Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 172
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
EUROSTAT

Nezaposlenost u EU blago pala u ožujku, Hrvatska ispod prosjeka eurozone

Zagreb: Hrvatski zavod za zapošljavanje
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
03.05.2022.
u 16:07

Španjolska i Grčka i u ožujku su bilježile dvoznamenkaste stope nezaposlenosti, najviše među zemljama EU-a, od 13,5 odnosno 12,9 posto. Slijedi Italija s 8,3 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Nezaposlenost u Europskoj uniji i eurozoni blago je pala u ožujku, a u Hrvatskoj spustila se još više ispod prosjeka eurozone, pokazalo je u utorak izvješće europskog statističkog ureda. 

Stopa nezaposlenosti u EU-u, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u ožujku 6,2 posto i bila je niža za 0,1 postotni bod u odnosu na revidiranu vrijednost u veljači, pokazuje izvješće Eurostata.

Blago je smanjena i u eurozoni, također za 0,1 postotni bod u odnosu na revidiranu vrijednost u prethodnom mjesecu, kliznuvši na 6,8 posto. U ožujku prošle godine iznosila je 7,5 posto u EU i 8,2 posto u eurozoni. Ukupno je u EU u ožujku bez posla bilo 13,374 milijuna građana, od čega njih 11,274 milijuna u eurozoni.

U odnosu na veljaču njihov se broj u EU smanjio za 85 tisuća, te za 76 tisuća u eurozoni. U usporedbi s prošlogodišnjim ožujkom manji je za 2,359 milijuna u EU i za 1,931 milijun u eurozoni.

Hrvatska uz Slovačku

Španjolska i Grčka i u ožujku su bilježile dvoznamenkaste stope nezaposlenosti, najviše među zemljama EU-a, od 13,5 odnosno 12,9 posto. Slijedi Italija s 8,3 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u ožujku iznosila 6,5 posto i bila je niža za 0,1 postotni bod nego u veljači. U ožujku prošle godine iznosila je 8,4 posto. Hrvatska se tako stopom nezaposlenosti vratila na početak pandemije covida 19 u ožujku 2020. godine. U veljači 2020., neposredno prije pandemije, iznosila je 5,9 posto.

Bez posla je u Hrvatskoj u ožujku, prema Eurostatovim podacima, bilo 118 tisuća građana, tisuću manje nego u mjesecu ranije. U odnosu na ožujak 2021. njihov je broj smanjen za 34 tisuće.

Istu je stopu nezaposlenosti kao i Hrvatska u ožujku bilježila i Slovačka, a blizu je i Finska sa 6,6 posto. Češka i dalje bilježi najnižu stopu nezaposlenosti u EU-u, od 2,3 posto. Slijede Njemačka s 2,9 posto, te Malta i Poljska s tri posto. Blizu su Mađarska i Nizozemska s 3,2 odnosno 3,3 posto.

Ublažena nezaposlenost mladih

Blago je u ožujku smanjena i nezaposlenost u skupini građana u dobi do 25 godina, iskazana u padu stope nezaposlenosti u EU i eurozoni za 0,1 postotni bod u odnosu na veljaču, na 13,9 posto. U lanjskom ožujku iznosila je 18,1 posto u EU, te 18,4 posto u eurozoni.Bez posla je u EU u ožujku ove godine bilo 2,57 milijuna mladih, od čega 2,09 milijuna u eurozoni.

U usporedbi s veljačom broj nezaposlenih smanjio se u EU za 15 tisuća, a u eurozoni za17 tisuća. U odnosu na prošlogodišnji ožujak njihov je broj manji za 623 tisuće u EU, te za 507 tisuća u eurozoni.

Sumorno mladima u Grčkoj i Španjolskoj  

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše su stope nezaposlenosti mladih i u ožujku bilježile Španjolska i Grčka, od 29,6 odnosno 27,2 posto. Prate ih Italija i Švedska sa stopama nezaposlenosti među mladima od 24,5 odnosno 22,3 posto.

Stopa nezaposlenosti građana u skupini do 25 godina visoka je i u Portugalu, gdje je iznosila 21,6 posto, te u Slovačkoj, s 18,8 posto, pokazalo je izvješće. Najnižu stopu nezaposlenosti mladih ponovo je zabilježila Njemačka, od 5,5 posto, a u skupini su i Austrija i Danska sa 6,9 posto.

Mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih nisu obavezne dostavljati Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija. U prvom tromjesečju Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 17 posto, uz 23 tisuće mladih bez posla, pokazuju tablice Eurostata. U četvrtom tromjesečju 2021. iznosila je prema revidiranim Eurostatovim podacima 18,4 posto, uz 25 tisuća mladih bez posla.

Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta.

VIDEO: Milanović: Ovo nije ucjena. Niti je ovo s Finskom i Švedskom ucjena, niti iznuda

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije