Polako, ali sigurno, hrvatski vozni park se obnavlja, a ujedno i dobro puni državni proračun. Jer, na vozila lani unesena u Hrvatsku ukupno je obračunato 179.323.076 eura posebnog poreza na motorna vozila (PPMV). Taj se iznos odnosi na nova, rabljena i starodobna vozila zajedno, a za 10,5 posto veći je od naplaćenog PPMV-a, odnosno trošarina iz 2023. godine, kada je po toj osnovi u državnu blagajnu ušlo 162.305.397 eura. Za navedenih 179.323.076 eura trošarina zaslužno je 167.187 vozila – 11,3 posto više nego godinu ranije, kad ih je Carinska uprava evidentirala 150.211. Od toga je lani bilo 70.419 novih (14% više nego godinu ranije) te 96.768 rabljenih i starodobnih vozila (+9,4%). Razdijelimo li lanjski poseban porez na motorna vozila na onaj od novih automobila i onaj od rabljenih i starodobnih vozila, iz podataka Carinske uprave jasno je vidljivo da je novac na strani rabljenih i starodobnih primjeraka. Od njih je naplaćeno 95.484.763 eura (10,4 posto više nego 2023. godine), dok ukupno naplaćena trošarina od lani unesenih novih vozila iznosi 83.838.313 (10,5 posto više nego 2023. godine). Time smo se potpuno vratili na već uobičajenu situaciju u Hrvatskoj, gdje država bolje zarađuje od unosa rabljenih automobila, nego od prodaje novih.
Naime, tek je nakratko, u prvih pet mjeseci 2023. godine, naplaćeno više trošarine od novih nego od rabljenih vozila, da bi do kraja te godine prednost opet bila na strani rabljenih - od 61.788 novih vozila tada je naplaćeno 75.845.433 eura posebnog poreza na motorna vozila, dok je od 88.423 rabljena i starodobna po istoj osnovi bilo naplaćeno 86.459.964 eura. Takav se trend, dakle, nastavio i prošle godine. Objašnjenje nije potrebno daleko tražiti - kupujemo više rabljenih automobila nego novih, a na visinu trošarine uz cijenu vozila utječe i količina ugljičnog dioksida koju vozilo ispušta, pa je na veće zagađivače veća i trošarina. Pojedinačno, najviši PPMV lani je obračunat za model Rolls-Royce Phantom – 132.000 eura. Najniža, pak, trošarina obračunata je za jedan Renault Clio. Iznosila je samo tri eura. Dakle, za najveću naplaćenu trošarinu moglo bi se kupiti sedam Renault Clija i još bi ostalo novca, budući da novi Clio cjenovno starta od 17.840 eura. No, za najnižu trošarinu vjerojatno je ipak zaslužan hibridni pogon, a takav Renault Clio košta od 27.140 eura. Ako i to ubacimo u računicu, za trošarinu plaćenu za jedan Rolls-Royce Phantom moglo se kupiti gotovo pet hibridnih Renault Clija.
Pogledamo li kakvi su automobili unosom iz drugih europskih zemalja pristigli na naše ceste, vidimo da je među novima najviše benzinaca, dok kod rabljenih dominiraju dizelaši. Novih benzinaca lani je uneseno 46.085, automobila s dizelskim motorom 15.061, a trošarina je plaćena i na 1363 nova plug-in hibrida. Kad je o novounesenim rabljenim automobilima riječ, njih 62.516 pokreće dizelski motor, 24.470 je benzinaca i 2287 plug-in hibrida. Ove brojke ne obuhvaćaju potpuno električne automobile, kao i plug-in hibridna vozila čiji doseg u potpuno električnom načinu rada iznosi 100 kilometara i više jer se na njih poseban porez ne plaća. Kod starodobnih unesenih automobila, naravno, plug-in hibrida nije bilo. U toj kategoriji zabilježeno je 280 benzinskih i 51 dizelski automobil.
Od 167.187 vozila ukupno unesenih u Hrvatsku u prošloj godini, 152.113 je osobnih automobila. Fizičke osobe pritom su tijekom 2024. kupile i u Hrvatsku unijele 47.573 vozila, od čega 42.104 osobna automobila. Od tih unesenih automobila, samo u 147 slučajeva fizičke su se osobe odlučile na unos potpuno novog automobila, dok su 41.684 automobila unesena kao rabljeno vozilo, a još 273 kao starodobno. Godinu ranije, u Hrvatsku je uneseno 55.545 novih, 81.750 rabljenih i 276 starodobnih automobila. Uz ostala vozila, te nam je godine na ceste pristiglo ukupno njih 150.211, od čega 137.571 osobni automobil. Carinska uprava je temeljem posebnog poreza na motorna vozila u Hrvatsku unesena prošle godine ukupno izdala 89.091 porezno rješenje, zbirno za fizičke i pravne osobe. Kao i prethodnih godina, kad su predavali dokumentaciju na temelju koje im se određivao iznos posebnog poreza kojeg su za konkretno vozilo trebali platiti, kupci vozila – i fizičke i pravne osobe – mogli su odabrati obračun na temelju procjene ili na temelju tablice ostatka vrijednosti. Njih čak 87.733 odlučilo se za obračun na temelju tablice ostatka vrijednosti, a samo se 1358 kupaca vozila lani odlučilo za obračun trošarine temeljem procjene (1,5 posto).
Modernizaciju, odnosno digitalizaciju čitave procedure iskoristila je 34.161 fizička osoba koja je poreznu obvezu prijavila u sustavu e-Građani. Dakle, prijavu posebnog poreza na motorna vozila bez fizičkog dolaska u carinski ured podnijelo je 71,8 posto obveznika (odnosi se, naravno, na one koji su obračun tražili po tablici, a ne po procjeni). Digitalizaciju je prigrlilo najviše građana koji gravitiraju Carinskom uredu Zagreb, njih 11.000 (74,8%). Tamo ih je i ukupno najviše podnijelo prijavu – 14.703 - pa je 3386 građana došlo u Carinski ured da im se trošarina obračuna po tablici, dok ih je 317 moralo doći jer su zatražili procjenu vozila. Nakon zagrebačkog, najviše prijava za obračun trošarine na uneseno vozilo zaprimio je Carinski ured Split, njih 4690, od čega ih je 3982 odnosno 84,9 posto prijavu podnijelo putem sustava e-Građani.
FOTO Gradi se posljednja dionica Slavonike, autocesta će drastično skratiti put od Osijeka do Budimpešte
Pljačka da se mora iz EU u EU naplaćivati uvoz auta. Lopovska država .