Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Raiffeisen Future Boost

Boris Jokić: Škola postaje cool, no zaostajemo u praktičnom dijelu i funkcionalnim pismenostima

U najnovijoj epizodi o financijskoj pismenosti Ivan Šarić doznao je sve o izazovima obrazovanja u vrijeme pandemije i kako unaprijediti školstvo u Hrvatskoj od psihologa i znanstvenika Borisa Jokića
28. travnja 2021. u 12:28 19580 prikaza
Boris Jokić
Pogledajte galeriju 1/6

Nakon što je u novoj proljetnoj sezoni Raiffeisen Future Boost serijala na Večernji TV-u ugostio stručnjake iz sfera skijanja, mobilnih igara, kriptovaluta i showbusinessa, voditelj Ivan Šarić u šestoj je epizodi gledatelje educirao o važnosti financijske pismenosti u razgovoru s jednim od naših najpoznatijih psihologa i znanstvenika Borisom Jokićem.

U suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima, Ivan Šarić i Boris Jokić pokušali su gledateljima približiti izazove s kojima se mladi suočavaju u vrijeme pandemije, ponuditi odgovore na pitanje zašto je važna financijska pismenost, ali i potaknuti ih na razmišljanje o budućim ulaganjima i mirovini.

RAIFFEISEN FUTURE BOOST - Lana Klingor Mihić RAIFFEISEN FUTURE BOOST Lana Klingor Mihić: Kad doživiš onu 'dabogda imao pa nemao', neke se stvari promijene u glavi

Šarićev šesti gost Boris Jokić cijeli je radni vijek angažiran na raznim projektima procjene i usavršavanja obrazovnog sustava, no široj je javnosti postao poznat kada mu je dodijeljeno vodstvo reforme obrazovanja u Hrvatskoj 2015. godine. Posebnu je pozornost privukao kada nije dopustio da politika ima važniju riječ od struke te se odbio pokoriti tadašnjoj novoj Vladi koja je iz političkih razloga željela mijenjati novi kurikulum, što je podignulo veliku medijsku buru. Jokić je veoma cijenjen u svojoj profesiji, a od 2002. radi u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, trenutačno na funkciji ravnatelja. Riječ je o čovjeku koji ne samo radom nego i dobrim međuljudskim odnosima pokušava učiniti promjenu u svijetu. Svoje životne stavove izražava kroz svakodnevni život, pa tako i privatno i u poslu bira moral, profesionalizam i riječ struke umjesto politike i populizma.

Razlike u pristupima školstvu

Šarić je razgovor otvorio temom o aktualnoj situaciji u školstvu za vrijeme pandemije, pri čemu je Jokić izdvojio nekoliko zanimljivosti na temelju proučavanja koja provode u Institutu za društvena istraživanja. Čini se da učenicima nedostaje škola i učionica iz zanimljivih razloga, kaže Jokić, pa tako ističu da im je gradivo u školi razumljivije prezentirano i zanimljivije, a ono što im najviše nedostaje jesu vršnjaci i različite veze. Malo se govori o tome koliko je korona utjecala na njihov socijalni, emocionalni i ljubavni život, naglašava Jokić, zbog čega misli da s nestrpljenjem iščekuju ljeto pred nama. Posebno važnim ocjenjuje to što se učinilo i nastavlja činiti mnogo da škola klincima postane cool jer su shvatili da, iako online nastava ima određenu kvalitetu, ne može zamijeniti ljudski kontakt.

Uslijedila je rasprava o razlikama između školstva u Hrvatskoj i inozemstvu, pri čemu je Jokić na temelju osobnih iskustava pohađanja srednje škole u SAD-u te studiranja na Cambridgeu istaknuo velike razlike u pristupima. Tako se u američkom sustavu uči manji broj predmeta i ne inzistira na činjeničnom, nego proceduralnom znanju, objašnjava Jokić, zbog čega se učenike već od rane dobi potiče na samostalno osmišljavanje poduzetničkih pothvata. Hrvatska je škola pak više akademska i zasnovana na činjenicama, što nam daje širinu i može biti korisno, no zaostajemo u tom praktičnom segmentu i funkcionalnim pismenostima koje još uvijek nisu dovoljno zastupljene, ističe Jokić. Kao neke od primjera navodi čitalačku, matematičku, prirodoznanstvenu i financijsku pismenost u kojima smo ispod prosjeka, a radi se o iznimno važnim znanjima za primjenu u brojnim životnim situacijama, dodaje Jokić.

RAIFFEISEN FUTURE BOOST Nikola Škorić: Uložili smo jako mnogo truda, znanja, vremena i novca da pokažemo kako imamo robusne sustave za sprečavanje pranja novca i da smo legitiman partner

Škola za život

Jokić se posebno osvrnuo na financijsku pismenost čija razina u Hrvatskoj još uvijek nije zadovoljavajuća, što su nastojali istaknuti i u sklopu kurikularne reforme koju je predvodio, kada su se zalagali da mlade od rane dobi treba učiti da je rad osnova za novac i da s tim novcem treba racionalno postupati, odnosno znati štedjeti, racionalizirati potrošnju i kasnije to primijeniti u životu uz povezivanje s drugim elementima financijskog tržišta.

Jokić ističe da bi financijska pismenost trebala biti osnova iz svih perspektiva, kako čovjeka koji kreće u poduzetnički pothvat, tako i radnika. Svakome od nas za funkcioniranje u društvu trebaju znanja i vještine vezane uz novac, zbog čega je važno da se mladima u sklopu obrazovanja omogući smisleno znanje, vještine i kritički stav koji mogu izgraditi prema onome što se odvija oko njih, poručuje Jokić. Smatra da takva znanja treba uvesti u obrazovanje na način da se mlade od osnovne škole potiče da simuliraju nekakav poduzetnički pothvat koji nije samo nešto što stvara novac, nego i vlastita poduzetnost da osmisliš ideju i za nju pronađeš sredstva.

Ulaganje u sektore koji grade zajednicu

Na kraju su se dotaknuli važnosti ambicije koja potiče svaku osobu da prepozna priliku i preuzme rizik koji je razuman, što Jokić smatra osnovom svakog ponašanja. Zaključuje kako je upravo samoaktualizacija te upravljanje svojim osobnim i profesionalnim putem nešto što se uči, a kada bismo mlade ljude kroz obrazovanje uključivali u takve procese i poticali na simulacije situacija, imali bi se priliku naučiti nositi s rizikom te kontrolirati sebe, emocije i ponašanje unutar rizične situacije. Na taj bi način svima bilo bolje, kako pojedincima, tako i društvu, dodaje Jokić.

Šarića je također zanimalo koja je njegova uloga kao ravnatelja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, na što mu je Jokić objasnio kako je riječ o najstarijoj javnoj instituciji u društvenim znanostima u Hrvatskoj s tradicijom dugom 57 godina, a on kao ravnatelj upravlja sa 40 ljudi i određenim budžetom, pri čemu priznaje da javni novac štedi, kao što je činio i tijekom provedbe kurikularne reforme, smatrajući da bi svi koji upravljaju novcem u javnom sektoru trebali vrlo dobro paziti na što odlazi svaka kuna. No ističe kako ima određene prioritete u koje je spreman uložiti puno, kao što su obrazovanje, civilni sektor i umjetnost, odnosno elementi koji grade zajednicu.

Svoje je financijsko znanje Jokić potvrdio i u sklopu edukativnog kviza kojim ove sezone potičemo gledatelje da provjere ili osvježe svoje vlastito znanje o financijama, a za kraj je poručio mladima kako je financijska pismenost vrlo važna u životu i trebalo bi je ubaciti u hrvatsko školstvo na sustavan način od rane dobi do kasnije, na način da od toga imamo koristi svi mi koji koristimo ta sredstva i usluge.

Ovaj intervju, kao i sve prethodne te buduće epizode, možete pogledati na portalu vecernji.hr, Youtube kanalu Večernjeg lista i Facebook stranicama Večernjeg lista.

Sadržaj nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima.

 

Urednik i voditelj HTV-ove emisije Nedeljom u 2, Aleksandar Stankovic
Iskren
Stanković oduševljen: Ovo je muškarac koji zna što hoće, a ne Milanović i Jandroković
CVH
CVH
Naučite kako samostalno obaviti pregled motocikla i dođite na besplatnu provjeru tehničke ispravnosti