Drugi odron, pokazuju snimke iz zraka, znatno je veći od prvog na Jakuševcu. Za razliku od klizišta iz 11. studenog koje se zaustavilo na plohi otvorenoj 2013. , drugi je odron probio gabarite odlagališta pa je otpadna masa završila van plohi pripremljenih za odlaganje smeća.
Zbog toga se pojavila bojazan kako bi zagađene tekućine koje nastaju unutar odlagališta mogle završiti u zagrebačkim podzemnim vodama koje nakon Jakuševca slijede tok rijeke Save i teku u smjeru vodocrpilišta Črnkovec, jednog od najvećih zdenaca iz kojih Zagreb dobiva vodu.
Sama pomisao da bi kontaminirana procjedna voda s odlagališta mogla dospjeti u podzemne vode, a tako posredno i u vodocrpilište izazvala je novu nelagodu među Zagrepčanima, no stručnjaci kažu kako razloga za brigu nema.
– Zagrebački aluvijalni sloj je ogroman, kod Zaprešića iznosi 25 metara, kod Ivanje Reke 150 i pun je podzemne vode. Njihov tok je veoma spor, oko 10, 15 metara na dan. Teoretski, može se dogoditi da onečišćena voda prodre u vodene tokove i poteče prema vodocrpilištu - govori Vladimir Andročec vodeći hrvatski stručnjak za hidrodinamiku i vodogradnju. No da kontaminirana otpadna voda dospije u izvor iz kojega se napaja Zagreb, gotovo je pa nemoguć scenarij, ističe.
– Svi tokovi oko vodocrpilišta stoga se kontroliraju. Oko njega se nalazi više kontrolnih zdenaca i kakvoća vode kontinuirano se prati. U slučaju bilo kakvog onečišćenja, tok bi se zatvorio da voda ne prodre u vodocrpilište- objašnjava.
S obzirom na to da su tokovi podzemnih voda spori i u slučaju da se uistinu zagadila, dodaje, na kontrolnim punktovima oko vodocrpilišta to bi bilo primijećeno tek za mjesec ili dva dana i u najgorem scenariju, vodocrpilište bi se privremeno zatvorilo dok opasnost ne prođe.
– Čak i u tom slučaju da privremeno zatvore Črnkovec, Zagrebu ne bi prijetila redukcija vode jer vodocrpilišta imaju dvostruko veći kapacitet nego što ga Zagreb troši - napominje Andročec. Zagreb u prosjeku troši oko 3000 do 3500 kubika vode dnevno, a s vodocrpilišta ga se povuče oko 5000, zaključuje.
Svoj sigurnosni sustav ima i Jakuševečko odlagalište, a da dođe do takvog curenja gotovo je pa nemoguće, ističe Zlatko Milanović, umirovljeni stručnjak za okoliš i autor u časopisu Tehnoeko koji je cijeli radni vijek proveo u Čistoći, a sudjelovao je i u prvoj sanaciji Jakuševca.
– Monitoring podzemnih voda je kontinuiran, a deponij Prudinec posjeduje i interventni sustav za crpljenje procjednih voda - tvrdi i on.
Sustav koji brtvi odlagalište, podsjeća, dubok je oko dva metra i sastoji se od četiri mineralna i glinena sloja te folije, a ispod su drenažne cijevi koje izvlače i pročišćavaju procjedne vode.
Uslijed eksplozije metana koja je, sve je izglednije, pokrenula drugi odron, nije isključeno da je probijena folija koja čuva Jakuševec i da dio vode curi, smatra profesorica na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu Aleksandra Anić-Vučinić.
– Piezometri konstantno mjere kvalitetu vode uzvodno i nizvodno o Jakuševca, kontrolira se količina nitrata i ostalih štetnih spojeva prije no što je voda ušla u deponij i nakon što je jasan pokazatelj ima li zagađenja- govori ona te dodaje kako je Jakuševec 30 godina postojao bez brtvenog sloja koji je sprečavao da procjedne vode završe u podzemnim tokovima.
– Da danas zagađena voda dospije u naše slavine, gotovo je pa nemoguće - zaključuje.
A je li odron od 4. prosinca probio gabarite odlagališta, ima li ploha na koju je otpad pao brtveni sloj i ako ga nema, postoji li opasnost da otpadne vode prodru u podzemne te jeli točno da tokovi s Jakuševca idu prema vodocrpilištu Črnkovec i je li ono sigurno, pitali smo Grad Zagreb, Zagrebački holding, Čistoću i Vodoopskrbu i odvodnju, no odgovor još čekamo.
Nema panike rekao je TTeac da će riješiti Jakuševec u prvom mandatu, tako da je kroz godinu dana sve riješeno.