Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 177
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Dobitnici nagrade grada

Mreža antifašistkinja Zagreba: 'Fašizam postoji i danas, ukazujemo na njegove oblike'

Zagreb: Dobitnici Nagrade Grada Zagreba - Mreža antifašistkinja Zagreba
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
1/5
27.05.2024.
u 09:00

– Kresovi su za vrijeme Jugoslavije bili službena proslava oslobođenja Zagreba od nacifašističkog okupatora. Mi smo zapravo htjeli obnoviti tu proslavu jer mislimo da je to jako važan datum za Zagreb i da se grad treba ponositi time – govore. A da je trud MAZ-ovaca prepoznat svjedoči i Nagrada Grada koju su dobili upravo zbog te manifestacije, u sklopu koje se, nakon paljenja kresova, redovito održava i Antifa night.

Moramo se sjetiti toga da fašizam nema stalan lik ni ime. On je zapravo vrlo apstraktan pojam i teško ga je ljudima objasniti – tako naš razgovor započinju članovi Mreže antifašistkinja Zagreba (MAZ). A govore to, objašnjavaju, jer često dobivaju komentare poput "protiv kakvih se vi to fašista borite". 

– Mi zapravo želimo ukazati na to da je fašizam jedna vrlo prilagodljiva pojava i prisutna je u društvu i danas – odgovaraju članovi udruge koja je najpoznatija po organizaciji Trnjanskih kresova, a upravo zbog njih je i među dobitnicima ovogodišnje Nagrade Grada. MAZ već gotovo dva desetljeća aktivno promiče vrijednosti antifašizma, a svi u udruzi, kažu, imaju osjećaj da pripadaju zajednici. 

– Dio nas je privukla i zadržala ova zgrada koja nam je postala mjesto učenja kada knjižnice ne bi radile. Taj prostor je bio slobodan i na raspolaganju, a u njemu smo svi dobrodošli – govore dok gledamo u zdanje na uglu Palmotićeve i Hatzove, sagrađeno 1891. na račun austrijskog plemića Julija pl. Zigeunera Blumendorfskog. Kolokvijalno je nazvana "Villa Zigeuner", a nekoliko godina kasnije Blumendorfski ju je prodao tvrtki Hermana Ehrlicha. Sve do Drugog svjetskog rata zgrada je u bila vlasništvu te obitelji i služila je kao sjedište građevinske firme "Adolf i Ernest Ehrlich".

POVEZANI ČLANCI:

Jedno kraće vrijeme poznati zagrebački arhitekt Hugo Ehrlich ondje je imao svoj atelier. S dolaskom nacifašističke okupacije Kraljevine Jugoslavije i uspostavom tzv. Nezavisne Države Hrvatske zgrada je oduzeta obitelji Ehrlich i dana okupacijskim snagama.

Nakon pobjede Narodnooslobodilačke vojske u Drugom svjetskom ratu, nova je komunistička vlast prostor dodijelila tadašnjem SUBNORH-u, a naslijedio ga je Savez antifašističkih boraca i antifašista RH. Nova generacija antifašista u zgradu u Hatzovoj 16 pak uselila se prije gotovo 20 godina. 

Prva inačica MAZ-a, Udruga mladih antifašista Zagreba, stvorena je kao organizacija pod okriljem SABA RH,  a okupljala je ljevičarsku omladinu. Neki su, govore MAZ-ovci, stasali na prosvjedima protiv mijenjanja imena Trga žrtava fašizma u Trg hrvatskih velikana krajem devedesetih, druge je dovela alternativna kultura i supkultura, treći su pak imali neke četvrte razloge.

Udruga od 2007. godine kontinuirano radi na uključivanju mladih u društvene i političke procese, s naglaskom na direktnu demokraciju, jednakost i solidarnost. Njezini osnivači su se okupili s idejom stvaranja organizacije koja će djelovati na principima direktne demokracije pa svaki član ima jedan glas, a odluke se donose konsenzusom.

Nema hijerarhije niti predsjednika, umjesto toga članovi sami predlažu i provode projekte kroz radne skupine koje se sastaju jednom mjesečno. Tijekom godina, posebno 2019. i 2020., napominju, udruga je doživjela značajan porast članstva. Tada su došli i studenti s kojima razgovaramo, a tražili su, ističu, mjesto gdje će, uz studiranje, moći organizirati društvene događaje s ciljem da se približe javnosti. 

Jedan od takvih događaja su i Trnjanski kresovi, koji se već deset godina 8. svibnja pale na Savskom nasipu, na istom mjestu kod Mosta slobode gdje su 1945. partizani ušli u Zagreb i oslobodili ga od fašista. Simboliziraju otpor i sjećanje na oslobođenje grada, a jedan su od najvažnijih projekata MAZ-a. Njemu su, kažu, najviše posvećeni i na njemu rade mjesecima. 

POVEZANI ČLANCI:

– Kresovi su za vrijeme Jugoslavije bili službena proslava oslobođenja Zagreba od nacifašističkog okupatora. Mi smo zapravo htjeli obnoviti tu proslavu jer mislimo da je to jako važan datum za Zagreb i da se grad treba ponositi time – govore. A da je trud MAZ-ovaca prepoznat svjedoči i Nagrada Grada koju su dobili upravo zbog te manifestacije, u sklopu koje se, nakon paljenja kresova, redovito održava i Antifa night. 

Do 2019. godine organizirali su i Marševe solidarnosti kojima su pozornost javnosti stavljali na određene socijalne i ekonomske politike koje isključuju, obespravljuju i osiromašuju različite društvene skupine. Posljednje godine tema je bila „Protiv političke represije“, a kažu da od marša  nisu odustali, ali da je teško nastaviti nakon što se jednom stane. A da su ga organizirali ove godine, napominju, tema bi bio femicid ili genocid u Gazi.

Jedan od značajnih aspekata djelovanja MAZ-a je i borba za ravnopravnost spolova. Udruga se aktivno zalaže za korištenje ženskog roda u službenim dokumentima i publikacijama, čime provocira tradicionalne jezične norme i skreće pažnju na rodnu nejednakost. Takva praksa, ističu, često izaziva iznenađenje, ali je vide kao važan korak prema rodnoj ravnopravnosti.

Komentara 10

Avatar mrIvan
mrIvan
11:02 27.05.2024.

Trnjanski krijesovi slave početak komunističke diktature u Hrvatskoj. Ja bi zabranio prodaju šibica na taj dan u Hrvatskoj a ne slavio diktaturu...

EJ
ejStef
09:53 27.05.2024.

Mahanje sa zastavom KP-a i SRH nije proslava oslobođenja... A što se tiče fašizma, metode te ideologije najpristunije su danas na ljevici, naročito među aktivistima i kod Možemo. Vrlo slično Njemačkoj u '30-tima prošlog stoljeća.

V0
Vlaskoulicanec4.0
14:04 27.05.2024.

Ha, ha, ha, koji crni fašisti... Lijevi a je preuzela te metode već odavno! Tituliranje nekoga fašistom uhodana je metoda lijevice da se riješi nepoželjne opozicije.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije