Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 155
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Novi život stare sorte

Slike njegovih vinograda krase glavnu zgradu UN-a, simbol su težačkog rada ali i sasvim posebnog vina

08.08.2026.
u 06:40
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Babić je sorta koju se u posljednjih nekoliko godina nastoji potpuno oživjeti, dati joj konačno ugled koji zaslužuje svojim kvalitetama koje su prepoznate još davno u povijesti. Valja probati i njegova vina, drugačiju dimenziju dalmatinskog crnog

Kada se spomene UNESCO gotovo svatko će se sjetiti da je to jedna od organizacija koje tvore UN ali gotovo nitko ga neće povezati s vinovom lozom, a pogotovo ne s jednom autohtonom hrvatskom sortom. Naravno, samo mi vinski frikovi ćemo te dvije stvar povezati i ponovno dokazati da izuzetak potvrđuje pravilo i da gotovo nitko ne zna za vezu primoštenskog Babića i UNESCO-a. Upravo ti primoštenski kameni vinogradi Babića koji su postali njegovim zaštitnim znakom, svrstali su ga među jedan od najprepoznatljivijih vinorodnih krajolika Europe. Kao zahvala i počast radu težaka tog kraja fotografije tih vinograda su postavljene u glavnu zgradu UN-a u New Yorku naslovljene ″Oda ljudskom radu″. Ti kamenom ograđeni, po nekoliko kvadratnih metara mali prostori koji se zovu Vlačica, stvorili su čipkaste vinograde Babića u Primoštenu.

Stoljetni rad težaka, u borbi sa prirodom i kamenom, i skupljanjem zemlje, stvorili su jedan jedinstveni i neponovljivi vinogradski krajolik. Ti četvrtasti kamenom ograđeni prostori u koje se skupljala zemlja služili su, i dan danas služe, a nadam se da će i dugo u budućnosti služiti, za uzgoj najboljeg Babića koji se u Hrvatskoj može naći. Samo nekoliko čokota Babića je bilo moguće u njih zasaditi a oni su onda u borbi sa vjetrom i sušom živjeli i preživljavali pa žive i dan danas. Neki od njih i više od 100 godina i daju grožđe koje se onda pretvara u vrhunska vina koja se mogu mjeriti s ponajboljima na svijetu. Upravo ti vinogradi su pravi primjer kako čokoti vinove loza mogu preživjet i živjeti tako dugo. Preporučio bih vlasnicima ovih vinograda da se obrate na slijedeću adresu i prijave ove izuzetne vinograde u svjetski registar starih vinograda. Šteta je da se za njih više ne zna izvan granica Hrvatske, oni to definitivno zaslužuju. Ovo bih preporučio i ostalim vinogradarima Hrvatske, ukoliko imaju vinograde starije od 35 godina, neka se prijave. Inače, jedan od inicijatora ovog registra je gospođa Jancis Robinson, jedna od trenutno najvažnijih vinskih autoriteta svijeta.

Kao sorta grožđa Babić prvi se put spominje 1821. godine u glasovitom djelu Der Weinbau des Österreichischen Kaiserthums (Vinogradarstvo Austrijskog Carstva) koje je napisao Franz Ritter von Heintl. Jedan od najstarijih spomena ove sorte, pod sinonimom Babičevac zabilježen je u izvještaju s „Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe“ održane u Zagrebu 1864. godine (Jakić, 1864.) gdje je na izložbu donesen uzorak vina od sorte Babičevac. Babić smatramo autohtonom hrvatskom sortom, budući da ima jedinstven genotip i obzirom da nigdje u svijetu nije otkrivena sorta istog genetskog profila. Ovu tezu potkrepljuje genetska veza Babića s drugim autohtonim sortama kao što je, primjerice, Dobričić. Nakon filoksere, a za vrijeme obnove vinograda, podizale su se značajne površine vinograda pod ovom sortom ponaosob u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji a posebno na području Šibensko-kninske županije. Njegovo prirodno središte je područje Primštenskog vinogorje koje obuhvaća područje Rogoznice ali se nalazi i značajna je na susjednom području općine Marina.

Tradicijski je prisutan i u Kaštelima i nekim otocima ali je na tim područjima završavao u uglavnom u kupažama. Kao sorta dosta je otporan na klimatske uvijete i bolesti i zbog toga ja zahvalan za radit u vinogradu. Potencijalno je svugdje dobrog roda sa solidnim kvalitetom grožđa ali na suhim i kamenitim terenima daje mali urod što pak onda rezultira posebnom kakvoćom. U Dalmaciji trenutno ima oko 250 hektara vinograda zasađenih Babićem od kojih se velika većina nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.Zadnjih godina se pokazao posebno dobrim na području Šibenika, posebno na Jadrtovcu gdje su zasađene značajne količine ove loze. Dosta dobro podnosi različite vrste tla te se tako od njega u dubokim tlima može dobiti dobro vino, bilo to roze ili crveno, dok na izrazito kamenitim tlima, siromašnim i sušnim položajima on daje ono po čemu je prepoznat od davnina, snažno vino intenzivne boje sa mekanim ,zrelim taninima i prekrasnim aromama višnje, šljive i začinskih tonova. Naravno da pored ova dva spomenuta stila ,koja su, nota bene, uvijek vrlo voćna i izuzetno pitka, postoji i trći stil vina.

Taj treći stil vina po kojem je Babić jako poznat jest Prošek. Dalmatinsko tradicijsko slatko vino koje se proizvodi od jako zrelog grožđa koje se nakon berbe dodatno suši prije vinifikacije. U ovoj kategoriji vina Babić daje vina iznimne kvalitete i prepoznatljivosti. Kao i većina ozbiljnih crvenih vina iz toplijih krajeva i njegova vina su snažnog tijela te im jako dobro odgovara odležavanje i zrenje u drvenim bačvama. Ovaj kontakt s pomno odabranim plemenitim hrastom obogaćuje mu okus i miris koji postaje trajan i čvrst. Potražite starije primjere vina od Babića koja su odležala u bačvi pa se i sami uvjerite. Nekada zanemaren, u posljednjih nekoliko godina Babić postaje sve češći odabir vinara u Dalmaciji pa se tako na tržištu javlja sve više etiketa vina od Babića. Moji prvi kontakti s vinima od Babića, još dok sam živio u Nizozemskoj i upoznavao naša vina je bio Babić vinarije Vinoplod a prvi nakon povratka u Hrvatsku je bio Babić Piližota, tamo negdje u prvoj dekadi dvijetisućitih, nudio sam ga na katri Wine&Tapas bar Ankora u Cavtatu. Popularnost Babića a i njegova kvaliteta ponukala je Imperial Wine Club Dubrovnik da sakupi što se sakupiti dalo i da kuša i ocjeni te vama dragi čitatelji predstavi svoje dojmove o Babiću. Ovaj put nismo imali gosta kušača nego smo samo mi četvorica kušali i ocjenjivali vina. Vina smo kao i svaki put mi kupili i donijeli te kušali naslijepo. Kušali smo 10 vina, ovo je redoslijed po ocjenama nakon kušanja.

1. Markus Babić 2019 93,75

2. Gracin Babić 2020 91,5

3. Mi Babić 2020 90,25

4. Testament Babić 2022 89

4. Vina Matela Babić 2019 89

5. Vinasmora Kaamen II 2022 88,75

6. Livaić Babić Templar 2021 87,5

7. Baraka Babić 2022 87

Bibich Babić 2017 - nažalost ova boca nije bila u dobroj kondiciji i nije mogla biti ocjenjena.

Vinoplod Babić 2000 95/96 bodova

Ovo vino sam ja donio iz mog podruma gdje sam ga čuvao skoro 25 godina i ono je ostavilo naj jači dojam na sve nas koji smo kušali. Nismo ga stavili na prvo mjesto rang liste kušanja. Razloga je da ga je bilo nemoguće uspoređivati s ostatkom od kojih je bio najmanje 19 godina stariji a, prošao je dugi vijek u boci koji ga je u potpunosti promijenio. Klasičan primjer starog, sazrelog kompleksnog vina koje doživljava transformaciju iz voćnog vina, kakva su bila ostala mlada u vino kojim dominiraju tercijarne arome i jedna fina i skladna gotovo balzamička slatkoća i pitkost. Vino za meditaciju i jedina šteta je da ga nemam više, ovo je bila posljednja boca. Vrijedilo ga je podijeliti i kušati jer nam je upravo ta velika razlika u godinama i dugogodišnje odležavanje u boci pokazala i dokazala da Babić ima ogroman potencijal starenja, kada se napravi kako treba.

Vina smo kušali uz peku koju su nam pripremili u OPG Kameni Dvori u Konavlima gdje smo kušali vina i pokazala su se kao jako dobra i zahvalna za sljubljivanje s ovom vrstom jela.

Na kraju bih se htio zahvaliti Leu Gracinu, čovjeku koji odlično pozna sortu, na pomoći koju mi je dao kroz iscrpan i dug razgovor o Babiću.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata