U konačnom prijedlogu Zakona o kreditnim institucijama, koji tek što nije ušao u hitnu saborsku proceduru, mijenja se i jedna vrlo važna odredba: banke više neće moći koristiti vlastite tečajnice u izračunu rata novih kredita koje odobre, nego će unificirano primjenjivati srednji tečaj HNB-a.
Na žalost, ta će se odredba primjenjivati samo na novoodobrene kredite, ne i na one koji su već u otplati. No, zato se mogućnost prebijanja kredita zaduživanjem u drugoj banci u slučaju rasta kamate “širi” i na stare kredite, bez naplate naknade za prijevremenu otplatu. S obzirom na to da banke odobrene kredite moraju isplaćivati prema srednjem tečaju HNB-a, naplatom rata po prodajnom ili svom srednjem tečaju ostvaruju prihode po tečajnim razlikama. Da je razlika i samo 20-ak kuna mjesečno, dužnik koji otplaćuje stambeni kredit od 50 tisuća eura kroz 20-ak godina, uz ratu od oko 380 eura, gubi samo na tečajnim razlikama oko 5000 kuna, s kreditom od 100 tisuća eura 10.000 kuna.
No, tečajne su razlike, primjenjuje li se prodajni tečaj banke, često i puno veće, dostižu i 100 kuna mjesečno, što tijekom 20-godišnje otplate poraste na 24 tisuće kuna, kroz 30 godina penje se na enormnih 36 tisuća kuna. Zanimljivo je da Hrvatska udruga banaka nije imala nikakve primjedbe na tu odredbu zakona. Vjerojatno njihovu stavu pridonosi činjenica da se za građane koji su već zaduženi ništa neće promijeniti i ovisit će o tečajnoj politici banke. A politike se razlikuju od banke do banke; Zaba već sad koristi srednji tečaj HNB-a, dok Erste i PBZ koriste vlastiti srednji tečaj. Iz Hypa poručuju da imaju zanemariv udio kredita u otplati po prodajnom tečaju.
>>Što s limitima i kamatama kad se plaća smanji ili izostane?
