Europska unija pokreće najveću reformu poreza na duhan u posljednjem desetljeću. Cilj je stvoriti 'generaciju bez duhana' do 2040. godine, u kojoj bi manje od 5 posto stanovništva pušilo. No Bruxelles nema ovlasti za potpunu zabranu pušenja jer je zdravstvena politika u nadležnosti država članica. Umjesto toga, Europska komisija predlaže drastično povećanje poreza na cigarete i prvi put uvođenje obveznih minimalnih poreza na e-cigarete (vapes), grijane duhanske proizvode (poput IQOS-a) i nikotinske vrećice.
Otprilike svaki četvrti Europljanin još uvijek redovito puši ili koristi duhanske proizvode. Problem je posebno hitan među mladima. Naime, više od 11 posto tinejdžera u dobi od 13 do 15 godina redovito konzumira duhan ili moderne nikotinske alternative, poput aromatiziranih jednokratnih vapeova. "EU i dalje bilježi otprilike 700.000 smrti povezanih s duhanom godišnje. To ostaje vodeći preventabilni uzrok raka i kardiovaskularnih bolesti. Iz perspektive javnog zdravlja, niži porezi zapravo subvencioniraju potrošnju proizvoda koji ubija do polovice dugoročnih korisnika kada se koristi kako je predviđeno", izjavio je profesor Martin McKee, strateški savjetnik Europskog udruženja za javno zdravlje, za Euronews.
U EU se godišnje proda 300 milijardi cigareta. Stopa pušenja varira od samo 8 posto u Švedskoj do 37 posto u Bugarskoj. Među muškarcima gotovo polovica u Bugarskoj (49 posto) i Latviji (48 posto) redovito puši, dok je u Švedskoj manje od 10 posto pušača. Među ženama najviša stopa je u Grčkoj (32 posto). Hrvatska i Grčka imaju ukupne stope pušenja više od 35 posto. Liječenje bolesti prouzročenih duhanom košta javne zdravstvene sustave oko 25 milijardi eura godišnje.
Mlađe generacije sve više prelaze na e-cigarete, grijane duhanske proizvode i nikotinske vrećice. Zdravstvene vlasti smatraju te proizvode manje štetnima od klasičnih cigareta, ali ne i bez rizika. Studije su identificirale potencijalno štetne tvari poput formaldehida, acetaldehida i akroleina, a nikotin ostaje visokoadiktivan. Stručnjaci upozoravaju da izloženost nikotinu u adolescenciji može utjecati na razvoj mozga.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 11,6 posto tinejdžera u europskoj regiji rabi te proizvode. "Marketing i dizajn proizvoda ključni su pokretači. Uobičajene karakteristike uključuju arome atraktivne mladima, intenzivnu promociju na društvenim mrežama, lifestyle branding, tvrdnje da su proizvodi moderni, čistiji ili sigurniji te diskretne dizajne koje je lako sakriti“, rekao je McKee.
Cilj Europskog plana za borbu protiv raka jest stvoriti „generaciju bez duhana“ do 2040. godine. Budući da EU ne može zabraniti pušenje, koristi fiskalne i regulatorne ovlasti. Prijedlog revizije Direktive o oporezivanju duhana (predstavljen u srpnju 2025.) predviđa povećanje minimalnih trošarina na standardne cigarete za čak 139 posto, uvođenje obveznih minimalnih poreza na vapeove, grijane duhanske proizvode i nikotinske vrećice, uključivanje sirovog duhanskog lista u elektronički sustav praćenja kako bi se suzbilo crno tržište.
U lipnju 2026. Europski parlament odbio je usvojiti svoje savjetodavno izvješće o prijedlogu. Zastupnik Tomas Kubin (Patriots for Europe), izvjestitelj za predmet, rekao je: "Mnogi misle da Europski parlament odlučuje o budućim stopama trošarina. Ne odlučujemo. Dajemo mišljenje koje nije pravno obvezujuće za Vijeće." Budući da je riječ o poreznom zakonodavstvu, konačnu odluku donosi Vijeće EU, gdje je potrebna jednoglasnost svih 27 država članica.
Paralelno s europskim pregovorima, države članice uvode vlastite zabrane. Belgija je prva zabranila prodaju jednokratnih e-cigareta. Francuska je slijedila isti primjer i zabranila pušenje u parkovima, na plažama i u školskim područjima. Nizozemska je uvela jednu od najstrožih zabrana aroma u vapeovima (dopuštena je samo duhanska aroma) i priprema povećanje dobne granice za kupnju nikotinskih proizvoda s 18 na 21 godinu. Dok pregovori u Vijeću traju, jasno je da EU ide prema značajno strožem pristupu duhanu i nikotinu – ne kroz potpunu zabranu, već kroz poreze i regulaciju koja bi trebala učiniti te proizvode znatno skupljima i manje dostupnima, osobito mladima.
Otvori KEKS Pay
za SVE štetne proizvode treba staviti veliki porez. duhan i alkohol su prvi na listi. zaista je besmisleno da stanovnici eu plaćaju milijade € godišnje za liječenje onih koji se svjesno truju.