Ono što se posljednjih tjedana događalo na europskim aerodromima daje naslutiti što „prijeti“ usred ljetne sezone. Putnicima će prije svega trebati puno strpljenja. Gužve na šalterima njemačkih zračnih luka su, ali i u drugim europskim zemljama, sve duže. Glavni razlog je manjak radne snage, bez obzira radi li se o sigurnosnom osoblju, zaposlenicima na check-in šalterima ili osoblju koje se brine oko otpremanja prtljage. Britanski Easyjet je ovih dana potvrdio da će zbog nestašice radnika preko ljeta otkazati tisuće planiranih letova.
Tijekom pandemije su mnoge tvrtke otpuštale svoje radnike, mnogi su u međuvremenu našli bolje plaćene poslove. U ovom trenutku nedostaje oko petina operativnog osoblja na tlu, kaže Ralph Beisel iz Udruženja zračnih luka (ADV) u Njemačkoj. Brže zapošljavanje nije moguće jer osoblje koje radi u osjetljivim sigurnosnim sektorima mora proći odgovarajuću sigurnosnu provjeru koja traje nekoliko tjedana. „Ne može ta provjera trajati osam tjedana, ljeto je onda gotovo", napominje Beisel.
Manjak radnika
Problema ima i u zraku – Lufthansa je otkazala nekoliko stotina letova planiranih u srpnju ove godine zato što nema dovoljno zaposlenika koji rade u zrakoplovima. "Bilo je odavno jasno da će se rezanje radnih mjesta u mnogim područjima avio-prometa negativno odraziti“, kaže Stefan Herth, predsjednik sindikata pilota Cockpit. Na brzinu nije moguće pronaći dovoljno pilota, to je problem u cijelom svijetu. U SAD-u se zato pilotima u regionalnom prometu nude bolji uvjeti nego oni koji su prije pandemije vrijedili za maksimalne, tvrdi Heinrich Großbongardt, stručnjak za zračni promet iz Hamburga.
Moć posloprimaca raste. U Njemačkoj prijeti mogućnost štrajka pilota Lufthanse, zato menadžment te kompanije „prebacuje“ sve više letova na svoju firmu-kćer Eurowings, koja ima nešto povoljnije cijene letova. Lufthansa mora štedjeti. Firma je bila u velikim problemima tijekom pandemije i sada je u procesu reorganizacije. A istovremeno se želi pružiti brza i pouzdana usluga mušterijama. To je teško, morao je priznati i šef Lufthanse Carsten Spohr, koji se po vlastitim navodima već u nekoliko navrata morao ispričavati mušterijama zbog problema u organizaciji prometa. A to će, kako on sam očekuje, morati činiti i tijekom ljeta.
Skupi kerozin
Ima i drugih problema. Cijene goriva su znatno porasle zbog rata u Ukrajini. Ruski zračni prostor je zatvoren. Zrakoplovi koji lete prema Dalekom istoku moraju koristiti zaobilaznice, a duži letovi samo povećavaju troškove. Großbongardt zbog toga očekuje da bi se neke avio-kompanije mogle naći u ozbiljnim problemima, on očekuje i stečajeve, na primjer kod manjih, nerentabilnih tvrtki koje opstaju samo zahvaljujući državnoj pomoći.
U kontekstu svih tih turbulencija u avio-branši, u Berlinu u srijedu (22.6.) počinje Međunarodna avio-izložba (ILA), koja se regularno održava svake dvije godine. No, zbog pandemije ILA je 2020. bila otkazana. Očekuje se da bi ovaj put u fokusu mogao biti vojni avio-sektor, i to zbog rata u Ukrajini. Još jedna velika tema će biti zaštita okoliša.
Ogromni gubici
A ta ekološka komponenta je „pogurala" poslovanje prije svega Airbusa i Boeinga. Korištenje zrakoplova koji troše manje goriva pomaže naime avio-kompanijama u ostvarivanju ciljeva po pitanju emisije štetnih plinova. Airbus do 2040. na tržištu očekuje potražnju za 39.000 letjelica, odnosno aviona novije generacije koji bi zamijenili stare modele koji „gutaju“ puno kerozina. Boeing do 2040. očekuje godišnji rast broja putnika od 3,1 posto. Stručnjaci poput Heinricha Großbongardta to smatraju preoptimističnim scenarijem.
Nakon dvije teške korona-godine s visokim gubicima, avio-branša konačno vidi svjetlo na kraju tunela. U 2023. je, kako se očekuje, moguće i konačno ostvarivanje profita, kaže generalni direktor Svjetskog udruženja avio-industrije (IATA) Willie Walsh.
Za tekuću godinu branša očekuje ipak gubitke u visini od oko 9,7 milijardi dolara. Zvuči puno, ali u stvarnosti to je puno, puno manje nego tijekom pandemijskih godina (2020./2021.) u kojima su gubici iznosili 138 milijardi dolara, odnosno 42 milijarde američkih dolara, prenosi Deutsche Welle.
Kaos nije na (njemačkim zračnim) lukama, nego u lukama.