Glavni iranski pregovarač i predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf poručio je da su Amerikanci 'rekli NE ratu', nakon što je Republikanska stranka Donalda Trumpa pretrpjela težak poraz na međuizborima. "Podržavamo ovu poruku", napisao je na X-u. "Ako američka vlada izda svoju javnu volju da služi međunarodnim rizničarima i ucjenjivačima, shvatit će da naše NE dolazi s noćnom morom", upozorio je. Trump je priznao da su na loše rezultate republikanaca djelomično utjecali rat i poskupljenje benzina, ali i ustvrdio da ne žali zbog napada na Iran koji je u veljači pokrenuo zajedno s Izraelom. "Mislim da je dio toga bio Iran", rekao je za Fox News, dok je za CBS News poručio da će sukob završiti "kada ja kažem da završava".
A napetosti u Hormuškom tjesnacu ne jenjavaju. Iranska Revolucionarna garda tvrdi da su se četiri naftna tankera zapalila nakon što su naletjela na pomorske mine te da je oborila još jedan američki dron MQ-9. BBC te tvrdnje nije neovisno provjerio. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian poručio je da njegova vlada krizu pokušava riješiti dijalogom, upozorivši da od nastavka rata nitko neće imati koristi.
A što Trump može učiniti sljedeće, analizirao je britanski Telegraph, koji je njegove opcije rangirao prema vjerojatnosti.
Tucker Carlson, bivši voditelj Fox Newsa i jedan od najutjecajnijih glasova pokreta MAGA, u ponedjeljak je ustvrdio da izvori unutar Trumpove administracije, uključujući ministra obrane Petea Hegsetha, razmatraju nuklearni napad na Iran. "Pod pritiskom izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, Trumpova administracija mogla bi biti za nekoliko dana od pokretanja nuklearnog napada na Iran“, napisao je Carlson na društvenim mrežama. Meta bi, prema njegovim riječima, bila planina Pickaxe u središnjem Iranu, gdje je Teheran, kako tvrdi izraelska obavještajna služba, ponovno pokrenuo program obogaćivanja urana. Njegove su tvrdnje naišle na široko ismijavanje, no analitičari kažu da SAD u suradnji s Izraelom nedvojbeno planiraju treći veliki val vojnih udara, piše Telegraph. SAD su u ponedjeljak navečer napale otok Qeshm, što je Pentagon opisao kao dio manjih obrambenih napada, a ne povratak u sveopći sukob.
Taktički nuklearni napad na planinu Pickaxe
Carlson je bez dokaza ustvrdio da bi nuklearno oružje bilo jedino sredstvo koje može uništiti postrojenje zakopano pod granitom debljine do 100 metara. Telegraph to smatra vrlo malo vjerojatnim. Oružje koje prodire u zemlju, poput američke bombe B61-13, nikada nije testirano, a njegova se učinkovitost temelji isključivo na računalnom modeliranju. Veći je problem strateški. Izrael nikada nije potvrdio da posjeduje nuklearno oružje i smatra ga krajnjom mjerom, a zbog male površine jedan bi ga udar mogao učiniti nenastanjivim. Rusija je saveznik Irana, a nuklearni Pakistan ima obrambeni pakt sa Saudijskom Arabijom i Turskom. Upotreba nuklearne bombe na Bliskom istoku mogla bi potaknuti i Rusiju da je upotrijebi u Europi, što bi se brzo moglo pretvoriti u potpuni nuklearni sukob.
Potpuna invazija i promjena režima
Za Netanyahua bi to bio idealan ishod, no izraelski i američki interesi nisu potpuno usklađeni. SAD-u i većini saveznika iz NATO-a u interesu je da rat završi i da nafta ponovno poteče. Promjena režima gotovo bi sigurno zahtijevala veliku kopnenu invaziju, poput one u Iraku, a Izrael za to nema dovoljno vojnika ni oklopnih snaga, pa bi najveći trošak i rizik pali na SAD. Netanyahu je pod dodatnim pritiskom jer je prošli tjedan izgubio većinu na izborima. U telefonskom razgovoru tijekom vikenda, koji su pomoćnici opisali kao „oštar“ i „izravan“, navodno je inzistirao na obnovi kampanje odmah nakon američkih međuizbora, dok je Trump rekao da želi dati više vremena pregovorima. Trump je novinarima poručio da pregovori idu dobro, ali da Iran nije baš pouzdan. Priprema invazije trajala bi najmanje šest mjeseci, kada bi već počinjao novi američki izborni ciklus, a mogući republikanski predsjednički kandidati poput Vancea i Marca Rubija teško bi se željeli kandidirati s takvim teretom.
Američko-izraelski napad za oslobađanje Hormuškog tjesnaca
Stručnjaci navode da je upravo to nedostajalo kada je rat počeo u veljači. Uspješna operacija oslobodila bi svjetske zalihe nafte i omogućila ekonomsko gušenje Irana, no ne bi bila ni laka ni jeftina. Zahtijevala bi vojnike na terenu, možda godinama, a Iran bi mogao napasti naftna postrojenja diljem regije, pa bi na kraju moglo ostati vrlo malo nafte za transport. Iranski vrhovni vođa Mojtaba Khamenei upozorio je na rat bez geografskih ograničenja ako Iran ponovno bude napadnut. S obzirom na te prijetnje i nedostatak raketnih presretača, Trump bi mogao radije izabrati pregovaračko otvaranje tjesnaca, a slično razmišljaju i američki saveznici u Zaljevu i Europi.
Ograničena zračna kampanja protiv poznate iranske vojne infrastrukture
SAD i Izrael mogli bi se odlučiti za ograničeniju zračnu kampanju protiv poznate iranske vojne infrastrukture, poput radara i raketnih položaja. Ta je strategija već desetljeće ili dulje dio izraelskog vojnog razmišljanja, a od primirja sklopljenog u lipnju SAD su na Iran već izvele desetke udara. Novi nalet mogao bi Iran prisiliti na pregovore, ali nosi rizik regionalne eskalacije. Pridruži li se Izrael, Iran bi ga gotovo sigurno ponovno napao dronovima i balističkim raketama, a vjerojatno bi gađao i američke baze i brodove.
Pregovarački mirovni sporazum
Okvir sporazuma razmatra se već mjesecima, a jednu je verziju Trump u lipnju i potpisao. Sporazum bi oslobodio promet kroz Hormuški tjesnac u zamjenu za ublažavanje sankcija i povrat zamrznutih sredstava, uz razgovore o iranskom nuklearnom programu. Problem je uglavnom u optici jer su kritičari prošli put zaključili da je Trump izgubio rat, pa Vance sada pokušava dogovoriti sporazum koji ne bi ponizio nijednu stranu. Izvješća o pregovorima su podijeljena. Izraelski Kanal 14 prenio je da se ništa ne pomiče, dok je novinar Axiosa to, pozivajući se na diplomata uključenog u razgovore, opovrgnuo i naveo da razgovori napreduju. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi poručio je da je Iran spreman na iskrenu diplomaciju, ali i da će Washington, ako izabere vojnu akciju, naići na teži odgovor nego prije.
Spektakularan, ali uglavnom simboličan 'veliki prasak'
Trumpu i Netanyahuu to bi moglo poslužiti kao način za spašavanje obraza, posebno ako se uskladi s mirovnim sporazumom. Mogao bi to biti unaprijed dogovoreni napad na iransko nuklearno postrojenje ili čak dogovor da Iran simbolično digne u zrak vlastiti objekt. Trump bi tako mogao proglasiti pobjedu, a Netanyahu dobiti još malo političkog vremena. Iran bi na to mogao pristati samo uz potpuno ukidanje sankcija i povrat zamrznutih milijardi.
Teheran se u međuvremenu priprema. Prema stručnjacima, zapovjednicima je dopušteno autonomno djelovanje u slučaju obnove neprijateljstava, a Revolucionarna garda tvrdi da se 33 milijuna ljudi prijavilo u kampanju masovne mobilizacije. Prva je brigada već opremljena, a konvoji se pripremaju za raspoređivanje u zone fronta diljem zemlje.
Otvori KEKS Pay
SAD je teroristička država nastala prije 250 godina, čak je i štagalj kod mog dede u dvorištu stariji od te države i bolje se drži. Znači prije 250 godina okupirali su tuđu zemlju i od tada vode pljačkaške i kamatarske ratove diljem planete, još su si stvorili proxy državu Izrael kako bi kao i sa SAD-om pokorili čitav Bliski istok. SAD postoji 250 godina a od toga su 230 godina uključeni u razne ratove, sama svrha im je ratovati jer očito im do mira nije.