Službeni posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Beogradu počeo je svečanom ceremonijom i smotrom garde, uz zastave Srbije i Ukrajine koje su se vijorile ispred Palače Srbije. Riječ je o njegovu prvom dolasku u Srbiju od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, ali i prvom otkako je 2019. preuzeo predsjedničku dužnost. Nekoliko sati prije ceremonije stigla je vijest da su u ruskom napadu na područje u blizini Kijeva poginule tri osobe, među kojima i jedno dijete. Područje Novog Beograda oko Palače Srbije bilo je gotovo prazno, dok su reporteri BBC-ja na srpskom putem prema mjestu sastanka primijetili velik broj policajaca, kao i više billboarda sa zastavama Srbije i Ukrajine. Dan ranije Zelenskog je u beogradskoj zračnoj luci dočekala ministrica energetike Dubravka Đedović Handanović, a ne predsjednik Aleksandar Vučić, što odstupa od protokola koji se često primjenjuje pri dolascima stranih državnika. Vučić je kasnije za ukrajinskog predsjednika organizirao večeru.
Kao tri glavne teme razgovora ranije su najavljene sigurnost, energetika i europske integracije. Srbija je kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, ali je, uz Bjelorusiju, ostala jedina europska zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. Zbog toga je Bruxelles više puta kritizirao Beograd i pozivao ga da svoju vanjsku politiku uskladi s politikom EU-a. Istodobno, Srbija se našla i na meti kritika Moskve zbog izvoza oružja i streljiva koje je, prema tvrdnjama ruskih obavještajnih službi, završavalo u ukrajinskoj vojsci. – Ukrajina je pod ruskim napadom i svi posjeti ukrajinskih dužnosnika prije svega su usmjereni na osiguravanje potpore obrani od Rusije – rekao je za BBC na srpskom stručnjak za geopolitiku Mihailo Samus, predsjednik istraživačke mreže Nova geopolitika. Aleksandar Vučić u srpnju je sudjelovao na summitu "Jugoistočna Europa – Ukrajina", ali nije potpisao zajedničku deklaraciju kojom se poziva na jačanje svih oblika pritiska na Rusiju.
U Beogradu je prije toga boravio i predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk. Njegov posjet i poruke izazvali su oštre reakcije iz Moskve, dok rusko veleposlanstvo sada nije odgovorilo na pitanja BBC-ja o dolasku Zelenskog. O mogućem posjetu ukrajinskog predsjednika Srbiji govorilo se već dulje, no službena potvrda stigla je tek neposredno prije njegova dolaska, poslijepodne 7. kolovoza. Zanimljivo je i da tijekom dana duž trase kojom se Zelenski trebao kretati kroz Beograd nije bilo ukrajinskih zastava, iako je njihovo postavljanje uobičajeno prilikom posjeta visokih stranih dužnosnika. Ni provladini mediji nisu posjet pratili intenzitetom kakav je uobičajen kada u Beograd dolaze drugi strani lideri. Zelenskog su u zračnoj luci, uz ministricu Đedović Handanović, dočekali pripadnici Garde Vojske Srbije i crveni tepih. Tek navečer ukrajinska zastava osvijetlila je Kulu Beograd, a pojavila se i na pojedinim billboardima u središtu grada.
Za usporedbu, kada je ruski predsjednik Vladimir Putin posjećivao Srbiju, dočekivan je uz najviše državne počasti, a na aerodromu ga je osobno dočekivao Vučić. – Imamo nekoliko važnih tema. Jedna je europski put Ukrajine i Srbije, a drugo pitanje je naša bilateralna i energetska suradnja – rekao je Vučić novinarima u Beogradu 6. kolovoza. Govoreći o mogućnosti uvođenja sankcija Rusiji, dodao je da je Srbija "ustanovila svoju politiku još prije gotovo pet godina i da se to neće mijenjati do daljnjega". Zelenski je uoči dolaska poručio da je "Ukrajina spremna raditi konstruktivno, na obostranu korist i uz međusobno poštovanje". – Razgovarat ćemo o proširenju gospodarskih veza između naših zemalja, odnosima s Europskom unijom, drugim područjima koja mogu koristiti našim narodima, kao i o sigurnosnim pitanjima – naveo je ukrajinski predsjednik. Osim bilateralnih i sastanaka delegacija, najavljeno je i potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između srbijanskog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i ukrajinske Državne službe za sigurnost hrane i zaštitu potrošača, koji se odnosi na suradnju u području zdravlja životinja i sigurnosti hrane.
Jedna od mogućih tema razgovora dvojice predsjednika je i suradnja u obrambenoj industriji. – Ukrajina posjeduje jedinstveno iskustvo, znanje i tehnologije – objašnjava Samus. Dodaje da bi Ukrajina, bude li Srbija zainteresirana za takvu suradnju, vjerojatno tražila određenu protuuslugu. – Ali Ukrajina ne može dijeliti takvo iskustvo i tehnologiju s državom koja održava bliske odnose s Rusijom – kaže. Ukrajina je posljednjih mjeseci sklopila više takozvanih sporazuma o dronovima, koji prema riječima ukrajinskih dužnosnika uključuju i izvoz bespilotnih letjelica i razmjenu znanja i iskustva. Ukrajinska vojska upravo je tijekom rata s Rusijom stekla veliko praktično iskustvo i u uporabi dronova i u obrani od njih. S druge strane, Srbija je od početka ruske invazije preko trećih zemalja izvozila streljivo koje je završavalo u Ukrajini. Prema tvrdnjama srbijanskog državnog vrha, taj je izvoz zaustavljen 2025. godine, ali nije precizirano prema kojim je državama bio usmjeren.
Samus smatra da se ukrajinske snage trenutačno sve više oslanjaju na dalekometno naoružanje. – Nisam siguran da Srbija može proizvoditi streljivo za njih – kaže. Srbija i Ukrajina istodobno naglašavaju da poštuju međusobni teritorijalni integritet. Ukrajina nije priznala Kosovo, dok Srbija ne priznaje rusku aneksiju Krima iz 2014. niti još četiri ukrajinske regije koje je Rusija okupirala tijekom rata. Christopher Hill, donedavni američki veleposlanik u Srbiji, rekao je za BBC na srpskom da Srbija već tri godine pomaže Ukrajini te da se odnosi dviju zemalja popravljaju. Posjet Zelenskog Beogradu opisao je kao vrlo "značajan". – Srbija održava bliske odnose s nizom zapadnih zemalja. Činjenica da Srbija intenzivira aktivnosti povezane s Ukrajinom upravo odražava te sve bolje odnose – rekao je Hill. Vuk Vuksanović, predavač vanjske politike i velike strategije na Odsjeku za ratne studije King's Collegea u Londonu, smatra da posjet Zelenskog prije svega predstavlja poruku koju Vučić želi poslati Europskoj uniji.
– Za Vučića i njegovu koaliciju osnovni je prioritet preživjeti do izbora. U tom smislu žele osigurati da im Zapad ne postane neprijatelj i na ovaj se način dodvoriti Europljanima predstavljajući se kao prijatelji Ukrajine – kaže Vuksanović. Politolog Aleksandar Đokić, međutim, ne očekuje da će Srbija napraviti jasniji vanjskopolitički zaokret. Prije posjeta Kijevu ove godine, Vučić je u svibnju 2025. boravio u Moskvi na vojnoj paradi povodom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu. – Ponekad se više daje Rusiji, ponekad više Europi, ali suštinske promjene nema – ocjenjuje Đokić. Vučić i Zelenski dosad su se više puta sastajali na međunarodnim skupovima diljem Europe. Predsjednik Srbije posjetio je Ukrajinu u lipnju 2025., svega mjesec dana nakon odlaska na vojnu paradu u Moskvi, zbog čega se našao na meti kritika sa Zapada. Tijekom posjeta ponudio je pomoć u obnovi ratom pogođenih područja Ukrajine.
Tada je poručio i da Srbija dolaskom u Odesu nije "izdala Rusiju". Godinu ranije, u svibnju 2024., Beograd su posjetili ukrajinska prva dama Olena Zelenska i tadašnji ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba. Predsjednica srbijanske Skupštine Ana Brnabić sastala se sa Zelenskim u Kijevu u studenome prošle godine, a tijekom 2026. razgovarala je i s predsjednikom ukrajinskog parlamenta Ruslanom Stefančukom. Od početka ruske invazije Zelenski intenzivno održava kontakte s europskim čelnicima. Osim država članica EU-a, sastaje se i s predstavnicima zemalja koje su se smatrale ili se još smatraju bliskima Rusiji, među kojima su Armenija, Azerbajdžan i Slovačka.
FOTO Zelenski je u Beogradu. Pogledajte te izdraze lica dok hoda po crvenom tepihu