Vipnet je prije 18 godina kao prva greenfield investicija ušao na hrvatsko tržište mobilne telefonije. Na njegovom čelu posljednje tri godine je Jiří Dvorjančanský s kojim smo razgovarali o dostignućima i planovima.
Vipnet je postao punoljetan, navršio je 18 godina što biste istaknuli kao njegov najveći uspjeh i doseg?
Ulazak Vipneta na hrvatsko tržište predstavljalo je ne samo dolazak konkurencije na tržištu telekomunikacija, već i konstantu inovativnosti. Upravo je duh inovativnosti ono što je DNK naše kompanije od početka. Podsjetit ću na neke od najvećih: Vip.me, revolucionarna prva prepaid usluga na hrvatskom tržištu, iznimno popularni Vip.sms parking kojega svi danas koristimo te kontinuirano uvođenje novih generacija tehnologije. Vipnetova inovativnost je i globalno prepoznata – od 2012. osvojili smo tri Global Telecom Business Innovation nagrade u Londonu. Za tzv. zelene bazne stanice, za implementaciju PSI sustava za uštedu pogonske energije za bazne stanice na otocima i nepristupačnim terenima, a prije mjesec dana i za rješenje SMS plaćanja u automatskim autopraonicama.
Još jedna značajna stvar koja se ne smije zaboraviti jest da je Vipnet najveća greenfield investicija u Hrvatskoj, s vrijednošću ulaganja većom od 15 milijardi kuna. Počeli smo kao mobilni operator, a Vipnet je danas potpuno konvergentan telekom operator s više od 2 milijuna korisnika u mobilnom i fiksnom segmentu. Jedini smo operator koji na svim lokacijama mobilne mreže ima LTE 800MHz i LTE1800MHz što omogućava povećane podatkovne kapacitete te superiorno pokrivanje u zatvorenom prostoru, ali i na udaljenijim lokacijama u priobalju i na otocima. Imamo najbržu mobilnu mrežu u Hrvatskoj koja u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru ide do brzine od 300 Mbit/s. U fiksnom segmentu također razvijamo vlastitu infrastrukturu i zato smo danas operator s najraširenijom optičkom mrežom za superbrzi broadband koja pokriva više od 440 tisuća kućanstava. Ove smo godine s optikom otvorili 13 novih gradova te smo prisutni u ukupno 43 grada diljem Republike Hrvatske.
Dakle, od najveće greenfield investicije u Hrvatskoj i izazivača na tržištu mobilne telefonije, Vipnet je sada respektabilan igrač na svim telekom poljima, a akvizirao je i niz tvrtki. Koga ste sve kupili?
Naš je val akvizicija krenuo 2011. preuzimanjem B.neta što je bila najveća transakcija na hrvatskom telekom tržištu. Nakon B.neta, uslijedila je akvizicija satelitskog operatora Digi TV kao i niza manjih kabelskih operatora u različitim gradovima. Nova velika akvizicija uslijedila je 2016. preuzimanjem Amis telekoma, a posljednja akvizicija, ona Metroneta, uslijedila je krajem prošle godine. Vrijednost ovih akvizicija očituje se u očiglednom unaprjeđenju tržišnog natjecanja, kao i pogodnostima za korisnike: gdje god je Vipnet prisutan s vlastitom mrežom, korisnici imaju pristup kvalitetnijim i povoljnijim uslugama kada ih usporedimo s onima koje se nude na područjima gdje Vipnet nije prisutan. Sve ranije navedene akvizicije nisu umanjile kvalitetu, štoviše – Vipnet je posljednjih nekoliko godina zaredom vodeći operator u Hrvatskoj prema zadovoljstvu korisnika.
Vi ste na čelu tvrtke od 2014. Kakvu ste imali dobrodošlicu?
U Vipnetu sam od srpnja 2014. godine i iza mene su tri doista izazovne godine tijekom kojih je Vipnet prošao kroz niz promjena. Dobrodošlica u kompaniji bila je odlična. Vipnetovi zaposlenici, naši partneri, ali i ljudi u Hrvatskoj općenito su topli, i nikad se nisam osjećao usamljeno ili izolirano. Iako je moja obitelj u Češkoj, Hrvatsku smatram drugim domom. Moram posebno istaknuti i zahvaliti se zaposlenicima koje krasi odličan timski duh i entuzijazam uz koje smo uspjeli preokrenuti negativne trendove u kompaniji. U posljednje dvije godine, Vipnet je postao najbrže rastući operator što planiramo ostati i ubuduće pomoću planiranih investicija i Vipnetovih inovacija, ali i inovacija koje dolaze s inovativnih platformi América Móvila. Veliku priliku prepoznajemo u područjima izvan velikih gradova gdje građani zbog monopola Hrvatskog telekoma trpe nekonkurentne usluge i 30 posto skuplje cijene. Tamo želimo fokusirati naše investicije i širiti našu infrastrukturu.
Planiramo kombinirati fiksnu i mobilnu infrastrukturu kako bismo do 2020. građanima u 1,2 milijuna kućanstava ponudili kombinaciju optike i superbrzog mobilnog interneta. Time ćemo dokazati da Vipnet u Hrvatsku donosi tržišno natjecanje, ali i podržava Vladinu inicijativu za kreiranju digitalnog ekosustava. Još jednom ćemo pokazati kako je Vipnet ključan predvodnik konkurentnosti i digitalizacije Hrvatske.
A kako vas je dočekalo tržište, u kakvim ste odnosima s konkurencijom?
Dočekala me asimetrija i neuravnoteženo tržište s velikom dominacijom Hrvatskog telekoma koja je negativno utjecala na korisnike u kontekstu cijena i kvalitete usluga. Ovo stanje koje se mora mijenjati, prilika je za Vipnet. Predani smo investicijama i pozdravljamo Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja. Time se povećava ukupna konkurentnost Hrvatske te državu stavlja u konkurentan položaj u pogledu digitalne transformacije cjelokupnog gospodarstva.
Prebrodili ste harače, otpise dugova, razne regulacije, kakvu biste danas ocjenu dali državi?
Iako su pravni i regulatorni okvir vrlo izazovni, nastavit ćemo investirati 90 centi od svakog eura kojeg zaradimo jer Vipnet kao jedina alternativa na ponovno monopoliziranom tržištu želi dokazati da je Hrvatska zemlja u koju vrijedi investirati te želimo omogućiti super-brzu internet vezu za svakog građanina u svakom kutku Hrvatske. To je jedini način da zemlju učinimo konkurentnom, dajući svima jednaku šansu za obrazovanje i pokretanje biznisa, uključivanjem u digitalno društvo što je jedna od glavnih strateških odrednica Vlade Republike Hrvatske. Uvjeti za daljnje investicije i pretvaranje Hrvatske u poželjnu destinaciju za ulaganja su stabilno regulatorno, pravno i porezno okruženje te razvoj partnerstva s Vladom. Vipnet je oduvijek bio predan ulaganjima i sa zadovoljstvom ćemo se potruditi koliko god je potrebno kako bismo pomogli u realizaciji tog plana. Suočeni smo i s visokim parafiskalnim nametima koji negativno utječu na razvoj mobilne mreže. Imajući na umu još veće troškove predstojeće izgradnje 5G mreže, utrostručenje iznosa naknada za radijsku frekvenciju nam nikako ne pomaže.
A kako biste ocijenili regulatora, i hrvatskog i europskog?
Na domaćem tržištu nedavna odluka AZTN-a o koncentraciji Hrvatskog telekoma, Optima telekoma i H1 telekoma predstavlja negativan primjer razvoja konkurencije na tržištu i neuspjeh regulatora u očima korisnika u Hrvatskoj. Odluka je omogućila jednom operatoru kontrolu nad više od 80 posto fiksnog tržišta i, neupitno, da uživa u monopolu. Sličan slučaj ne postoji nigdje u Europi, uz izuzetak Cipra gdje dominantni operator drži 60 posto tržišta. Posljedice ovog stanja vidljive su položajem kojeg je Hrvatska zauzela po indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI), kao 24. od 28 članica EU po pitanju cijene i dostupnosti širokopojasnog interneta u kućanstvima. Budući da nismo zadovoljni s trenutnom situacijom, nastavit ćemo iznositi argumente nacionalnim vladinim i regulatornim tijelima, kao i institucijama Europske Unije kako bismo okrenuli negativne trendove.
Budući smo u EU, kako ocjenjujete stanje telekoma na cjelokupnom tržištu?
Telekomi trenutno prolaze kroz opsežan proces digitalne transformacije i ono što nam predstoji je daljnja konsolidacija tržišta na sveukupnoj EU razini. Više puta se ističe usporedba sa SAD-om gdje je približno jednak broj korisnika kao i u EU, a gdje postoje samo 4 operatora, dok ih je u EU još uvijek više od stotinu. Govoreći općenito, telekom biznis je stabilan, ali danas sa znatno nižim profitnim maržama nego što je to bilo prije deset godina. U pogledu budućih ulaganja, posebno u podatkovne kapacitete i ICT, telekom industrija će morati proći kroz transformaciju budući da je danas značajno fragmentirana i opterećena regulativom, i posljedično nedovoljno konkurentna te se izlažemo opasnosti još većeg zaostajanja za SAD-om i Azijom.
Odmaknimo se malo od biznisa, budući vam Hrvatska nije domovina, kako se snalazite? Što ste sve uspjeli naučiti o Hrvatskoj? Kako ste se uklopili?
Hrvatska i Češka su slične zemlje, a kako jezici nisu toliko različiti prilagodba je bila nešto jednostavnija. Učio sam hrvatski prije dolaska i dosta razumijem jezik. Trebate samo vidjeti iznenađenje na licima kada komentiram nešto što ljudi kažu na hrvatskom. To zna biti zabavno. Nikad prije nisam pio toliko kave, a tako malo piva – ne mogu više pratiti svoje prijatelje u Pragu.
Ipak, kada biste mogli, koje biste karakteristike svoje domovine doveli kod nas? Ili što biste izvezli u svoj kraj?
Iz Hrvatske u Češku bih izvezao mentalitet i otvorenost ljudi, kao i entuzijazam kojeg nalazim u Vipnetu. Drugo, prirodne ljepote Hrvatske su zapanjujuće, kao i hrana. U Češku bih svakako odnio more i pečenu janjetinu. Iz Češke bih u Hrvatsku volio prenijeti brzinu kojom se odvijala digitalizacija države, ali i razvoj start-up zajednice koja je u kratkom roku doživjela snažnu ekspanziju. To ističem zato jer su Češka i Hrvatska imale otprilike iste početne pozicije. U Hrvatsku bih donio i više češkog piva, iako moram pohvaliti odlične hrvatske craft pivare.
