Plinski štednjaci mnogima su prvi izbor u kuhinji, no njihovo korištenje ima i jednu manje poznatu stranu o kojoj se sve više govori. Osim što pripremaju hranu, tijekom rada mogu ispuštati onečišćujuće tvari koje utječu na kvalitetu zraka u domu i zdravlje ukućana. Zato stručnjaci savjetuju da svaki put kada kuhate na plinskom štednjaku otvorite prozor ili uključite napu. Naime, problem nije samo u dimu ili mirisima koji nastaju tijekom pripreme hrane. Plinski štednjaci izgaranjem goriva mogu oslobađati dušikov dioksid, ugljikov monoksid, sitne čestice i formaldehid. Pritom nije nužno da se nešto prži ili peče – onečišćujuće tvari mogu nastajati čak i kada na štednjaku samo zagrijavate ili kuhate vodu, piše HuffPost.
– Plinski štednjaci stvaraju onečišćujuće tvari u zatvorenom prostoru na dva načina. Prvo, reakcijama na visokim temperaturama u zraku nastaju dušikovi oksidi, koji nadražuju pluća. Drugo, zbog nepotpunog izgaranja prirodnog plina mogu nastati ugljikov monoksid, sitne čestice i formaldehid – objasnio je Andy Fox, stručnjak za filtraciju i kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima.
Stručnjak za sigurnost hrane Darin Detwiler upozorava da onečišćenje ne dolazi nužno iz namirnica koje pripremamo, nego iz samog goriva koje štednjak koristi. Tijekom izgaranja mogu se osloboditi i manje količine neizgorenog metana. Posebnu pozornost treba obratiti na dušikov dioksid jer može nadražiti dišne putove i pogoršati simptome astme. Pulmolog Alexander Rabin upozorava da izloženost tom plinu može pridonijeti kašlju, piskanju pri disanju i osjećaju nedostatka zraka. Osobito su osjetljiva djeca, čija se pluća još razvijaju, ali i osobe s astmom ili kroničnim plućnim bolestima, poput kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB).
Opasnost predstavlja i ugljikov monoksid, plin koji je posebno problematičan jer ometa sposobnost krvi da prenosi kisik. Značajnija izloženost može izazvati glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i zbunjenost, a u težim slučajevima i životno ugrožavajuće trovanje. Pritom je važno znati da su dušikov dioksid i ugljikov monoksid nevidljivi, pa se na njihovu prisutnost ne možemo osloniti samo na miris ili izgled zraka. Dobra je vijest da se izloženost može znatno smanjiti pravilnim prozračivanjem kuhinje. Jedna od najučinkovitijih mjera jest korištenje nape koja zrak odvodi izravno na otvoreno. Nape koje samo filtriraju zrak i vraćaju ga natrag u prostoriju nisu jednako učinkovite u uklanjanju svih onečišćujućih tvari.
Stručnjaci savjetuju da napu uključite prije paljenja plamenika, ostavite je uključenu tijekom cijelog kuhanja te pustite da radi još nekoliko minuta nakon što završite. Ako nemate napu koja odvodi zrak izvan doma, otvaranje prozora može pomoći u razrjeđivanju onečišćujućih tvari i poboljšanju protoka zraka. Ipak, ako je vanjski zrak jako onečišćen, otvaranje prozora možda neće biti najbolje rješenje, pa je u takvim okolnostima posebno važno koristiti napu. Pritom ne treba čekati da se pojave dim ili neugodni mirisi. Onečišćujuće tvari mogu se oslobađati i kada je kuhanje naizgled bezazleno, primjerice dok samo zagrijavate vodu. Upravo zato stručnjaci preporučuju uključivanje nape svaki put kada koristite plinski štednjak.
Korisno je i češće koristiti stražnje plamenike jer ih nape obično bolje obuhvaćaju nego prednje. Istraživanje laboratorija Berkeley pokazalo je da učinkovitost uklanjanja onečišćujućih tvari ovisi i o protoku zraka, odnosno da veća snaga ventilacije može pridonijeti boljem uklanjanju zagađivača. Osim prozračivanja, važno je provjeriti je li štednjak ispravan i propušta li plin kada su plamenici ugašeni. Ako osjetite miris plina dok štednjak ne radi, odmah se obratite distributeru plina. Stručnjaci preporučuju i postavljanje detektora ugljikova monoksida u domu.
Jedno je pravilo posebno važno: plinski štednjak nikada ne treba koristiti za zagrijavanje prostorije. Takva uporaba može dovesti do opasnog nakupljanja ugljikova monoksida i ozbiljnog trovanja. To ne znači da se obitelji koje imaju plinski štednjak trebaju zabrinuti ili prestati kuhati na njemu. Stručnjaci ističu da je cilj razumjeti moguće rizike i smanjiti izloženost onečišćujućim tvarima. Uz pravilno prozračivanje, korištenje odgovarajuće nape i redovitu provjeru ispravnosti uređaja, rizici se mogu držati pod kontrolom. Kvaliteta zraka u domu važan je dio zdravlja dišnog sustava, a često joj ne posvećujemo dovoljno pozornosti.