Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Europljanima prijeti bijeda iz koje se neće izvući do kraja života

Socijalno stanje u EU je zabrinjavajuće. Nezaposlenost je dosegla razine kakve nismo zabilježili u gotovo dva desetljeća. Prihodi kućanstava padaju, a opasnost od siromaštva i isključenosti iz društva neprestano raste, ističe se u analizi
13. siječnja 2013. u 14:00 68 komentara 16 prikaza
'bih...mostar...04.04.2011...kontejner, otpad, siromastvo foto: zoran grizelj vecernji list'
Foto: Zoran Grizelj/ Večernji list

Europski model socijalne države mora se promijeniti i prilagoditi, inače će ga razoriti dužnička kriza i mjere štednje koje su posljedica krize. Bude li taj model razoren, velik broj ljudi past će ispod linije siromaštva i neki će se čak naći u trajnom siromaštvu iz kojeg će im biti teško izvući se do kraja života.

Taj i drugi slični, podjednako crni zaključci proizlaze iz opsežnog pregleda zaposlenosti i socijalnog stanja u EU u 2012., koji je, na gotovo 500 stranica, objavila Europska komisija.

Iz lošega u još gore

– Socijalno stanje u EU je zabrinjavajuće. Nezaposlenost je dosegla razine kakve nismo zabilježili u gotovo dva desetljeća. Prihodi kućanstava padaju, a opasnost od siromaštva i isključenosti iz društva neprestano raste – kaže europski povjerenik Laszlo Andor, koji je predstavio ovaj godišnji pregled. Dokument ne propisuje rješenja pa tako i ne kaže kako prilagoditi europski model socijalne države (autori samo kažu da to treba učiniti “na različite načine u različitim državama”), ali daje gomilu podataka koje zatim pomno analizira i na površinu izvire slika Europske unije koja je u 2012. iz loše gospodarske i socijalne situacije prešla u još goru. “Skupine kojima prijeti trajno siromaštvo mlade su odrasle osobe, neaktivne ili nezaposlene žene, samohrane majke, stariji radno sposobni građani koji su prestali raditi...”, navodi se u analizi. Iako se ne analizira Hrvatska, već samo punopravne članice EU, jasno je da u mnogim europskim zemljama postoji opasnost da ljudi iz navedenih skupina koji dobiju otkaz u vrijeme krize nikad više ne nađu put natrag na tržište rada, već da ostatak života provedu u trajnoj bijedi i neimaštini.

Ali dok Europljani u nekim zemljama (Bugarska, Grčka, Italija...) padaju ispod granice siromaštva i ne uspijevaju se dovoljno brzo i u dovoljno velikom broju dignuti iznad te granice, u zemljama poput Austrije, Francuske i Velike Britanije ipak se događa drukčiji trend: ondje je u 2012. velik broj ljudi pao ispod granice, ali velik broj ljudi se i popeo iznad granice siromaštva. To govori da ne postoji jedan europski model socijalne države, već više različitih, manje i više modela u više različitih zemalja. Neke zemlje nude socijalnu pomoć koja pomaže ljudima da se vrate na tržište rada i da ne ostanu isključeni iz društva. Druge zemlje imaju sustave socijalne pomoći, ali oni nisu toliko fleksibilni i zemlje nisu toliko učinkovite u uključivanju posrnulih građana natrag u produktivni dio društva.

Na puno raznih mikrotrendova vide se razlike između sjevera i juga Europe, podjela koja je svakim danom sve izraženija u vrijeme dužničke krize i visoke nezaposlenosti. Sve je izraženiji nesklad između zvanja i vještina koje Europljani stječu u obrazovnom sustavu te onih zvanja i vještina koje su potrebne tržištu rada. U prosjeku, 15 posto građana EU previše je kvalificirano, a 21 posto nedovoljno kvalificirano za poslove koji se nude. To znači da je svaki treći Europljanin u neskladu, a nesklad je posebno visok u mediteranskim članicama EU poput Grčke, Španjolske, Portugala, Italije...U tim zemljama mnogi mladi ljudi dolaze na radno mjesto s previše teorijskog znanja ali s premalo vještina. Takva neusklađenost naučenog znanja i vještina sa stvarnim potrebama tržišta rada utječe na gospodarsku konkurentnost, povećava nezaposlenost te stvara značajne gospodarske i socijalne troškove.

Njemački model nije za sve

Ovaj Komisijin dokument izazvao je poprilično zabrinute reakcije, a za neke je on još jedna potvrda da mjere štednje nisu dobre za Europu. Čak i ako analiza pokazuje da njemački model funkcionira, a da neki drugi “južnjački” modeli ne funkcioniraju, treba se zapitati u čiju korist njemački model funkcionira, kaže eurozastupnica i njemačka ljevičarka Gabriele Zimmer.

– Sigurno ne funkcionira u korist najslabije plaćenih radnika čije su plaće nekoliko puta smanjene uime povećanja konkurentnosti, čime je znatno povećana razlika između bogatih i siromašnih. I sigurno ne funkcionira u korist južnih Europljana, koji kupuju relativno jeftine njemačke proizvode i usluge nanoseći štetu svojoj proizvodnji – kaže Gabriele Zimmer..

>>Granica siromaštva: 4242 kune za četveročlanu obitelj

Prebacivanje poreza s rada na imovinu ni

Prebacivanje poreza s rada na imovinu nije uvijek dobro

Eurobirokrati inače zagovaraju ideju poreznog rasterećenja rada i prebacivanja poreza na potrošnju ili imovinu, ali u ovoj analizi socijalnog stanja u EU stručnjaci Europske komisije upozoravaju da takve mjere nisu uvijek i svuda učinkovite.

“Rezultat poreznog rasterećenja rada može biti znatno drukčiji u različitim zemljama, ovisno o karakteristikama i sastavu njihove radne snage. Kad se porezno rasterećuje rad, prvo što pada na pamet kao područja koja se mogu porezno opteretiti su PDV, razni ekološki porezi i porez na imovinu. No, to može imati neželjene distributivne učinke ako nije pravilno zamišljeno i provedeno”, kaže se u analizi, koja u tom dijelu može poslužiti kao jedan od materijala i za raspravu o tome treba li u Hrvatskoj uvesti porez na imovinu.

“Naša analiza pokazuje da nema optimalnih rješenja za prebacivanje poreznog tereta”, zaključuje se u pregledu zaposlenosti i socijalnog stanja u EU u 2012. godini. Takve mjere, dodaje se, mogu biti najučinkovitije ako ciljaju na najugroženije skupine ljudi na tržištu rada.

Financije
Ja sam PMP
Znate li što je PMP i zašto se u svijetu smatra zlatnim standardom?
  • Ivekivek:

    Evropljani će konačno morati početi raditi i proizvoditi.....prošlo je vrijeme stare slave, kolonija.... Tonuti će sve dublje i dublje dok ne shvate da se ne može sa toliko malo rada živjeti. Moglo se nekada dok su drugi bili tehnološki zaostali. ... prikaži još! U međuvremnu je istok svojim radom i upornošću preskočio lijene evropljane.

  • Glista:

    Idem si po kiflicu pa malo prosetati po Maksimiru. To me uvijek smiri.

  • likich:

    Kineski radnik zaradi 200+ € mjesečno i od toga pola uštedi. Nedavno je na HTV-u prikazan dokumentarac o tome (mislim da se zove "Kako je Zapad propao"). Štede jer su skromni, kod njih je sve daleko jeftinije nego kod nas ... prikaži još! i zato jer je to kod njih običaj. Kod nas je plaća koju dobijemo danas potrošena davno prije...