Nekadašnja riječka Kvarner banka postala je prva hrvatska banka koju je strani vlasnik pretvorio u podružnicu. Uprava BKS banke iz Klagenfurta obratila se priopćenjem u kojemu ističe da ni za klijente ni za zaposlenike neće biti promjena, a “obje podružnice u Rijeci i Zagrebu, kao i sva 54 djelatnika nastavljaju s radom u sklopu grupacije BKS bank”.
Simbolično značenje
Nakon što je 2007. kupio Kvarner banku, novi je vlasnik prvo promijenio ime banke, a sad ju je, slično kao što je to učinio s akvizicijama u Sloveniji i Slovačkoj, zbog poslovnih razloga pretvorio u svoju EU podružnicu. BKS u Hrvatskoj ima 0,3 posto tržišnog udjela pa njegovo pripajanje stranom vlasniku zasad ima samo simboličko značenje za domaće gospodarstvo i bankarski sustav. Kad bi se kojim slučajem PBZ ili Zagrebačka banka odlučile na taj korak, Hrvatska bi ostala bez polovice bankarskog kapitala u zemlji. U sporu oko konverzije često se može čuti i ta mogućnost, no ekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta ne vjeruje da bi se vlasnici velikih banaka odlučili na pripajanje postojećih banaka maticama jer bi to za njih same bilo nelogično i neisplativo. Banke u Hrvatskoj imaju veću adekvatnost kapitala od banaka majki, a postojeći je model dobar i s poslovnog aspekta.
Korisnicima svejedno
Za Lovrinčevića je izglednija prodaja neke hrvatske banke da bi se zatvorili minusi banaka majki kod kuće nego njihovo svođenje na podružnice. Inače, prekogranično spajanje najraširenije je u skandinavskim i baltičkim zemljama, gdje podružnice drže četvrtinu imovine banaka. Izuzev u Slovačkoj, u ostalim tranzicijskim državama tržišni udio podružnica niži je od 10 posto.
Korisnicima bankarskih usluga u osnovi je svejedno kakav pravni status ima banka s kojom posluju, no to je škakljivija i bolnija tema za državu jer jednostavniji pravni status traži manje zaposlenih, a niže su i ovlasti domaćih regulatornih tijela. Rad BKS-a, primjerice, ubuduće će kontrolirati austrijski, a ne hrvatski regulator, no što se tiče poreznih obaveza, u središnjoj banci kažu da bi one trebale biti iste. Damir Odak, viceguverner Hrvatske narodne banke, ističe da je prekogranično spajanje banaka ozbiljan logistički posao koji se ne može provesti bez odobrenja središnje banke. BKS ga je dobio u srpnju ove godine, no središnja ga banka može i zabraniti “ako ima dobre razloge”.
“Pripajanje odnosno prijenos cjelokupne imovine i obveza mogući su isključivo ako njima nastali rizici ili ranjivosti ne dovode u pitanje očuvanje financijske stabilnosti u RH”, navodi se u posljednjoj HNB-ovoj analizi financijske stabilnosti. Pripajanje banke-kćeri matici stavlja u drugu poziciju i državu u kojoj ta banka ima sjedište jer se automatski na nju prenose jamstva za isplatu štednih depozita građana. Hrvatima je to zbog lošeg iskustva s Ljubljanskom bankom bolna tema.
>> 'Imex banka nije hakirana, podaci i računi klijenata su sigurni'
