Što se sve u Hrvatskoj mijenja od 1. siječnja: Velike promjene s mirovinama, raste minimalna plaća, najveći zahvat u građevini...

Digitalna fiskalizacija, strože prometne kazne, rast minimalca, fleksibilniji rad uz mirovinu, besplatni osnovni bankovni račun. Paralelno s tim i reforma gradnje i stanovanja te skuplje dopunsko. Samo je dio ovo promjena koje Hrvate čekaju u 2026., a iako smo o njima već pisali u godini koja je gotovo minula, na jednom ćemo ih mjestu sad "okupiti ponovno".

Jer nova godina donosi zaokret na nekoliko ekonomskih frontova, od plaća i mirovina do digitalizacije poslovanja, a efekti bi se trebali osjetiti i u kućnim budžetima i svakodnevnim navikama. Najveća promjena stiže iz poreznog sustava jer 1. siječnja na snagu stupa nova generacija fiskalizacije. Riječ je o e-računima koji zamjenjuju papir i PDF. Znači to da poduzetnici u sustavu PDV-a u tuzemnim poslovnim odnosima više neće moći izdavati račun bez digitalnog zapisa u propisanom formatu, a svi će podaci u realnom vremenu odlaziti prema Poreznoj upravi. Reforme u računovodstvu i fiskalnoj kontroli time dobivaju svoju najdublju modernizaciju dosad. Građani će to najviše primijetiti kroz nestanak papirnatih potvrda i sve veću prisutnost digitalnih servisa, dok će tvrtke morati ulagati u nove softvere i prilagodbe, čiji trošak dio ekonomista već sada očekuje u cijeni, naravno, usluga.

S druge strane, tržište rada dobiva novi prag. Minimalna plaća raste na 1.050 eura bruto, što direktno utječe na desetke tisuća radnika u trgovini, ugostiteljstvu, proizvodnji i drugim sektorima s niskim plaćama. U praksi to znači nekoliko desetaka eura viši neto iznos za sve zaposlene koji su dosad radili za minimalac, ali i povećane troškove poslodavcima, zbog čega Vlada najavljuje privremene kompenzacijske mjere u ranim mjesecima primjene. Transparentnost plaća također bi trebala porasti. Hrvatska u 2026. mora uvesti europska pravila o objavi platnih razreda i jednakim uvjetima za muškarce i žene pa će pritisak na poslodavce da se plaće više ne skrivaju, nego objašnjavaju, biti jači.

U mirovinskom sustavu 2026. donosi najopipljivije promjene u deset godina. Nakon što Hrvatska u ovoj godini uvodi novi Zakon o mirovinskom osiguranju, od siječnja 2026. ukida se jedna od najkritiziranijih odredbi, penalizacija prijevremenih mirovina nakon što korisnik navrši 70 godina. Time tisuće umirovljenika automatski prelaze na punu mirovinu, bez dosadašnjih umanjenja koja su im smanjivala primanja i do 20 posto. Pored toga, nastavlja se trend poticanja rada uz mirovinu. Stariji od 65 godina moći će raditi i puno radno vrijeme, a istodobno primati polovicu mirovine, što se prvi put uvodi kao trajni mehanizam. U političkom prostoru paralelno se najavljuje i potpuno ukidanje poreza na mirovine, iako se u 2026. očekuje tek formalna priprema zakona pa će stvarni učinak građani osjetiti tek nakon što Sabor donese konkretne izmjene. No očekivanja su jasna, pritisak inflacije na umirovljenički standard trebao bi se ublažavati kroz nekoliko paralelnih instrumenata, uključujući usklađivanje mirovina i novu godišnju dodatnu isplatu.

U bankarskom sektoru od početka 2026. klijentima će se morati ponuditi potpuno besplatan paket osnovnih bankarskih usluga; vođenje tekućeg računa, osnovnu karticu i osnovne platne transakcije bez mjesečne naknade. Kvaka je što se taj besplatni račun neće "upaliti" sam od sebe. Građanin mora izričito zatražiti aktivaciju tog paketa, i to za račun na koji prima plaću, mirovinu ili neku drugu redovitu uplatu. Dobra vijest je da zadržava isti IBAN, ne treba otvarati novi račun, vaditi nove kartice i PIN-ove, sve se rješava jednom izmjenom paketa u banci. Banke će, naravno, i dalje zarađivati na "premium" paketima i raznim dodacima, ali obični račun bi, prvi put nakon dugo vremena, trebao postati zaista besplatan, pod uvjetom da se ljudi sjete zatražiti ga na šalteru.

Što se energetike tiče, prvo što mnoge zanima jest model subvencioniranja i kontroliranih cijena električne energije. U razdoblju od 2022. pa do kraja 2025. država je kroz niz mjera ograničila krajnje cijene električne i toplinske energije te plina za krajnje kupce kako bi zaštitila od naglih poskupljenja uzrokovanih krizama na tržištu. Ti su se paketi mjera u međuvremenu više puta produljivali, a zadnje odluke predviđaju da regulirane, subvencionirane cijene električne energije i dio ostalih mjera ostaju na snazi i u prvim mjesecima 2026., nakon čega bi se o eventualnom novom modelu odlučivalo ovisno o situaciji na tržištu i odlukama Vlade. Drugim riječima, izlazak iz sustava ograničenih cijena neće biti “skok”, nego postupno prilagođavanje.

Iznimno važna promjena koja stiže točno 1. siječnja 2026. odnosi se na solarne elektrane i način obračuna proizvedene energije. Do kraja 2025. u Hrvatskoj vrijedi tzv. neto obračun ili netiranje, što praktički znači da kućanstva koja proizvode više električne energije nego što je potroše, mogu taj višak "spremiti" u mrežu i kasnije ga iskoristiti bez dodatnih troškova ili otplate po povoljnijim uvjetima. Međutim, od 1. siječnja Hrvatska ukida taj model za sve nove solarne sustave koji nisu priključeni do 31. prosinca 2025. i prelazi na tzv. net-billing model. Višak proizvedene energije više se neće direktno kompenzirati, nego će se prodavati po tržišnim ili otkupnim cijenama koje su obično značajno niže od cijene po kojoj se energija kupuje iz mreže, a energija koju kućanstvo ponovno "uzima" iz mreže naplaćuje se po punoj tarifi, uključujući naknade za distribuciju. To u praksi znači da bi nova solarna ulaganja mogla biti skuplja i imati duži povrat investicije.

Za poslovni sektor, jedan od trendova koji se intenzivira u 2026. jest i digitalizacija i transparentnost potrošnje i izvještavanja o energiji, jer se propisi EU (npr. CSRD, EED II) sve više primjenjuju u Hrvatskoj. To znači da tvrtke moraju pratiti i izvještavati potrošnju i emisije, što postaje dio standardnih ekonomskih i regulatornih obveza, ne samo akcija zaštite okoliša, nego i poslovne konkurentnosti. Hrvatska se, također, zadržava na ciljevima povećanja udjela obnovljivih izvora energije do 2030., s planovima da se udio energije iz obnovljivih izvora povećava te da se do tog cilja smanji ovisnost o fosilnim gorivima i postigne veća energetska neovisnost. Strategije uključuju širenje kapaciteta solarne i vjetroenergije, potencijalno uvođenje više instalacija koje kombiniraju obnovljive izvore s pohranom energije, kao i poticanje industrije i kućanstava da moderniziraju svoje sustave potrošnje i proizvodnje.

Oko promjena u prometu već postoje vrlo konkretne najave koje se odnose na strože kazne, nove propise, EU standarde i digitalizaciju naplate cestarine. Prvo, u 2026. planira se drastično pooštravanje kazni za prometne prekršaje koje bi se trebalo uvesti najkasnije do sredine godine kroz izmjene Zakona o sigurnosti prometa. Kazne za najopasnije prekršaje poput prekoračenja brzine, vožnje bez pojasa, držanja mobitela u ruci za vrijeme vožnje ili opasnog parkiranja trebale bi biti znatno više nego dosad. Konkretno, najavljene su kazne u rasponu od nekoliko stotina do nekoliko tisuća eura za teže prekršaje. Jedna od noviteta koji često spominje MUP tiče se i kaznenog tretmana kada se vozila daju maloljetnicima bez odgovarajuće kategorije, primjerice, električni romobili ili skuteri djeci mlađoj od 14 godina. U tim slučajevima ne bi odgovarao samo mladi vozač, nego bi odgovornost snosili odrasli koji su im to omogućili (npr. roditelji, djedovi i bake ili čak kumovi).

Osim strožih kazni, u 2026. intenzivno se radi i na modernizaciji cjelokupnog prometnog zakonodavnog okvira. To uključuje prilagodbu Direktiva EU, primjerice, onih koje omogućuju povećanu prekograničnu razmjenu podataka o prometnim prekršajima (da kazne iz jedne države lakše "putuju" u drugu), ali i uvođenje elemenata inteligentnih prometnih sustava koji uključuju pametne semafore, automatizirane sustave nadzora prometa i pripremu za nove tehnologije (npr. autonomna vozila u kontroliranim uvjetima). Uz to, preinake u prometnom zakonodavstvu obuhvaćaju i postupno uvođenje strožih europskih standarda opreme i digitalnih funkcionalnosti u novim modelima vozila, što će se kroz 2026. i sljedeće godine sve više odražavati na homologaciju i ponudu na tržištu.

Velika tehnološka promjena u prometu na kojoj će se raditi već 2026. jest i novi model naplate autocesta. Umjesto klasičnih naplatnih kućica, sustav prelazi na elektroničku naplatu gdje se prolaz bilježi kamerama, a plaćanje se može obaviti putničkim ENC uređajem ili kroz aplikaciju. Ovaj model "free flow" naplate modernizira promet autocestama i smanjuje zastoje, a planirano je da se počne uvoditi u 2026. i postupno zamjenjuje fizičke naplatne trake. Puna primjena Crolibertasa, kako će se zvati novi sustav naplate cestarina, očekuje se, međutim, u ožujku 2027.

A 2026. godina u Hrvatsku donosi i najveći zahvat u prostorno i građevinsko zakonodavstvo u posljednjem desetljeću, a u središtu svega nalazi se paket od triju zakona koje Vlada naziva "temeljem novog stambenog i investicijskog ciklusa". Riječ je o Zakonu o prostornom uređenju, Zakonu o gradnji i Zakonu o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, čije se usvajanje očekuje do kraja ove godine, a primjena od 1. siječnja. Uz njih ide i potpuno novi Zakon o priuštivom stanovanju, koji se nalazi na javnom savjetovanju i čini četvrtu, najosjetljiviju sastavnicu reforme jer prvi put na nacionalnoj razini definira tko ima pravo na povoljniji najam, kakvi se stanovi mogu graditi i na koji način će država i gradovi sudjelovati u financiranju.

Cilj je ambiciozan; pojednostaviti i digitalizirati izdavanje građevinskih dozvola, ubrzati prostorno planiranje, stvoriti uvjete za izgradnju nekoliko tisuća priuštivih stanova i istodobno zaštititi prostor od prekomjerne urbanizacije. Ministar graditeljstva Branko Bačić tvrdi da bi se standardne građevinske dozvole mogle izdavati u roku od oko mjesec dana, što bi, ako zaživi u praksi, predstavljalo radikalni zaokret u odnosu na sadašnje stanje u kojem investitori često mjesecima ili godinama čekaju na rješenja. Novi sustav oslanja se na potpuno digitalne prostorne planove, centralizirani ISPU sustav i redefinirane postupke u kojima se dio dokumentacije pojednostavljuje, a kod manjih zgrada čak više ne zahtijeva ni puni glavni projekt u početnoj fazi. Bačić inzistira da je cilj podići predvidljivost i transparentnost, a ne otvarati prostor za divlju gradnju ili "dogovorne" urbanističke interpretacije.

Istodobno se na potpuno nov način regulira stambena politika. Zakon o priuštivom stanovanju uvodi sustav u kojem se pravo na povoljniji najam ili kupnju određuje prema visini prihoda kućanstva, broju članova i stvarnim stambenim potrebama. Model se temelji na neprofitnoj najamnini koja ne bi smjela prelaziti oko trećine primanja obitelji, a ulaganja i upravljanje stanovima preuzimaju država, gradovi, APN i nove stambene zadruge. Time se stvara mehanizam kojim se u sljedećim godinama želi izgraditi tisuće stanova namijenjenih građanima kojima tržište jednostavno više nije dostupno. Prema Vladinim projekcijama, do 2030. moguće je realizirati do devet tisuća stanova, no kritičari upozoravaju da bi bez jasnog raspoređivanja zemljišta i transparentnog upravljanja ti ciljevi mogli ostati samo na papiru. Sporno je i pitanje gradnje na negrađevinskom zemljištu. Iako zakon dopušta takvu mogućnost, jasno se ograničava da ona vrijedi isključivo za projekte priuštivog stanovanja i samo ako se radi o javnom investitoru, uz uvjet da je zemljište već infrastrukturno opremljeno.

Treći dio paketa podiže ljestvicu energetske učinkovitosti u zgradama. Novi propisi traže strože standarde izolacije, upravljanja potrošnjom i klimatske otpornosti, što znači da se buduće zgrade moraju projektirati tako da troše manje energije i smanjuju emisije. Hrvatska je time u korak s europskim ciljevima, ali to istodobno povećava pritisak na građevinski sektor i investitore jer moderni standardi donose i veće početne troškove gradnje. Ministarstvo to predstavlja kao dugoročnu uštedu, uz poruku da jeftina gradnja danas znači skupe režije sutra.

Paket zakona izazvao je burne rasprave, od hrvatskih urbanista i arhitekata do oporbe, koja tvrdi da se pojedine odredbe mogu iskoristiti za ubrzano širenje građevinskog područja. Nakon više sastanaka s HAZU-om i udruženjima arhitekata, ministarstvo je najavilo dodatne korekcije koje bi trebale spriječiti stvaranje socijalno izoliranih stambenih zona i dodatno zaštititi poljoprivredno i prirodno vrijedno zemljište. Bačić se pritom poziva na temeljnu ideju reforme, da prostor mora biti zaštićen jednako kao i javni interes za stanovanje, i da se jedno ne može ostvariti na štetu drugoga.

Idemo sad još malo i do zdravstva jer dopunsko osiguranje od početka 2026. skače na oko 180 eura godišnje (poskupljenje od oko 60-ak posto). Istovremeno, država diže prihodovne cenzuse za one kojima iz proračuna plaća dopunsko pa će od 1. siječnja pravo na "besplatno dopunsko" imati osigurane osobe ako im ukupan prihod u prethodnoj godini po članu obitelji ne prelazi 458,08 eura mjesečno, a samci ako ne prelazi 573,50 eura.

Promjena ima i u bloku poreza i donacija. Sabor je upravo izglasao paket izmjena poreznih zakona koji kreće 1. siječnja, što posebno zanima one koji rade u kulturi, sportu, udrugama i generalno neprofitnom sektoru. Tvrtkama se dodatno stimulira sponzoriranje društveno korisnih aktivnosti. Trošak sponzorstva ubuduće se priznaje dvostruko, jednom kao rashod u poslovnim knjigama, a drugi put kao umanjenje porezne osnovice, a podiže se i limit za takve olakšice. U prijevodu, ako firme to ozbiljno shvate, dio novca koji bi završio u porezu može, umjesto toga, završiti na dresovima lokalnog kluba, u kazalištu, festivalima ili humanitarnim projektima. Uz to se ukida niz obrazaca i evidencija za poduzetnike, primjerice, posebne evidencije donacija hrane, knjige izlaznih i posebne evidencije primljenih računa, što bi im, barem na papiru, trebalo smanjiti birokraciju za više od 70 milijuna eura godišnje.

A čeka nas u 2026. i veliki digitalni projekt, Središnji registar stanovništva. Zakon je već donesen, a puna operativnost registra planirana je za 1. lipnja 2026. Tada bi država, lokalne jedinice, ali i sami građani trebali dobiti pristup jednom centralnom registru u kojem će se skupljati podaci iz gomile postojećih evidencija: OIB, prebivalište, podaci o obitelji i kućanstvu, obrazovanju, zaposlenju, nekretninama, socijalnim pravima... Registar vodi Porezna uprava, a cilj je da se podaci automatski ažuriraju u realnom vremenu i da se više nikad ne radi klasični popis stanovništva kakav smo poznavali. Za građane to dugoročno znači manje nošenja papira od šaltera do šaltera, ali i manje "skrivanja". Država će imati puno jasniju sliku tko gdje živi, što posjeduje, koje prihode ima. Neka socijalna prava, stipendije ili oslobađanja od plaćanja dopunskog u budućnosti će se puno lakše automatizirati, ali i razne porezne kontrole mogu postati preciznije.

U pozadini svega toga događa se i pomak oko jednakosti plaća. Do lipnja 2026. Hrvatska mora u svoje zakone potpuno ugraditi europsku Direktivu o transparentnosti plaća pa se već sad radi na izmjenama Zakona o radu i Zakona o ravnopravnosti spolova. Bit će to godina u kojoj fraze tipa "plaća po dogovoru" više valjda neće moći proći. Poslodavci će morati jasno pokazati raspon početne plaće, kriterije za napredovanje i omogućiti radnicima uvid u prosječne plaće za isto ili jednako vrijedno radno mjesto, uključujući rodne razlike. Detalji će se još brusiti kroz zakonodavni proces, ali smjer je jasan, veća transparentnost i puno manje prostora da dvoje ljudi za isti posao imaju sasvim različitu plaću "jer tako je ispalo".

Ne treba zaboraviti ni kulturnu scenu. Od 1. siječnja 2026. Ministarstvo kulture i medija preuzima od Grada Zagreba upravne i stručne poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara na području grada. Do kraja kolovoza 2026. traje prijelazno razdoblje u kojem gradski ured još dovršava neke poslove, ali vlasnici zaštićenih zgrada i projekti obnove sve će se više rješavati izravno preko ministarstva, što je važno svima koji žive ili obnavljaju stan u zaštićenoj zgradi jer mijenja se hodogram papira i "sugovornik".

Također, 2026. donosi i neke "nišne", ali ipak osjetne novosti. Pooštravaju se pravila i kazne za kršenje EU sankcija, što se već vidi kroz izmjene Zakona o mjerama ograničavanja. Mijenja se sustav stručnog usavršavanja revizora (manje rigidan broj sati godišnje, fleksibilnije razdoblje), a za dio poduzeća odgađa se početak obveznog izvještavanja o održivosti, odnosno "ESG reportinga", za dodatno prijelazno razdoblje. Sve zajedno to možda ne zvuči spektakularno kao rast plaća ili poskupljenje struje, ali vrlo konkretno određuje kako će izgledati svakodnevni život građana, udruga i firmi od 2026. nadalje. Koliko plaćamo dopunsko, plaća li ga država, koliko košta račun u banci, koliko je lako doći do stana ili potpore, tko nam štiti fasadu ako je spomenik i hoće li više biti "tajnih" plaća u uredima.

Video