Kada smo prije koji mjesec bili na proslavi rođendana vinarije Pilato iz Vižinade, upoznali smo jedan obiteljski biznis koji svoje vinarstvo razvija kroz tri desetljeća. Kroz to razdoblje proizvodnja se okrenula ekološkom, a vinarija se susreće s istim problemima kao i bilo koja bilo gdje drugdje – klimatske promjene, gentrifikacija područja u kojem jest i ljudi. Rad u vinogradu koji se nalazi u okolišu puno unosnijeg turizma nije osobito lukrativna propozicija za mnoge. Puno manje negoli je to bila kada je Ivan Pilato, začetnik vinarstva ove obitelji iz malog sela Lašići 1934. godine zasadio prvi mali vinograd ove obitelji. Danas je sa svojim buteljama, gdje je prvu napunio Eliđo 1994. godine te modernizirao podrum prema onome što je danas, vinarija osvojila mnoštvo nagrada. Na proslavi rođendana probali smo u onoj opuštenoj atmosferi neka vina, naravno svježu malvaziju ali i chardonnay te merlot, no puni dojam trebalo je tek dobiti u vođenoj desgustaciji koju je održao Krešimir Kožić, vinski konzultant i edukator. Takav se jedan događaj zbio u Vrutku gdje smo mogli probati paletu vina ove vinarije koja ima i službeni ekološki certifikat i za svoje vinarstvo kao i vinogradarstvo. Odmah se da primijetiti kako je riječ o vinima bitno drugačijeg profila nego smo to navikli kada se radi o najvećem našem poluotoku. Mahom su se okupljeni na prezentaciji složili kako je epitet 'gastrononmska' sasvim ispravan. Jer, riječ je o vinima čvrste strukture, punijima, ponešto drugačijeg aromatskog profila. Ali iznimno kvalitetnima i dosljednima gdje se to što dobijee u nosu redovito pretapa i u okuse. Ostaje samo osobnim preferencama što izabrati, a ponajviše da li se odlučiti za neka od Pilatovih vina ili uobičajene konkurencije.
Moglo bi biti onih koji će odustati od navike i prikloniti se vinima ove istarske vinarije. Vidi se to već na Roseu napravljenom od terana čija se izražena voćnost istura odmah no da bi je ispratila i kiselina. Ova osobina, živahna kiselost kako se vole izraziti u vinariji, osobina je većine bijelih vina Pilata koja smo probali što doista podupire mišljenje kako se radi o vinima koja tjeraju na dublje promišljanje o sparivanju s nekim dobrim zalogajem. Jasno je kako je ipak malvazija ta na koju otpada više od polovice proizvodnje i ove istarske vinarije. Berba 2024. pojavnošću ne odudara od ostalih vina svoje sorte, no svakako da bogatstvom aroma i okusa gdje se osjeti zeleno voće, pa i nešto začinski aroma. I to je nešto čime odskače tako naznačavajući ambiciju da održi ugled svojih prethodnika, berbe 2019. i 2020. koje imaju zlatnu medalju na Decanterovom ocjenjivanju. Ne tako česta sorta u nas je bijeli pinot pa je ovdje takvo vino bilo malo iznenađenje. Tako je bilo i kod kušanja gdje su voćne arome breskve i jabuke jako lijepo izražene, a pri ispijanju se vidi čvrsta strukturiranost, možda i neočekivana punoća i lijepi okusi gdje opet prevladava voće. Svakako će Chardonnay, probali smo berbu 2024., zainteresirati i mnoge znalce jer se radi o kompleksnom i skladnom vinu, finih aroma koje podsjećaju na tropske. S time da vino treba malo ostaviti u čaši kako bi se taj aromatski profil dodatno obogatio. Vino je, poput prethodnika, puno, dugo traje u ustima nakon gutljaja pa bi se uz njega moglo biti i ambicioznijim kod izbora pratećeg zalogaja. Još jedno netipično vino za područje Istre je Sauvignon Blanc. Tako je ovo vino različito u odnosu na svoje sjeverne parnjake, posebice po aromatskom profilu gdje voćne arome pobjeđuju one travnate koje na kraju bivaju gurnute u stranu i cvjetnim aromama. Vino je dobro balansirano, pitko, interesantno je i drugačije.
No, šampion bijelih vina ove prezentacije svakako je cijenjena Malvazija Sur Lie berbe 2020. Grožđe se za ovo vino bere nešto kasnije, u drugoj polovici rujna. Višemjesečno odležavanje na kvascima je u barrique bačvama pri čemu se dobija doista jedinstven aromatski i okusni profil. Svega ćete pronaći u aromama ovog vina, zrelo koštunićavo voće, cvijeće ali i vaniliju koja očito potječe od hrastovine, i onda sve to u okusima koji se miješaju s kiselinom. Vino je puno, ali je mekano, užitno za piće, sveukupno vrlo ukusno. Izdržat će i ozbiljniji zalogaj bez problema. Zaista sjajno. I na kraju su predstavljena dva crna vina. Naravno, Merlot, ovdje berbe 2021., odlično je vino, odležavanje 14 mjeseci u kombinaciji velikih drvenih bačvi i barrique učinilo je puno za njega. Zaokruženo je s očekivanim, ali vrlo preciznim tonovima crnog bobičastog voća i trešanja te uz nešto začina. Snaga je tu, 14% ABV, no balans ne dopušta da ona smeta ostalim kvalitetama rubinsko crvenog vina odnosno lijepim okusima ribizla, crne trešnje ili šljive koji se lijeo ističu. Iznimno vino za dobar i pun nedjeljni ručak, ali i za okupljanja uz kakav gulaš od divljači. Ono najbolje – slobodno ga čuvajte, u ovom vinu još je potencijala.
Ipak, Grande Cuvee berbi 2018. je i malo posebniji od sjajnog merlota. Kupaža je sačinjena od cabernet sauvignona, merlota i terana, omjeri ovise o berbama. Odležavano je dvije godine u hrastu a onda još tri godine u boci. Opet, jasne arome crnog ali i crvenog voća s malo čokolade, a s jasnom prisutnošću utjecaja bačve. Snažno je, 14%, al i meko, zaista ugodno, ničim invazivno, a k tome i iznimno slasno. Posebno vino za koje se može odabrati uz jela od crvenog mesa i kakav puniji, tvrdi sir. S vinima vinarije Pilato dobija se jasan istarski pedigre, ali s pomakom koji osigrava ekološka proizvodnja zbog koje su ona u vrlo bogatoj vinskoj ponudi Istre doista na posebnom mjestu.
