Dok Europska unija planira zabraniti prodaju novih vozila na fosilna goriva do 2035. godine, vozači ne žure s prelaskom na električne automobile. U mnogim drugim europskim državama situacija je slična onoj koju vidimo u Hrvatskoj: interes za električnim vozilima većinom traje onoliko dugo koliko traje javni natječaj putem kojeg se mogu dobiti poticaji za kupnju električnih automobila. Na taj način, jasno je već i laicima, ne može se ozbiljnije potaknuti tržište električnih automobila. Prodaja tih ekoloških vozila naglo pada kad se poticaji ili razgrabe ili ukinu, što su također već napravile neke europske države. Švedska je tako završila sa subvencijama za kupnju 2022. godine, a Njemačka krajem 2023., što je dovelo do značajnog pada prodaje električnih vozila. Fenomenom poželjnosti, odnosno nepoželjnostih električnih vozila nedavno se pozabavio i carVertical. Istraživanje te tvrtke koja prikuplja i analizira podatke o automobilima pokazalo je da barem polovica kupaca trenutačno ne bi razmatrala kupnju električnog automobila.
Na pitanje o preferiranoj vrsti goriva, 43,8 posto ispitanika u anketi carVerticala odabralo je benzin, 38,9% dizel, 10,4% njih odabralo je vozila s hibridnim pogonom i 5,6% s električnim pogonom. To dokazuje da kupci preferiraju automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem i nisu spremni za alternative. Preferirana vrsta goriva izravno je povezana s planovima za kupnju električnog vozila. Više od polovice ispitanika (51,5%) u ovoj je anketi izjavilo da trenutačno ne bi kupilo električno vozilo, a samo 12,2 posto njih razmislilo bi o kupnji. 36,3% ispitanika oklijevalo je i odgovorilo da bi ga mogli kupiti u budućnosti. „Visoke cijene električnih vozila, nedostatak infrastrukture za punjenje i razni mitovi o električnim vozilima neki su od razloga zašto ljudi nisu oduševljeni njima. Sve je jasnije da će napuštanje automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem biti izazov. Koraci koje vlade poduzimaju nisu dovoljni da uvjere ljude i oni još ne namjeravaju prijeći na električna vozila”, kaže Matas Buzelis, stručnjak za automobile u carVerticalu. EU je donijela zakonsku zabranu prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila počevši od 2035. godine, zahtijevajući da sva nova vozila koja se prodaju imaju nultu emisiju kako bi se postigao cilj bloka o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Međutim, neke države članice, uključujući Italiju, pozvale su na veću fleksibilnost u postizanju tih ciljeva jer se boje ekonomskog utjecaja na cjelokupnu automobilsku industriju.
Oni koji su za električna vozila i vjerojatno bi ih kupili, imaju razloga za davanje prednosti takvim automobilima. Većina ispitanika (47,2%) smatra da je jeftinije koristiti i održavati električno vozilo. Budući da električna vozila imaju manje pokretnih dijelova, troškovi održavanja su obično niži u usporedbi s benzinskim ili dizelskim vozilima. Rastuće cijene goriva također potiču vozače da prijeđu na struju kao povoljniju alternativu. Zbog nižih poreza električno vozilo odabralo bi 17,6% anketiranih vozača. U EU mnoge zemlje smanjuju ili ukidaju poreze povezane s vlasništvom kako bi potaknule prihvaćanje električnih vozila. Primjerice, Njemačka i Francuska nude izuzeća ili značajna smanjenja godišnjih cestarina za električna vozila, dok Nizozemska u potpunosti oslobađa električne automobile od registracijskih i prometnih poreza. Zbog državnih bi subvencija auto na struju odabralo 14,1% ispitanika. Jednako toliko - 14 posto ispitanika - kaže da bi odabralo električno vozilo iz ekoloških razloga. Međutim, kako se zone s niskim emisijama šire u gradovima poput Pariza, Londona ili Berlina, posjedovanje električnog vozila postaje manje izbor životnog stila, a više nužnost za gradske vozače koji žele izbjeći kazne ili ograničenja (7,1%).
Budući da će (i) ove godine u Hrvatskoj biti poticaja - za pravne osobe - situacija na tržištu trenutačno je optimistična. „Prema dostupnim informacijama, subvencije će se odnositi isključivo na nova vozila te vozila na električna i na vodikov pogon, dok će plug-in hibridi biti izuzeti. Također, pravo na sufinanciranje imat će pravne osobe uz iznimke poput udruga, državnih institucija, rent-a-car tvrtki, taksi službi i prijevoznika. Maksimalan iznos potpore mogao bi iznositi do 9000 eura po vozilu, uz ograničenje da se subvencioniraju vozila čija službena vrijednost ne prelazi 62.500 eura” - kazao je Dražen Mijoč, direktor AMN-a u Njuškalu, najvećem hrvatskom internetskom oglasniku. „Vladini poticaji skup su način za povećanje prodaje električnih vozila, ali pravi problem je održivost”, napominje Buzelis: „Čim se ti poticaji ukinu, to će predstavljati veliki udarac na mogućnost da si ljudi priušte takva vozila”. Prava će potražnja porasti tek kada kupci počnu organski birati električna vozila - ne zato što ih podupiru subvencije, već zato što će značajno uštedjeti na operativnim troškovima, što, čini se, još ne uzimaju u obzir. Njuškalo u svojoj ponudi ima velik broj oglasa za električna vozila, što omogućuje pouzdane uvide u aktualne trendove ponude i potražnje. Mijoč objašnjava kako je najtraženiji Tesla Model 3, koji pokazuje da električni automobili nisu ograničeni samo na gradske vožnje. Prosječna kilometraža prelazi 90 tisuća kilometara, a cijena modela iz 2021. iznosi oko 28 tisuća eura. Za usporedbu, dizelski automobili slične veličine i starosti često imaju manju kilometražu, ali i veće troškove održavanja. Dio električnih modela cijenom se već približio benzinskim vozilima: primjerice, Renault Twingo Electric (2022.) i Smart EQ fortwo (2020.) prosječno koštaju oko 13 tisuća eura. Na suprotnom kraju ponude nalazi se Porsche Taycan, koji se rabljen prodaje za nešto više od 80 tisuća eura, dok cijena novog prelazi 111 tisuća eura. Podaci pokazuju i razlike u dinamici prodaje: Renault Zoe prosječno se proda unutar 42 dana, dok skuplji modeli poput VW ID.3 na kupca čekaju i do tri mjeseca.
Na carVerticalovo pitanje zašto ne bi kupili električno vozilo, 32% ispitanika reklo je da su električni automobili preskupi, 26,7% ih je zabrinuto zbog malog dometa, 21,1% navelo je lošu infrastrukturu, dok je 12% spomenulo nisku vrijednost pri preprodaji (ostali razlozi 8,2%). Kako Buzelis objašnjava: „Električni automobili trenutačno imaju relativno slabu vrijednost pri preprodaji, ali to zapravo može ići u korist kupaca. Oni koji traže rabljeno električno vozilo mogu pronaći odlične ponude koje ne bi bile moguće s benzinskim ili dizelskim vozilima”. U konačnici, prvi val prihvaćanja električnih vozila već je iza nas. Oni kojima je trebalo električno vozilo i koje je zanimalo, već su ga nabavili. Štoviše, kao drugi automobil, električno vozilo funkcionira vrlo dobro, a mnogi se i počinju zanimati upravo za to: da električni auto imaju uz tradicionalno vozilo. Rastuća konkurentnost kineskih proizvođača također oblikuje tržište električnih vozila. BYD je brzo proširio svoju prisutnost u Europi, nadmašivši Teslu u prodaji električnih vozila na baterije prvi put u travnju ove godine. Unatoč višim carinama EU-a na kineska električna vozila, BYD je povećao prodaju za 359% u odnosu na prethodnu godinu. Još je rano reći mogu li kineski proizvođači automobila uvjeriti Europljane da prijeđu na električna vozila, ali njihov nagli rast već ima posljedice na europsko gospodarstvo.
Otvori KEKS Pay
Naravno da da. Elek. auto s financijske strane je besmislen, ne možeš ga prodati, a nakon 7 god. u večini slučajeva treva ti nova baterija koja košta kao pola novog auta. Takav auto u obzir samo ako imaš kuću ss vlastitom punionicom, i tek kao drugi auto, ako hitno moram negdje a auto se puni? Što da radim?