U Hrvatskoj još uvijek velika većina otpada završava na odlagalištima otpada, što je naravno, najgore što se s otpadom može dogoditi jer je to vrijedna sirovina. Zbog takve situacije, moglo se čuti jučer na konferenciji Poslovnog dnevnika, Croatia Waste Expo, Hrvatska dvostruko gubi.
Kako je naglasio Igor Podravac, suosnivač i direktor poslovnog razvoja Premifaba, onaj materijal koji ne možemo oporabiti, morali bi termički obraditi kroz energane. Međutim, Hrvatska nema niti jednu energanu, pa mi gubimo dok neki drugi na nama zarađuju. Svemu tome svjedočimo u situaciji energetske krize.
"Zemljama u okruženju, koje imaju termičku oporabu otpada, odgovara da Hrvatska nema energanu. Trenutno imamo situaciju da tone i tone materijala odlaze iz države. Prevoze ga dnevno kolone kamiona, a to se masno plaća. Hrvatska dakle dvostruko gubi. Izvozimo i novac iz države, a izvozimo i energiju", upozorio je Podravac.
Grijanje na otpad
Svi su sudionici panela o reciklatima stoga složni – Hrvatska treba energanu.
"Mi imamo zazor od njih. Imamo otpad koji za ništa ne možemo iskoristiti i trebalo bi ga energetski oporabiti kako bi u budućnosti od njega profitirali", istaknu je Zlatko Kraljević, zamjenik predsjednika Udruženja industrije plastike i gume pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
S Kraljevićem se slaže i Vanja Horvat, direktor kompanije Interzero Hrvatska. "Beč se grije na otpad", podsjeća direktor tvrtke koja razvija integrirane usluge zaštite okoliša.
Problem je Hrvatske, upozorio je Podravac, što nemamo zatvoren sustav gospodarenja otpadom.
"Imamo dva postrojenja za proizvodnju alternativnih goriva, a niti jedno koje ga energetski može oporabiti, što je potpuna besmislica", ističe suosnivač Premifaba, tvrtke koja se bavi reciklažnom organskih otapala. No situacija je takva, upozorava Podravac, da za pokretanje energane prvo moramo osigurati lokacijske dozvole. A kada do toga dođe, gotovo uvijek imamo pobunu građana koja zaustavlja gotovo svaki plan uspostave učinkovitog sustava gospodarenja otpadom. To pak, upozoravaju svi sudionici panela Poslovnog dnevnika o reciklatima, nosi više štete nego koristi.
"Velike se količine energije nalaze u tom materijalu, posebno u otpadnoj plastici. Poznato je, naime, da se ne mogu sve plastike oporabiti i vratiti na tržište ponovo kao plastika. Dakle, nema drugog rješenja nego termička oporaba. Odlagati isti na deponijima znači da taj problem ostavljamo našoj djeci da rješavaju. To je besmisleno posebno danas u energetskoj krizi kada imamo ekstremne gubitke, a u otpadu imamo enormne količine energije koju možemo iskoristiti", ističe Podravac.
Situacija je trenutno takva, pojasnio je Kraljević ih HGK-a, da se u proizvodnju vraćaju jedino PET boce, ostatak sirovina, poput plastike, tekstila, metala, daleko manje zbog lošeg sustava sortiranja. Naime, sirovina nakon selekcije mora biti dobro sortirana da bi se mogla oporabiti. A Hrvatska je po tom pitanju tek na početku uspostave sustava. Ne čudi stoga da ogromne količine otpada izvozimo da bi druge države na njemu zarađivale.
"Kod nas dobar dio otpada još uvijek završava na deponiju. Dobar je primjer plastika čija je iskoristivost, nakon primarne selekcije i sortiranja, tek između 40 do 70 posto", upozorio je direktor tvrtke Interzero Hrvatska. Dodaje i da je što se reciklata tiče situacija u Europi izazovna. Izazovna je zbog inflacije i rasta cijene energenata. Kako navodi, cijene su sirovina na svjetskom tržištu do prije dva mjeseca bile na vrhuncu, no trenutno su u velikom padu. "Cijena je kartona danas tri puta manja nego što je bila prije tri mjeseca. Veliki su pogoni u Njemačkoj, primjerice, počeli zaustavljati proizvodnju", kaže Horvat ističući da je u ovakvoj situaciji gotovo nemoguće kvalitetno planirati poslovanje.
No ova kriza ne utječe toliko na uspješnu kompaniju Premifab kojoj s cijenom sirovina raste i cijena proizvoda, no zbog kvalitete i specifičnost onoga što rade posla imaju. "Radimo specifičnu reciklažu organskih otapala te na tržište uspijevamo vratiti materijal često bolje kvalitete nego što je bilo njegovo prvotno stanje", rekao je Podravac, suosnivač i direktor poslovnog razvoja Premifaba.
Promjene za građevinare
Nova pravila Europske unije nose velike promjene za građevinski sektor jer diktiraju vrlo ambiciozne ciljeve za građevni otpad. Uredba o taksonomiji tako nalaže da s gradilišta neće moći izaći više od 30 posto otpada. Dakle, čak 70 posto morat će biti upotrijebljeno na samom gradilištu, upozorio je Marko Markić iz Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
"Provodimo projekt na gradilištu u Splitu u sklopu kojega ćemo sve što se na njemu nalazi ponovno iskoristiti", rekao je Alan Perl iz Strabaga te predsjednik Grupacije za gospodarenje građevnim otpadom Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK-a. Istovremeno, za efikasnu uspostavu sustava kaže da će neminovna biti metoda mrkve i batine. "Treba nagrađivati one koji grade zeleno, koji zbrinjavaju i oporabljuju građevni otpad te kazniti one koji to ne rade", ističe. Također, dodaje, s obzirom na trenutnu situaciju alternative zelenoj gradnji vjerojatno neće biti jer će zbog energetske krize građani tražiti zeleno i štedljivo. A to će, posve sigurno, biti i skuplje, poručuje.
Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, predstavio je model gospodarenja otpadom koji su organizirali u tom gradu. "Model koji smo napravili u Bjelovaru možda nije savršen ni impozantan, ali je funkcionalan i optimalan i može poslužiti kao primjer mnogima. U njega je uloženo oko 100 milijuna kuna, od čega većina dolazi iz EU fondova. Uskoro na naplatu dolazi penalizacija i u problemu će biti mnogi gradovi", kazao je Hrebak.
Dodao je da problem gospodarenja otpadom dođe na red kad već bude prekasno. Činjenica je, navodi Hrebak, da se na ovakvim konferencijama o otpadu uvijek govori kao o nečem lošem. A činjenica je da to ne mora biti tako jer otpad može biti velika prilika za razvoj. Istodobno je upozorio da novca iz EU fondova za otpad vjerojatno više neće biti te da će oni, koji su prepustili prethodno razdoblje široke ruke Bruxellesa u tom segmentu, morati iznaći nove modele financiranja.
*Kompletan izvještaj s 12. konferencije Poslovnog dnevnika Croatia Waste Expo na portalu poslovni.hr.
