Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 13
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PORAZNA PROVJERA

Vinari dali na analizu vina kupljena u trgovačkim lancima, neugodno ih iznenadili rezultati

Zadar: Otvoren Zadar Wine Festival
Foto: Sime Zelic/PIXSELL
1/6
26.02.2024.
u 10:25

Rezultate analiza Graševina Croatica proslijedila je Državnom inspektoratu, Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu i Carinskoj upravi, no od institucija ni traga ni glasa

Nakon meda i maslinova ulja, na meti "podvaljivača" već su neko vrijeme i najvažnije sorte domaćeg vina: graševina, istarska malvazija i plavac mali. Uvjereni da krivotvorenje vina nije iznimka već uhodani posao u kojem se vrte milijuni litara i eura na štetu proizvođača, domaći vinari obišli su neke od najvećih trgovačkih lanaca, kupili sumnjive primjerke i dali ih na analizu. Rezultati su porazni: od sedam kupljenih vina – šest je bilo patvoreno.

Tomislav Panenić, predsjednik regionalne organizacije vinara i vinograda Graševina Croatica, ističe da su tržište preplavila vina loše kvalitete po cijeni po kojoj vino nije moguće proizvesti. "Izuzeli smo s polica naših trgovačkih lanaca neka od sumnjivih vina i ostali zaprepašteni rezultatima. Mješavina je to nešto vina, puno vode, kiselina i dodanih alkohola", kaže nam nekadašnji ministar gospodarstva o vinima koja su se prodavala u Intersparu i Kauflandu.

Lako zametnuti trag

Laboratorijska provjera Ana Laba iz Pančeva u susjednoj Srbiji, akreditiranog za analize ispitivanje kvalitete i autentičnosti hrane, pokazuje prisutnost dodane vode i/ili etanola botaničkog podrijetla od C4 industrijskih biljaka (kukuruz i/ili šećerna trska). Riječ je o uzorcima Graševine i Malvazije Istarske koje puni i stavlja na tržište KG Zelina, Graševine i Graševine 2022. Iločkih polja te Plavca malog 2019. koje proizvode i pune Vina Miličić. "Pokazalo se da se bez iznimke masovno patvore sve naše najvažnije sorte vina – i graševina i istarska malvazija i plavac mali. Sve sorte koje imaju najveći promet pa je lako zametnuti trag pojedinog punjenja jer se brzo proda, i to većinom po akcijskim cijenama", kaže.

POVEZANI ČLANCI:

Premda nisu izravna opasnost za zdravlje, ''kreativne'' mješavine krše zakonske propise o upotrebi zaštićenih oznaka, dopuštenim enološkim postupcima i obradi, označavanju, stavljanju na tržište, kao i trošarinama. Ukratko, ne odgovaraju minimalnim uvjetima kvalitete, a prodaju se ispod realnih troškova proizvodnje, tvrde vinari. Takva praksa ozbiljne proizvođače stavlja u nepovoljnu poziciju u pregovorima s trgovačkim lancima jer oni zahtijevaju slične razine cijena kao što ima patvoreno vino, što je, kažu, nemoguće ako je proizvodnja po slovu zakona. Zna li se da je najniža otkupna cijena grožđa prošle godine bila minimalno 70 centi po kilogramu, što znači da je samo vrijednost grožđa u litri vina 1 euro po kilogramu (iz kilograma grožđa dobije se oko 0,7 litara vina), pitaju kako je moguće da se litra vina na polici trgovačkih centara sa svim troškovima, od pakiranja do distribucije, prodaje po akcijskim cijenama bližim cijenama – litre vode?

Panenić je rezolutan: "Ne mogu ne postaviti pitanje je li stvarno izrazito niska cijena dovoljan argument da trgovci stave na policu, a kupci konzumiraju vina koja su manipulirana i lako mogu imati negativne posljedice. Bojim se da su se dorađivači vina, jer ih ne mogu nazvati proizvođačima, previše zaigrali, vidjevši takav prostor na našem tržištu te uspostavili za njih odličan izvor prihoda. Moramo skinuti rukavice, više nema prostora ni za ignoriranje problema ni za popuštanje. Tko god bude umanjivao problem, nema dobre namjere prema hrvatskim vinarima." Napominje da razumije želju svakog trgovca da na policama ima proizvode s posebno niskim cijenama privlačne kupcima koje ističu u akcijskim katalozima, ali ako je vino ispod najniže moguće proizvodne cijene, nešto nije u redu. "Naši proizvodni inputi nisu nepoznanica i vrlo je lako izračunati kolika je proizvodna cijena. Ali, kad nestanu svi objektivni kriteriji, onda na policama po najnižim cijenama kupcima možete ponuditi samo patvorena i lažirana vina", oštar je Panenić.

Rezultate analiza u prvim danima siječnja Graševina Croatica proslijedila je Državnom inspektoratu, Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu te Carinskoj upravi. Gotovo dva mjeseca kasnije, od institucija ni traga ni glasa. Iz Agencije za poljoprivredu "lopticu" prebacuju na Državni inspektorat. "HAPIH na zahtjev DIRH-a provodi laboratorijske analize uzoraka proizvoda, uključujući i vina, koji su uzorkovani tijekom provedbe službenih kontrola DIRH-a te na osnovu rezultata analiza izdaje mišljenje. Državni inspektorat RH također je nadležan za opozive i povlačenja proizvoda s tržišta", kažu. Iz Carinske uprave, nadležne za trošarine, kažu da je prijava proslijeđena na "postupanje u područne carinske urede koji će provesti nadzorne aktivnosti".

No, provodi li inspekcija nadzor ili ne, u Državnom inspektoratu nisu htjeli decidirano odgovoriti. Ističu da se zaprimljene predstavke "mogu koristiti" kao povod za obavljanje nadzora. "Ako se (...) obavi inspekcijski nadzor, podnositelja se nakon završetka nadzora u pisanom obliku obavještava o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama", poručuju. Na zamolbu da pojasne znači li to da nadzor uopće nije proveden ili je u tijeku, nismo dobili jasan odgovor. Znakovito kažu da se uzorkovano vino na analizu dostavlja u ovlašteni laboratorij, a njihov popis objavljen je na internetskoj stranici Europske komisije. Na pitanje znači li referiranje na njih da ne uzimaju u obzir analize laboratorija koji nije na tom popisu, poput spomenutog iz Pančeva kojem su se obratili domaći vinari, kažu: "Poljoprivredna inspekcija dužna je službene uzorke vina dostavljati u ovlaštene laboratorije (...), a uvidom je vidljivo da laboratorij iz Vašega upita nije na popisu."

POVEZANI ČLANCI:

Dok čekaju reakcije nadležnih, u Graševini Croatici već najavljuju da će uzrokovanja proširiti i na sve ostale velike trgovačke lance. "U razgovoru smo s jednim od najjačih EU laboratorija koji je spreman pomoći nam u nastavku našeg istraživanja jer kod nas nije bitno kakvo je vino već kako funkcionira administracija i tako u krug. Svjesni smo da ćemo se naći pod snažnim pritiskom i negiranjima stvarnosti koju smo utvrdili, ali činjenice su neupitne i nećemo pokleknuti", kaže Panenić.

Reputacijske štete

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 144 milijuna kilograma grožđa iz kojih se dobije oko 100 milijuna litara vina, dok oko 25 milijuna litara stigne iz uvoza. Maloprodajni lanci važan su kanal distribucije jer se kroz njih plasira oko 35 milijuna litara vina. Prema podacima AC Nielsena za 2019./2020., velika PET pakiranja i ''bag-in-box'' čine 70 posto prodaje, a ona su najčešće na akcijskim prodajama.

Dok inspekcije šute, potrošače se svakodnevno zavarava, proizvođači i proračun trpe štete (o reputacijskoj da i ne govorimo), a proizvodnja vina kontinuirano pada. U posljednjih 20-ak godina površine pod vinogradima pale su s 58 tisuća hektara na danas manje od 17 tisuća hektara. Trend je jasan, Hrvatska polako nestaje s vinske karte svijeta pa bi, umjesto prebacivanja odgovornosti, država za početak mogla urediti nered koji vlada na tržištu. 

VIDEO Lozu kite slaninom i zalijevaju vinom: U vinogradima diljem Hrvatske slavi se Vincekovo

Komentara 66

JE
Jegermeister
09:12 26.02.2024.

Već 30 godina seljaci koji love ribu ili uzgajaju domaće životinje i žitarice upozoravaju na nekontrolirani uvoz hrane. Nažalost vlasnici tih krijumčarskih tvrtki za uvoz svega i svačega su političari u saboru ili njihovi rođaci i kumovi.

Avatar Castro
Castro
10:36 26.02.2024.

Znao sam da postoje malverzacije ali opet sam nekako ostao sokiran kada sam procitao..ok, kada kupujem onda kupim malo skuplje i bolje vino pa mislim da kod tih vina nije toliko krivotvoreno ali sad mi vise nije svejedno. Zato je najbolje otici do Kutjeva, Slavonije, Istre i Dalmacije, obici kojeg vinara i kupiti par kartona. Tko moze, naravno. Nadam se da ce institucije odraditi svoj dio posla i dovesti u red ovakve kriminalne radnje.

LL
lijepa_li si
10:43 26.02.2024.

od 7 kupljenih, 6 patvoreno. o moj bože..

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije