Smatra se jednim od najplodnijih i uglednijih hrvatskih arhitekata, a za svog života realizirao je oko 150 projekata. Mirogojski kompleks zajedno s arkadama koje, na žalost, nikad nije u potpunosti uspio završiti, zagrebačka katedrala koju je obnavljao nakon velikog zagrebačkog potresa 1880 godine, zgrada Muzeja za umjetnost i obrt, grkokatolička crkva Svetog Ćirila Metoda, fontana na Zrinjevcu... Samo neki su to od projekata Hermanna Bolléa, koji se rodio na današnji dan prije 176 godina.
I to u Kölnu, gdje je proveo djetinjstvo diveći se tamošnjoj katedrali, a to ga je i privuklo neogotici. Po dolasku u Zagreb, gdje je bio intenzivno povezan s Izidorom Kršnjavim i biskupom Josipom Jurjem Strossmayerom, proživjeo je neke od svojih najplodnijih godina. Ključan projekt je bila restauracija zagrebačke katedrale, a ona ga je i nagnala na preseljenje u Hrvatsku, odnosno Zagreb. Ondje je proveo i radio pet desetljeća i stvorio neizbrisivi trag na vizuru glavnog hrvatskog grada. Bollé se smatra graditeljem i obnoviteljem Zagreba. Neke od najpoznatijih građevina koje je napravio ili restaurirao, uz spomenutu Zagrebačku katedralu i njezin nadbiskupski dvor, te Crkvu sv. Marka su: pročelje Crkve sv. Katarine (nakon 1880.), zgrada palače HAZU, Evangelička crkvena općina Zagreb (1881.- 1884.), Crkva u Remetama (od 1881.), zgrada Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole (1882.-1892.), palača Pongratz na Jelačićevu trgu (1882.-1884., srušena između dva rata), grkokatolička crkva Sv. Ćirila Metoda (1883.-1885.), kompleks groblja Mirogoj (arkade, mrtvačnica, kapela Krista Kralja, kapela na pravoslavnom dijelu groblja i brojni spomenici, 1883.-1914.), fontana na Zrinjevcu (1891.-1893.), Meteorološki stup na Zrinjevcu (1894.), ograda i portal Botaničkoga vrta (1894.) i mnoge druge.
Zanimljivo je i to da je smislio i nacrt za gradonačelnikov lanac koji se danas nosi isključivo u svečanim prilikama, a izradio ga je agrebački zlatar, ujedno i gradski zastupnik, Slavoljub Bulvan. Jedan je od osnivača Muzeja za umjetnost i obrt te Obrtne škole koju je vodio pune 32 godine. A među najznačajnim i najupečatljivijim projektima je, dakako, onaj groblja Mirogoj i njegovih velebnih arkada. Nikad nisu do kraja dovršene jer je arhitektova zamisao bila da posve okružuju groblja, a na tom je projektu radio punih 20 godina.
Kad čovjek vidi što je sve u Zagrebu učinjeno nakon velikog potresa 1880. godine, a što danas, shvatiš da svijet ne ide naprijed.