Godišnje im stigne između osam i devet tisuća upita. Sve srednjoškolaca i studenata koji svoje obrazovanje žele nastaviti u SAD-u.
– Prvo pitanje im je: “Je li to uopće moguće.“ A mi im odgovorimo da očito jest kada svake godine u Ameriku na studij ode između 500 i 600 ljudi – kaže Maja Balen, koordinatorica obrazovnog programa u Institutu za razvoj i obrazovanje. Ona je na jučer održanom Sajmu stipendija i visokog obrazovanja vodila štand “Education USA“.
Od SAD-a do Japana
Studentima se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavilo 70-ak izlagača s više od 14 tisuća stipendija, a američki štand bio je jedan od najposjećenijih. Studente je najviše zanimalo kako dobiti novčanu potporu.
– Stipendije u SAD-u dodjeljuju sveučilišta, a mi ih u bazi imamo oko 4600 na koja se studenti mogu prijaviti. Interesi su razni tako da naši studenti studiraju po cijeloj Americi – ističe Balen te dodaje kako je moguće dobiti punu ili djelomičnu stipendiju. Što se pak troškova tiče, školarina na javnim sveučilištima iznosi od 4000 do 8000 dolara, dok se na najpoznatijim privatnim fakultetima ta svota penje od 50.000 do 60.000 godišnje. Nešto drugačiji model financiranja ima Japan, u kojem stipendiju daje vlada.
– Potrebno je dobiti potvrdu o upisu na neki japanski fakultet i onda se traži stipendija, a ona pokriva sve troškove, pa čak i avionsku kartu. Student dobiva novac za školarinu i smještaj, a ako mu nešto ostane, može to potrošiti za sebe – govori pak Ryohei Nakojima iz japanskog veleposlanstva.
One koji ipak žele studirati bliže kući najviše je zanimala Njemačka, ali i Austrija, koja je ovogodišnja zemlja partner sajma.
– Godišnje nudimo oko 200 stipendija za hrvatske studente, a mjesečne svote iznose od 1000 do 2000 eura – kazala je Ivana Bašić iza DAAD-a. Riječ je o najvećem njemačkom servisu za razmjene koje ima godišnji budžet od 4 milijarde eura, a financiraju ga njemačka Ministarstva za znanost te za vanjske poslove, ali i Europska unija.
Ima stipendija i u Hrvatskoj
Što se tiče kratkotrajnih stipendija, najpopularniji je bio program Erasmus, koji omogućuje studentima da odu na razmjenu na semestar ili dva.
– Ne bih htjela cijelo vrijeme studiranja provesti u inozemstvu, ali voljela bih na nekoliko mjeseci vidjeti kakvi su fakulteti vani. Najviše me privlače skandinavske zemlje jer mi se čine najpristupačnije i najuređenije – rekla je Hana Santro, studentica PMF-a, jedna od gotovo 10 tisuća posjetitelja koji su jučer došli u NSK. Mnogi su se od njih informirali, osim o studiranju u inozemstvu, i o mogućnostima u Hrvatskoj. Gotovo polovicu ponuđenih stipendija nudile su, naime, hrvatske zaklade, udruge, fakulteti, ministarstva...
što trkeljaju bez veze i osnove. toliko su sposobni da nisu u stanju organizirati niti kupnju avio karte za ameriku. stipendije u americi daju samo najbolji prestižni privatni fakulteti i to u punom iznosu ako nemaš para ( kod nas normalno prolazi ) ali moraš biti natprosjećan i proći aplikacije. sve je jednostavno jer pametni i sposobni mladi ljudi sami se mogu aplicirati i dobiti stipendiju ako prođu prvu aplikaciju gdje se za harvard aplicira cca 40000 mladih natprosjećnijh iz cijelog svijeta ( a primaju cca 4000 )!!! pa ti budi pametan!!!! plinceza kokolind aje završila 3 razred u jednoj državnoj srednjoj školi koja je na 600 mjestu po zahtjevnosti. privatne srednje škole isto daju stipendije mladim pametnim. jedna privatna škola ima godišnji buđet od 5 milion adolara u svom kampusu za nadarenu mladu dijecu iz cijelog svijeta. ima cca 280 učenika i 250 profesora pretežno koji su završili najprestižnije američke fakultete.