Kartičarska industrija sve se više integrira s mobilnom tehnologijom. O tome kako taj proces teče u Europi i Hrvatskoj, razgovarali smo s Catalinom Cretuom, menadžerom Vise Europe za Hrvatsku, Maltu, Rumunjsku i Sloveniju.
– Mobilna tehnologija mijenja sve. Dva su najvažnija trenda; prvi je beskontaktna tehnologija koju i vi imate na tržištu, a onda i mobilno plaćanje koje će beskontaktne kartice zamijeniti „karticom“ inkorporiranom u mobitel koji je potrebno samo prisloniti prihvatnom uređaju za plaćanje – ističe Cretu.
Brže plaćanje – veći promet
– Da bi se proširio taj način plaćanja, najmanje 30 posto POS mreže trebalo bi unaprijediti na beskontaktnu tehnologiju. To je ono što sad rade banke u Europi i Hrvatskoj. Trenutačno smo na oko 20 posto, ali udio vrlo brzo raste. Od 1. siječnja ove godine svi novi POS terminali koje banke stavljaju u promet moraju biti beskontaktni.
Prednosti toga posebno se mogu vidjeti kad je riječ o brzim, malim kupnjama; traže ih sustavi javnog prijevoza ili trgovci za koje je brzina ključna kao što su dućani brze hrane jer brže plaćanje omogućuje većem broju kupaca da kupuju brže. Za možda godinu ili dvije sve će banke prijeći na beskontaktne kartice.
Sljedeći je korak mobilno plaćanje za koje ne morate više nositi ni karticu, nego samo mobitel koji već imate uza se. E-trgovina također doživljava bum, vrlo se brzo širi i u Hrvatskoj, ali volumeni još moraju nominalno rasti, ne samo u postocima.
U gotovini 70% transakcija
Kad će doći trenutak u kojem više nećemo trebati kartice?
Teško je prognozirati; no do 2020. oko 50 posto naših transakcija u Europi trebalo bi se obavljati mobitelom, tabletom ili nečim „nosivim“ poput narukvica, prstena ili satova koji se, primjerice, mogu koristiti za plaćanje hrane i pića na koncertu. Puno je lakše i brže plaćati nečim što se nosi na sebi. Ljudi ne vole plaćati, vole kupovati. Zato koristimo tehnologiju koja plaćanje treba učiniti lakim iskustvom koje nećete ni osjetiti. Ako posjedujem novac i želim nešto kupiti, trgovac bi trebao moći na neki način uzeti novac od mene, čak i kad ne nosim ništa sa sobom. Ali, naravno, trebate imati dobru kontrolu nad financijama kojima raspolažete.
Koji dio tržišta najviše prihvaća beskontaktnu tehnologiju?
Promet. To je za njih veliki benefit jer je mnogo brže. Također je pogodno za suvenirnice koje prodaju robu s cijenama do 20-25 eura, kioske, coffee shopove... U Velikoj Britaniji jedna je od sedam transakcija beskontaktna, a samo godinu prije bila je jedna od 25. Međutim, situacija je drukčija s javnim sektorom; mnoge javne institucije čak ni ne primaju kartice.
Ako je sad razina prijevara blizu nule, udio je 0,04 posto u ukupnim transakcijama Vise Europe, znači li to da se bliži dan kad će gotovo nestati?
Da, „fraud“ je vrlo nizak, ali uvijek želimo biti jedan korak ispred industrije kriminala kako biste vi mogli platiti online ili u fizičkom svijetu bilo gdje, bilo kada, bilo što što želite, bez straha.
Je li vam zajednički interes s drugim kartičarima smanjenje udjela plaćanja u gotovini?
Ne radimo zajedno, ali najveća nam je zajednička prilika konvertiranje gotovine u kartice, a ne preotimanje tržišnih udjela. Jer je još uvijek 70 posto transakcija u gotovini. Jedan je od naših najvećih poslova natjerati vlade da omoguće svojim građanima da im karticama mogu plaćati poreze, davanja... da digitaliziraju protok novca između sebe i građana.
Kad će omjer plaćanja gotovinom i karticama biti 50:50?
U nekim europskim zemljama, recimo Norveškoj, već se mnogo više plaća karticama nego gotovinom, jer su shvatile da je gotovina skupa, nesigurna i čini plaćanje sporijim. To je najveća tajna koja se, izgleda, ignorira – gotovina je skupa, ali nema izvješene cijene svaki put kad je koristite. Ako izgubite gotovinu, ona je nestala, ali ako izgubite karticu, još uvijek imate svoj novac, on je u banci. No, svako se tržište razvija vlastitom brzinom.
Godinama su kartičarske naknade bile glavni problem. EK ih je sad ograničila 0,2 posto. Mogu li ići niže?
Već su blizu nule i na granici neprofitabilnosti za banke. Cijena inovacija je velika, posebno na početku, tako da postoji rizik da banke neće biti u mogućnosti platiti za inovativne proizvode. Za trgovce naknade više nisu problem i odbijanje prihvata kartica s nekim iznimkama, ali vrlo malo njih, ima više veze sa sivom ekonomijom, nego s troškovima prihvata.
Možemo li znati koliki ste iznos viška novca lani vratili hrvatskim bankama s kojima surađujete, nakon što ste podmirili troškove poslovanja?
Ne mogu reći, morat ćete se zadovoljiti europskim iznosom od 739 milijuna eura. Ali, u pitanju je mnogo novca.
>>Čak 13 milijardi eura ekonomije nam je u sivoj zoni
>>Do 2020. godine 50 posto plaćanja na Visu bit će preko mobitela
