Zagreb je jedini grad koji nema plan gospodarenja otpadom (PGO), a o prijedlogu plana i načinu zbrinjavanja otpada zastupnici će raspravljati na sutrašnjoj tematskoj sjednici. Plan bi trebao biti donesen što prije, no još se ne zna datum kada će ga gradonačelnik Milan Bandić poslati u Gradsku skupštinu.
Najveći kamen spoticanja predloženog PGO-a jest spalionica u Resniku koja je dio Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom (ZCGO), a za koju je Ministarstvo graditeljstva neki dan odbilo izdati lokacijsku dozvolu jer PGO nije donesen niti je definirano odlagalište šljake koja ostaje nakon spaljivanja otpada.
Spor grada i države
Iz Grada su se žalili Upravnom sudu držeći da je za lokacijsku dozvolu dovoljno postojanje spalionice u prostornom planu. Odlagalište takozvane šljake, odnosno pepela s dna i letećeg pepela, bit će uz spalionicu u Resniku. Procjena je da će nakon spaljivanja ostati 105 tisuća tona otpada godišnje, dok se sada godišnje odloži gotovo tristo tona. PGO koji podrazumijeva gradnju spalionice politički akteri koriste za dobivanje političkih poena, što je svojedobno radio i gradonačelnik Bandić obećavši Resničanima da tamo neće graditi postrojenje za termičku obradu otpada.
Grafika: Kristina Franić
Sada oporbeni zastupnici inzistiraju na tehničkim detaljima. – Nacrt prijedloga PGO-a ne bavi se utvrđivanjem konačnih tehničkih parametara ni detaljima tehničke izvedbe. Tek će studija izvodivosti ZCGO-a dati konačan prijedlog tehničko-tehnološkog rješenja, pogonski i investicijski trošak i prihvatljivost ukupnog investicijskog troška za Grad – kaže direktorica Centra Sandra Tucak Zorić.
I Dugo Selo ima vlasništvo
Gradu su problem i imovinski odnosi. Od ukupno 270.000 četvornih metara, prema evidenciji gradskog Ureda za imovinskopravne odnose, Grad je vlasnik samo 15.000 četvornih metara. Iako se pretpostavlja da bi Dugo Selo koje je vlasnik 120.000 četvornih metara i Republika Hrvatska koja ima 80.000 kvadrata svoje vlasništvo mogli ustupiti Gradu, ostatak će se morati otkupiti. Najviše bi mogao zaraditi Prvostolni kaptol, vlasnik 21.000 kvadrata zemljišta, dok ostalih 40.000 kvadrata pripada pravnim i fizičkim osobama.
– Tražit ćemo da nam se da evidencija o tome tko su vlasnici zemlje na kojoj se planira gradnja – kazao je predsjednik Odbora za zaštitu okoliša Andrija Mikulić na jučerašnjoj sjednici. Kako su kazali iz gradskog ureda, nezahvalno je procijeniti trošak kupnje parcela, no prema nekim procjenama cijena je metra četvornog oko 40 eura.
