Osam neobvezujućih ponuda poslali su potencijalni kupci 36 posto dionica najvećega slovenskog trgovca Mercatora, a procjenjuje se da je među njima i Agrokor. Dionice Mercatora prodaje osam slovenskih banaka pošto su ih stekle zapljenom imovine Istrabenza i Infond Holdinga.
U travnju će znati više
Obvezujuće se ponude očekuju do kraja travnja, a konačna odluka o prodaji znat će se na početku lipnja. Burzovna je vrijednost Mercatora trenutačno oko 628 milijuna eura, a prodaju se dionice vrijedne 226 milijuna eura. Zanimanje za kupnju dionica bilo je znatno veće 21. siječnja kada je u Ljubljanu na "upoznavanje" s Mercatorom došlo 19 potencijalnih kupaca, među kojima je bio i predstavnik Agrokora. Tko je od tih interesenata do propisana roka poslao svoju neobvezujuću ponudu, banke ne žele otkriti, objašnjava direktor tvrtke Arkas Uroš Marter koji koordinira prodaju tih dionica.
Agrokor se, povezan sa svojim financijskim saveznikom, milanskom bankom Unicredit, prema procjenama poslovnog dnevnika Finance nalazi među ozbiljnijim interesentima, ali analitičari toga lista ne vjeruju da je slovenska politička elita spremna toliki dio Mercatora prodati strancima, makar bila riječ i o Ivici Todoriću, za kojega navija veći dio slovenske javnosti.
Glavni su mu konkurenti svjetski divovi poput američkog Wal-Marta, engleskog Tesca i francuskog Carrefoura, a spominje se da je ponudu predala i srpska Delta. Iz Agrokora se jučer nije mogla dobiti ni riječ komentara, ali prije tri tjedna Todorić je potvrdio svoj interes. Iako mu je četiri milijarde eura godišnjeg prihoda priskrbilo titulu vodeće regionalne kompanije, preuzimanje Mercatora donijelo bi Agrokoru velik proboj na tržište Bugarske, Albanije te Slovenije i Crne Gore na kojima danas nisu prisutni u maloprodaji. Godišnji prihod samog Mercatora visokih je 2,7 milijardi eura.
Kriza spustila cijene
Da Todorićeve ambicije ne zastaju na neposrednu okruženju, pokazao je i njegov pokušaj da kupi turski lanac Migros ili, pak, interes za ruski lanac Lenta, koji je Agrokor pokazivao prije izbijanja globalne krize. Splet, sad se pokazalo, sretnih okolnosti sačuvao je Todorića od tih akvizicija jer je tržište bilo u naletu, a cijene previsoke, što bi ga sigurno financijski iscrpilo. Cijenu krize plaća i Mercator, koji je prvo uzdrmao krah slovenske ekonomije i jedan od najvećih gospodarskih padova u okruženju, ali i uskogrudna politika tamošnje elite. Procjenjuje se da Mercator duguje oko milijardu eura, ali važan je jer, osim što drži 40 posto tržišta Slovenije, ima i 10-ak posto udjela u Hrvatskoj i Srbiji te malo manje udjele u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
To bi bila kataklizma za slovenski food&beverage sektor u industriji da \"Mercator\" osvane u sazviježđu \"Agrokor\" kompanije. Ne samo politički jer ne zaboravite da se radi o simbolu konzumerizma u Sloveniji na kojeg su u SLO jako ponosni jer preko Mercator lanca smatraju da pariraju OE i ITA takmacima na domaćem tržištu i još se produciraju po regiji. Međutim, strogo poslovno bi to bio uvod u grdne nevolje prehramebnog sektora u SLO jer oni ionako imaju maleno tržište o kojem su kritično ovisni i njihovi brandovi nemaju \"težinu\" za iskorak niti u smjeru sjevera EU, a u Italiji pogotovo. \"Agrokor\" bi iskoračio u EU via \"Mercator\" (bio bi EU ready što se sve češće u domaćim managerskim okruženjima), pojačao bi pozicije u cijeloj regiji (osobito Srbija gdje Todoriću baš i ne ide preko \"Idea\" lanca) i još bi na duge staze uništavao konkurenciju u prehrambenom sektoru u samoj SLO, a time i u regiji (recimo Kosovo je primjer gdje i RH i RSLO imaju otprilike jednak pol. image, ali SLO firme bolje trže). \"Agrokor\" je golema opasnost jer trži i proizvodi istodobno i to su sve paradne hrv. prehrambene marke u najmanju ruku jednako kvalitetnog proizv. spektra kao i slovenski pandani, a nerijetko i bolji (recimo sladoledi). To slov. pol. vrh nikad neće dozvoliti i samo je pitanje koju će evazivnu fintu izabrati da obeshrabre Todorića. Problem je jedino što su se preigrali preko Šrota svojedobno i sad Pahor mora plaćati Janšine osvetničke poteze. Naime, Unicredito je golema poluga pritiska i ITA banka je ta koja gura Todorića plus njegov dugogodišnji osvetnički poriv prema SLO (on je izbacio s polica skoro sve slov. artikle jer su ga izigrali u prodoru na slov. tržište - izuzetak je jedino Perutnina Ptuj preko satelitske firme u Čakovcu). To bi bila chilli trava na slovensku chilli ranu (ne smijem originalnu hrv. izreku da me ne bi banirali)!