Snimka prometne situacije u kružnom toku kod zagrebačke zračne luke, u kojoj su sudjelovali robotaksi i osobni automobil, izazvala je raspravu nakon što je objavljena uz tvrdnju da je autonomno vozilo oduzelo prednost drugom automobilu. Prometni stručnjak Željko Marušić, međutim, događaj tumači potpuno drukčije te smatra da snimka ne potvrđuje takav zaključak, piše Autoportal.hr.
Na snimci se vidi robotaksi koji se kreće unutarnjom trakom kružnog toka te uključuje desni pokazivač smjera i započinje prestrojavanje prema vanjskoj traci kako bi izašao iz kružnog toka. U vanjskoj traci u tom se trenutku nalazi automobil čiji vozač najprije usporava, a potom ponovno ubrzava dok se robotaksi prestrojava.
Upravo je ponašanje vozača automobila, prema Marušićevoj analizi, ključno za razumijevanje cijele situacije. Smatra da se ne može promatrati samo trenutak u kojem su se dva vozila našla u neposrednoj blizini, već cijeli slijed njihovih radnji. Prema njegovu tumačenju, robotaksi je pokazivačem smjera najavio namjeru prestrojavanja, dok je drugi automobil nakon početnog usporavanja ponovno povećao brzinu i time stvorio konfliktnu situaciju koja je mogla završiti sudarom.
Marušić zato smatra da snimku nije opravdano automatski predstavljati kao primjer pogreške autonomnog vozila. Naglašava da eventualnu odgovornost robotaksija treba utvrditi ako je doista prekršio prometna pravila, ali istodobno upozorava da se mora analizirati i postupanje vozača drugog automobila. Posebno problematičnim smatra mogućnost da je vozač svjesno pokušao iskoristiti način na koji je programirano autonomno vozilo. Takvi sustavi, naime, trebali bi prvenstveno izbjegavati sudare i reagirati na iznenadne postupke drugih sudionika. Upravo taj slučaj, prema Marušiću, otvara i znatno šire pitanje koje će dolaskom većeg broja autonomnih vozila postajati sve važnije – kako će takva vozila reagirati na nepredvidljivo, agresivno ili čak namjerno provocirajuće ponašanje ljudi u prometu.
Ako vozači budu računali na to da će autonomno vozilo u konfliktnoj situaciji zakočiti kako bi spriječilo sudar, postoji mogućnost da će pojedinci pokušavati iskoristiti takvu sigurnosnu logiku. Marušić upozorava da bi namjerno ulaženje u putanju robotaksija, ubrzavanje tijekom njegova prestrojavanja ili izazivanje naglih kočenja moglo stvoriti iznimno opasne situacije. 'Robotaksi nije pokusni poligon za frustrirane, znatiželjne ili neodgovorne vozače', poručuje Marušić.
Smatra i da konkretni događaj ne bi trebao ostati samo predmet rasprave na portalima i društvenim mrežama, već da bi okolnosti trebala analizirati policija. Prema njegovu mišljenju, trebalo bi identificirati vozilo i vozača te utvrditi što se točno dogodilo i je li opasna situacija izazvana namjerno. Pritom naglašava da kriteriji moraju biti jednaki za sve sudionike u prometu. Ako pogriješi autonomno vozilo, njegovu odgovornost treba utvrditi, ali isto mora vrijediti i kada pogriješi čovjek. 'Robotaksi nije iznad zakona. Ali nije ni ispod njega', ističe.
Cijeli slučaj tako, osim pitanja odgovornosti u jednoj konkretnoj prometnoj situaciji, otvara i problem odnosa ljudi prema autonomnim vozilima koja će se u budućnosti sve češće pojavljivati na cestama. Tehnologija će morati biti sposobna predvidjeti i ispraviti velik broj ljudskih pogrešaka, no to, upozorava Marušić, ne može značiti da su drugi vozači oslobođeni odgovornosti za vlastito ponašanje.
Prema njegovoj analizi snimke, zato se ne može jednostavno zaključiti da je robotaksi oduzeo prednost automobilu. Ono što se može vidjeti jest prometni konflikt u kojem automobil nakon usporavanja ponovno ubrzava u trenutku prestrojavanja robotaksija. Je li pritom riječ o namjernom postupku vozača ili drugačijoj procjeni prometne situacije, trebala bi utvrditi nadležna tijela. Marušić smatra da bi, utvrdi li se da je konflikt izazvan namjerno, takvo ponašanje trebalo i odgovarajuće sankcionirati.
FOTO Zauvijek zatvoren? Ovako izgleda omiljeni zdravljak u zagrebačkoj Dubravi
Otvori KEKS Pay
