Popularnost kvizova znanja stvorila je urbani mit da su dobici ostvareni na njima jedinstveni po svom neoporezivom statusu. Iako je točno da se društvene igre znanja ne smatraju igrama na sreću prema Zakonu o igrama na sreću, pa stoga ne podliježu specifičnom porezu koji se primjenjuje na dobitke od lota ili klađenja, one su daleko od jedinog izvora prihoda oslobođenog poreza. Hrvatski porezni sustav definira pet glavnih izvora dohotka koji se oporezuju: dohodak od nesamostalnog rada (plaće i mirovine), dohodak od samostalne djelatnosti (obrti, slobodna zanimanja), dohodak od imovine i imovinskih prava (najam, zakup), dohodak od kapitala (dividende, kamate) te takozvani drugi dohodak, koji obuhvaća sve ostale primitke koji nisu drugdje klasificirani. Unutar tog okvira, zakonodavac je predvidio impresivan broj izuzeća.
Najširi spektar neoporezivih primitaka vezan je uz radni odnos, gdje poslodavci imaju mogućnost isplatiti značajne iznose svojim zaposlenicima bez tereta poreza i doprinosa. Primjerice, poslodavac može radniku neoporezivo isplatiti potporu za novorođenče u iznosu do 1.500 €, godišnju nagradu za radne rezultate do 1.200 €, te prigodne nagrade poput božićnice, uskrsnice ili regresa za godišnji odmor do ukupno 700 € godišnje. Neoporezive su i dnevnice za službena putovanja do 30 € unutar Hrvatske, naknade za korištenje privatnog automobila u poslovne svrhe do 0,50 € po prijeđenom kilometru, kao i uplate u treći mirovinski stup do 67 € mjesečno. Uz to, poslodavci mogu pokriti i troškove prehrane radnika do 1.800 € godišnje te troškove smještaja i predškolskog odgoja za djecu radnika, što sve zajedno čini značajan dodatak na redovnu plaću.
Učenici i studenti mogu godišnje zaraditi do 3.600 € preko učeničkih i studentskih udruga bez plaćanja poreza, a ne oporezuju se ni nagrade koje osvoje na natjecanjima unutar obrazovnog sustava. Također, neoporezive su i potpore zbog invalidnosti radnika do 600 €, potpore u slučaju smrti radnika (do 1.200 €) ili člana njegove uže obitelji (do 600 €), kao i naknade štete zbog posljedica nesreće na radu ako su određene u jednokratnom iznosu sudskom odlukom.
Sustav oporezivanja u Hrvatskoj temelji se na načelu da su porezni obveznici sve fizičke osobe koje ostvaruju dohodak, pri čemu se rezidenti oporezuju na sav dohodak ostvaren u zemlji i inozemstvu, dok se nerezidenti oporezuju samo na onaj ostvaren u Hrvatskoj. Godišnja porezna osnovica izračunava se tako da se od ukupnog iznosa dohotka oduzme osobni odbitak, koji od 2024. godine iznosi 600 € mjesečno. Na tako dobivenu osnovicu primjenjuju se porezne stope koje propisuju jedinice lokalne samouprave – niža stopa za godišnji dohodak do 60.000 € i viša za iznose iznad toga. Cjelokupan sustav usklađen je sa smjernicama Europske unije, a prihodi od poreza na dohodak dijele se između državnog, županijskih i općinskih, odnosno gradskih proračuna.
Za razliku od kvizova znanja, primici od igara na sreću i klađenja podliježu specifičnom poreznom tretmanu. Prema važećim propisima, dobici koje isplaćuje Hrvatska Lutrija ili druge ovlaštene kladionice oporezuju se progresivno. Dobici do iznosa od 1.330 € su u potpunosti neoporezivi. Na dobitke između 1.330 € i 3.981,68 € plaća se porez po stopi od 20 %, dok se na sve dobitke iznad tog iznosa primjenjuje stopa od 30 %. Porez se obračunava i uplaćuje automatski pri isplati dobitka, što znači da dobitnik prima neto iznos, a priređivač igre na sreću rješava sve administrativne obveze prema Poreznoj upravi.
Otvori KEKS Pay
