Ako ste nedavno putovali europskim cestama, možda ste primijetili neobičan prometni znak koji na prvi pogled djeluje kao tiskarska pogreška. Riječ je o crnom broju na bijeloj pozadini, no umjesto uobičajenog crvenog obruba, ovaj je znak okružen zelenom bojom, a njegova funkcija zbunjuje mnoge vozače.
Tradicionalni prometni znakovi za ograničenje brzine duboko su urezani u svijest svakog vozača; oni su obrubljeni jarko crvenom bojom i predstavljaju zakonsku obvezu koju se ne smije ignorirati pod prijetnjom novčane kazne. Međutim, pojava novih znakova sa zelenim obrubom na europskim prometnicama nije rezultat greške u proizvodnji niti estetski hir lokalnih vlasti, već dio šireg eksperimenta usmjerenog na povećanje sigurnosti u prometu. Dok crveni znak viče "moraš", zeleni znak pristojno sugerira "bilo bi dobro".
Ključna razlika između ovih dviju vrsta signalizacije leži u njihovoj pravnoj težini i načinu na koji utječu na ponašanje vozača. Dok su znakovi s crvenim obrubom mandatorni i njihovo kršenje povlači jasne sankcije, zeleno-bijeli znakovi su isključivo savjetodavne prirode. Njihova je svrha preporučiti optimalnu brzinu kretanja na određenoj dionici ceste kako bi se osigurala maksimalna sigurnost svih sudionika u prometu. To znači da, tehnički gledano, vožnja brzinom većom od one ispisane u zelenom krugu ne rezultira automatskom kaznom za prekoračenje brzine, pod uvjetom da vozač ne krši opće ograničenje brzine na toj cesti koje je propisano standardnim znakovima. Ovi se znakovi često postavljaju kao dopuna postojećoj signalizaciji, sugerirajući da, iako je zakonski dopušteno voziti brže, uvjeti na cesti zahtijevaju nižu brzinu za sigurnu plovidbu asfaltom.
Trenutno se ovi znakovi najčešće mogu susresti na cestama u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su već postali dio standardne prometne opreme, no interes za njihovo uvođenje raste i u ostatku Europe. Španjolska i Francuska razmatraju ili već provode pilot programe postavljanja ovakve signalizacije na kritičnim točkama. Španjolska DGT (Glavna uprava za promet) neprestano traži rješenja za smanjenje broja prometnih nesreća, a uvođenje zelene boje u spektar prometnih znakova vidi se kao potencijalno rješenje. Do sada su se španjolski vozači oslanjali na četiri glavne boje: plavu za informacije, crvenu za opasnosti i zabrane, narančastu za radove na cesti te smeđu za turističke informacije. Uvođenje zelenog kruga ne bi poništilo hijerarhiju postojećih znakova, već bi služilo kao dodatni sloj informacija, posebno na mjestima gdje fiksna ograničenja možda nisu dovoljna da upozore na specifične opasnosti.
Lokacije na kojima se postavljaju ovi "zeleni" znakovi nisu odabrane nasumično, već se radi o područjima visokog rizika gdje je potrebna pojačana opreznost. To su najčešće zone škola gdje djeca mogu nepredvidivo istrčati na cestu, slijepi zavoji na uskim prometnicama, planinske ceste s lošom vidljivošću ili gusto naseljena stambena područja s mnogo pješačkih prijelaza. U takvim situacijama, zakonsko ograničenje od 50 km/h u naselju može biti formalno ispravno, ali praktično opasno. Ovdje zeleni znak s brojem 30 apelira na zdrav razum vozača. Stručnjaci za prometnu sigurnost ističu da ovaj pristup "mekog zakona" (soft law) pokušava potaknuti vozače da dobrovoljno prilagode brzinu, ne zbog straha od policijske patrole, već zbog razumijevanja rizika.
Iako se ideja čini plemenitom, postavlja se pitanje koliko je učinkovito upozorenje koje ne nosi konkretne posljedice. Prometni stručnjaci su podijeljeni i smatraju da uspjeh ovakvih mjera uvelike ovisi o kulturološkom kontekstu i mentalitetu vozača u pojedinoj zemlji. U državama poput onih u Skandinaviji ili Njemačkoj, gdje je poštivanje pravila gotovo instinktivno, ovakvi savjetodavni znakovi mogu značajno poboljšati protok i sigurnost. S druge strane, postoji skepsa bi li isti učinak bio postignut u južnoj ili srednjoistočnoj Europi. Ipak, The Sun prenosi mišljenja pravnih stručnjaka koji upozoravaju da, iako vas kamera neće snimiti za prekoračenje preporučene brzine na zelenom znaku, ignoriranje istog može se smatrati neopreznom vožnjom u slučaju nesreće, što tada povlači ozbiljne pravne posljedice.
Zanimljivo je da se u raspravama o ovim znakovima često spominje i druga strana medalje – prespora vožnja. Budući da znakovi nisu obvezujući, vozači koji naglo uspore ili voze pretjerano sporo samo zato što su vidjeli zeleni znak, a pritom ometaju promet, također mogu biti kažnjeni. Stoga je ključ u balansu i ispravnoj procjeni situacije. Što se tiče naše regije, Mađarska i susjedne zemlje za sada nisu usvojile ovaj sustav, ali s obzirom na trendove u zapadnoj Europi i konstantnu potrebu za povećanjem sigurnosti na cestama, nije nemoguće da ćemo se u budućnosti i na našim prometnicama susretati s ovim zelenim krugovima. Do tada, ako putujete u Veliku Britaniju, Francusku ili Španjolsku, zapamtite: zeleni krug je prijateljski savjet, a ne naredba, ali savjet koji je mudro poslušati.
Otvori KEKS Pay
