Mnogi građani koji su posljednjih godina otišli raditi u inozemstvo, posebice u zemlje poput Irske i Njemačke, susreću se s nepoznanicama kada je u pitanju ostvarivanje prava na mirovinu. Pitanje hoće li dobiti mirovinu za godine provedene vani i tko će je isplaćivati, jedno je od najčešćih. Ovoj se temi posvetio poznati matematičar i financijski edukator Toni Milun, koji je na jednostavan način objasnio mehanizam zbrajanja staža. Njegova objava na LinkedInu uslijedila je nakon gostovanja u emisiji "Kod nas doma" na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje je o istoj temi razgovarao s Antonijom Krolo Vasilj iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Milun je u svojoj objavi podijelio i korisnu tablicu koja jasno prikazuje uvjete za mirovinu u Hrvatskoj i Irskoj kroz šest različitih slučajeva. Zorno je prikazao kako funkcionira pravilo zbrajanja staža koje vrijedi za 41 državu s kojom Hrvatska ima odličnu situaciju. U tu skupinu, između ostalih, ulaze sve države Europske unije, Ujedinjeno Kraljevstvo, Norveška, Švicarska, Australija i Kanada. Hrvatski uvjet za mirovinu u 2026. godini iznosi minimalno 15 godina staža, dok je u Irskoj taj prag 10 godina.
Glavno pravilo koje građani trebaju zapamtiti jest da se gleda zbroj godina u obje države. Ako je ukupan zbroj godina staža u obje države veći ili jednak od 15, osoba ima pravo i na irsku i na hrvatsku mirovinu. Na primjer, ako je netko radio 20 godina u Hrvatskoj i sedam u Irskoj, zbroj od 27 godina premašuje oba nacionalna uvjeta, te će ta osoba primati mirovinu iz obje države proporcionalno odrađenim godinama.
S druge strane, postoje i specifični slučajevi gdje se uvjeti razlikuju. Ako je netko radio pet godina u Hrvatskoj i sedam u Irskoj, ukupno ima 12 godina staža. U tom slučaju nije ispunio hrvatski uvjet od 15 godina, ali jest irski, zbog čega će dobivati irsku mirovinu za sedam godina, ali ne i hrvatsku. Zanimljivo je da i za rad od svega nekoliko mjeseci u inozemstvu osoba ostvaruje pravo na taj dio mirovine, što znači da trud nije uzaludan.
Zahtjev za mirovinu podnosi se samo jedan, i to u državi stanovanja u kojoj je ostvaren zadnji staž. Od 1. srpnja ove godine promijenjena su pravila, pa se takvi zahtjevi koji uključuju međunarodne ugovore mogu rješavati u svim područnim jedinicama Zavoda za mirovinsko osiguranje diljem zemlje, a ne samo u Zagrebu. Prilikom podnošenja zahtjeva, iznimno je važno navesti sve države u kojima je osoba radila kako bi institucije mogle međusobno komunicirati. Ipak, situacija nije jednako povoljna sa svim državama na svijetu. Toni Milun je upozorio da Hrvatska trenutačno nema aktivan ugovor o zbrajanju staža sa Sjedinjenim Američkim Državama. To znači da netko tko je radio 14 godina u Hrvatskoj, a zatim nastavio raditi u SAD-u, nažalost nema pravo na hrvatsku mirovinu jer mu nedostaje jedna godina do minimalnog uvjeta, a američki staž se ne pribraja.
Njegova je objava potaknula veliku raspravu u komentarima gdje su mnogi podijelili svoje osobne priče. Jedna je korisnica navela kako ima 12 godina staža u Hrvatskoj i pet u Irskoj te nije uopće očekivala irsku mirovinu, misleći da mora ispuniti punih 10 godina isključivo tamo. Javili su se i oni s iskustvom rada u Francuskoj i Austriji, propitkujući vlastiti status. Ljudi su postavljali konkretna pitanja o načinu izračuna i specifičnostima međunarodnih ugovora.
Otvori KEKS Pay
Radio si u Svicarskoj 5godina i kad napunis 65 godina starosti dobis za tih pet godina rada Svicarsku mirovinu.