Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Znate li tko je projektirao Mirogoj i obnavljao zagrebačku katedralu? Danas mu je rođendan

Veliki arhitekt Hermann Bollé rođen je u Kölnu 1845. godine, a u Zagrebu je živio i radio pet desetljeća. Neki od njegovih projekata su i crkva u Remetama, zgrada palače HAZU, fontana na Zrinjevcu...
18. listopada 2021. u 16:53 4 komentara 3144 prikaza
Zagrebačko groblje Mirogoj na blagdan Svih svetih
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/10

Smatra se jednim od najplodnijih i uglednijih hrvatskih arhitekata, a za svog života realizirao je oko 150 projekata. Mirogojski kompleks zajedno s arkadama koje, na žalost, nikad nije u potpunosti uspio završiti, zagrebačka katedrala koju je obnavljao nakon velikog zagrebačkog potresa 1880 godine, zgrada Muzeja za umjetnost i obrt, grkokatolička crkva Svetog Ćirila Metoda, fontana na Zrinjevcu... Samo neki su to od projekata Hermanna Bolléa, koji se rodio na današnji dan prije 176 godina.

Spomenik banu Jelačiću kao i svaki dan mirno nadgleda život na glavnom zagrebačkom trgu na današnji dan Kip bana Jelačića i njegovog konja Emira na Trg vraćeni prije točno 31 godinu

I to u Kölnu, gdje je proveo djetinjstvo diveći se tamošnjoj katedrali, a to ga je i privuklo neogotici. Po dolasku u Zagreb, gdje je bio intenzivno povezan s Izidorom Kršnjavim i biskupom Josipom Jurjem Strossmayerom, proživjeo je neke od svojih najplodnijih godina. Ključan projekt je bila restauracija zagrebačke katedrale, a ona ga je i nagnala na preseljenje u Hrvatsku, odnosno Zagreb. Ondje je proveo i radio pet desetljeća i stvorio neizbrisivi trag na vizuru glavnog hrvatskog grada. Bollé se smatra graditeljem i obnoviteljem Zagreba. Neke od najpoznatijih građevina koje je napravio ili restaurirao, uz spomenutu Zagrebačku katedralu i njezin nadbiskupski dvor, te Crkvu sv. Marka su: pročelje Crkve sv. Katarine (nakon 1880.), zgrada palače HAZU, Evangelička crkvena općina Zagreb (1881.- 1884.), Crkva u Remetama (od 1881.), zgrada Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole (1882.-1892.), palača Pongratz na Jelačićevu trgu (1882.-1884., srušena između dva rata), grkokatolička crkva Sv. Ćirila Metoda (1883.-1885.), kompleks groblja Mirogoj (arkade, mrtvačnica, kapela Krista Kralja, kapela na pravoslavnom dijelu groblja i brojni spomenici, 1883.-1914.), fontana na Zrinjevcu (1891.-1893.), Meteorološki stup na Zrinjevcu (1894.), ograda i portal Botaničkoga vrta (1894.) i mnoge druge.

Muzej za umjetnost i obrt  | Autor : Sanjin Strukic/PIXSELL Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL 17.02.2015., Zagreb - Muzej za umjetnost i obrt povodom 135 godina otvorio je vrata gradjanima besplatnim ulazom i razgledavanjem stalnog postava muzeja. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Zanimljivo je i to da je smislio i nacrt za gradonačelnikov lanac koji se danas nosi isključivo u svečanim prilikama, a izradio ga je agrebački zlatar, ujedno i gradski zastupnik, Slavoljub Bulvan. Jedan je od osnivača Muzeja za umjetnost i obrt te Obrtne škole koju je vodio pune 32 godine. A među najznačajnim i najupečatljivijim projektima je, dakako, onaj groblja Mirogoj i njegovih velebnih arkada. Nikad nisu do kraja dovršene jer je arhitektova zamisao bila da posve okružuju groblja, a na tom je projektu radio punih 20 godina.

Donna Vekić
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Ustajem u 8, a u stan se vraćam oko 21 sat. Bez rada nema uspjeha, rekla je Donna Vekić
Periske
Izumiranje važne vrste
Najveći prirodni čistač Jadrana pred izumiranjem: Ostalo ih je samo 20, a znamo tko je krivac
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • papiribica:

    Kad čovjek vidi što je sve u Zagrebu učinjeno nakon velikog potresa 1880. godine, a što danas, shvatiš da svijet ne ide naprijed.

  • Avatar Tombstone
    Tombstone:

    Bilo bi neumjesno i neposteno reci bilo sto protiv H. Bolle-a, no treba pripomenuti da je na prijelazu 19. na 20. stoljece neoklasicizam bio u "modi" te da je Zagreb a i Rijeka i Trst gradjen po uzoru na Bec, ... prikaži još! ali jedan kat nize te zbog zurbe puno nekvalitetnije. Zato u navedenim gradovima topole korijenjem mrve i dizu temelje sto u Becu nije slucaj. I nije se previse vodilo racuna da je Zagreb na mocvarnom zemljistu koje doduse je "sanirano", ali na u ono vrijeme prihvatljiv nacin.