Tramvaji u ponedjeljak u 3.30 neće krenuti s Remize i time će započeti štrajk Zagrebačkog holdinga i ZET-a. Nakon više mjeseci pregovora o povećanju materijalnih prava radnika, sindikati i predstavnici Grada Zagreba nisu uspjeli postići dogovor, kazali su sindikalisti, a koliko će štrajk trajati, zasad nije poznato.
Za Grad neodrživo
U prekid rada bi, prema najavama sindikata, trebalo krenuti oko 9200 radnika Holdinga i ZET-a, a odluka dolazi nakon što se za štrajk izjasnilo 75 posto radnika Holdinga, dok je podršku štrajku svojim potpisom dalo 78 posto radnika ZET-a. Sindikalisti pritom ističu da je dio zaposlenih trenutačno na slobodnim danima, bolovanjima ili godišnjim odmorima. Čelnici sindikata poručili su jučer da su posljednja tri mjeseca pokušavali postići dogovor s poslodavcem, no pregovori nisu rezultirali prihvatljivim rješenjem.
– Još uvijek postoji vremena da se štrajk izbjegne. I dalje smo spremni razgovarati i izbjeći ovaj najgori scenarij – poručili su jučer sindikalni predstavnici. A jedno od ključnih pitanja uoči ponedjeljka jest kako će Zagreb funkcionirati kad štrajk krene. Iz sindikata poručuju da nisu spremni ugroziti funkcioniranje grada te da će se obavljati poslovi koji su nužni. Među njima su, navode, ukapanje pokojnika, određene interventne i žurne službe, prijevoz osoba s invaliditetom te školski prijevoz.
No upravo je pitanje nužnih poslova jedna od ključnih točaka spora između sindikata i Grada. Čelni čovjek metropole Tomilav Tomašević još je jednom pojasnio kako Grad smatra da su plaće radnika ZET-a i Holdinga posljednjih godina značajno povećane te da je aktualna ponuda sindikatima jedina financijski održiva. Prema njegovim riječima, od početka 2023. godine plaće operativnih radnika porasle su između 60 i 80 posto. Grad je, tvrdi Tomašević, sindikatima ponudio da od početka 2026. do početka 2027. osnovica kumulativno poraste 14 posto. U ponudu je, kako je objasnio, uključeno već provedeno povećanje od 4,4 posto, dodatno povećanje od 4,5 posto od rujna te potom povećanje povezano s indeksacijom cijena od početka 2027. godine. A onda je gradonačelnik upozorio na posljedice prekida javnog prijevoza.
– Vrlo vjerojatno neće izaći niti jedan tramvaj s Remize – rekao je, dodajući da bi zbog toga velik broj građana mogao imati problema s dolaskom na posao i u škole. Prema njegovim riječima, prijevoz osoba s invaliditetom i specijalizirani školski prijevoz trebao bi biti osiguran, ali potonji, primjerice, vrijedi tek za pet posto učenika, dok bi za 95 posto školaraca koji se koriste redovitim javnim prijevozom situacija mogla biti bitno drugačija. Gradonačelnik je pozvao Zagrepčane da se u ponedjeljak pripreme za moguće velike gužve, da, ako mogu, rade od kuće, fleksibiliziraju radno vrijeme te organiziraju zajednički prijevoz.
Kazao je i da bi prihvaćanje posljednjeg sindikalnog zahtjeva značilo kumulativni rast osnovice od oko 30 posto, što, prema njegovim riječima, gradske financije ne mogu podnijeti. Posebno je upozorio i na posljedice porezne reforme, zbog koje Grad Zagreb iduće godine očekuje 85 milijuna eura manje prihoda. Sindikati, međutim, takvu interpretaciju odbacuju. Dražen Jović poručio je da se u javnosti često prikazuju pojedinačne platne liste kao dokaz visine plaća, dok stvarna primanja velikog broja radnika, prema njegovim riječima, nisu na tim razinama. Podsjetio je i da osnovica, kako tvrde sindikati, iznosi 572 eura te da dio radnika ne ostvaruje dodatna primanja kroz prekovremeni rad, rad vikendom ili druge dodatke.
Dodatni problem predstavlja postupak utvrđivanja poslova koji bi se tijekom štrajka morali obavljati. Tomašević tvrdi da je poslodavac sindikatima predložio opseg nužnih poslova, no da sindikati s tim prijedlogom nisu bili suglasni i nisu dostavili vlastiti protuprijedlog. Postupak arbitraže o tome još nije završen, što dodatno povećava neizvjesnost oko toga kako će prvi dan štrajka izgledati. Najveće pitanje za Zagrepčane, zato, ostaje javni prijevoz. Ako se ostvari najava da tramvaji neće izaći s Remize, očekuju se ozbiljni poremećaji u prometu već od ranih jutarnjih sati.
Zagrepčani i za i protiv
– Liječnici, medicinske sestre, policajci, vatrogasci i ostali koji rade u hitnim službama i koriste javni prijevoz da dođu na posao, vjerojatno će kasniti na radno mjesto. Ovo je pitanje sigurnosti grada. U tom smislu odgovornost za sve posljedice koje iz toga nastanu u ponedjeljak je na sindikatima. Imati hrabrost ići u štrajk, a da nisu osigurane nužne funkcije, to je neviđeno. Moja je odgovornost da upozorim građane što to znači u ponedjeljak. Zato, što se tiče građana, molim ih da one koji ne moraju ići u grad da to ne čine – kazao je Tomašević pa, "s obzirom na takvu neodgovornost" poslao i poruku sindikatima:
– Mi takav štrajk ne namjeravamo platiti. To znači da pozivamo radnike da provjere u sindikatima hoće li im oni platiti dane koje će provesti u štrajku – rekao je gradonačelnik. Što se Zagrepčana tiče, jedni, naravno, radnike podržavaju, dok su drugi protiv štrajka.
– Ako radnici nisu zadovoljni svojim plaćama, podržavam ih u štrajku. Mislim da njihov posao nosi određene rizike, rade noćne smjene, rade subotama, nedjeljama i blagdanima. I sama znam kako je to. Praktički nikad nisi slobodan, a mislim da je posebno teško ženama – kazala je Nikolina, dok umirovljenik Željko smatra da su "njihove plaće sasvim dobre i da nije potrebno prekidati rad. – Mišljenja sam da bi se njihovi zahtjevi trebali rješavati na neki drugi način, a ne štrajkom – kaže Zagrepčanin. •
Otvori KEKS Pay
Članovi platforme Možemo bi trebali preuzeti obavljanje nužnih poslova. To su ipak školovani ljudi s diplomama rodnih studija i politologije.