Stotine vatrogasnih intervencija, desetine ozlijeđenih, poginuli, grad u kolapsu, velika materijalna šteta, trenutci koji su jučer u Zagrebu brojne građane, ali i zapovjednika vatrogasaca podsjetile na prve trenutke nakon potresa 2020. Iako potres nije bio u pitanju, priroda je još jednom poslala upozorenje i pokazala svu svoju snagu u snažnom nevremenu koje je u petnaestak minuta poharalo metropolu i nastavilo prema Slavoniji gdje je ozlijedilo desetke ljudi, uzrokovalo štetu i odnijelo još dva života. Nažalost, prognoza za danas nije puno bolja, nova nevremena se najavljuju.
Nesretni događaj otvorio je i otvorit će brojna pitanja poput onoga jesmo li mogli biti spremni, je li prognoza na vrijeme reagirala i gube li meteorolozi bitku pred sve izraženijim i sve češćim klimatskim ekstremima. O svemu smo razgovarali s meteorologinjom Teom Blažević koja, uz dnevno prognoziranje vremena i analizu sinoptičkih karata, već godinama prati i klimu te ono što se s njom događa.
VIDEO Poplavila Ilica, građani se sakrivaju u tramvajima
– Danima smo upozoravali kako će doći do toga da će se našim krajevima približiti jedan olujni sustav, tako da su upozorenja bila na vrijeme na snazi. Prvo je to bio narančasti, odnosno viši stupanj upozorenja, a kad je olujni sustav zahvatio prostor Slovenije, upozorenja su se podigla na najviši crveni stupanj – ističe i naglašava kako su kolege iz DHMZ-a posao odradili profesionalno i već danima upozoravaju na sve one štetne posljedice koje jedan ovakav olujni sustav može donijeti.
– Mora se doduše reći da se ovakva oluja praktički ne pamti na području Zagreba, ali kada uzmemo u obzir ove visoke temperature koje smo imali posljednjih dana i kada hladan i vlažan zrak nailazi na užarenu podlogu da su moguće burne atmosferske reakcije. Pojednostavljeno to je kao da lonac hladne vode prolijete po vrelom štednjaku, reakcija će biti izrazito burna, to se jučer dogodilo u Zagrebu – pojašnjava meteorologinja.
VEZANI ČLANCI:
Kako je uopće moguće da se toliko silovito nevrijeme razvije u toliko kratkom roku jer, podsjetimo, u Zagrebu je u svega desetak minuta doslovno pao mrak usred dana, digao se snažan vjetar i jaka kiša koji su potrajali svega desetak minuta, a već nakon otprilike pola sata ponovno je bilo sunčano.
– Nije to ništa neuobičajeno za ljetne situacije kada imamo iznimno visoke temperature pa smo tako i sada sedam dana bili u toplinskom valu s kraćim pauzama na kontinentu, ali drugi ovogodišnji toplinski val traje sada već neko vrijeme i nailaskom vlažnijeg i nestabilnijeg zraka nad užarenu podlogu se događaju burne atmosferske reakcije što pogoduje razvoju ovakvih sustava poput ovoga koji se kretao brzinom od 80 kilometara na sat – dodaje Blažević.
VIDEO Velike štete nakon oluje nezabilježene jačine: "U 72 godine nisam doživio ovako nešto"
Upozorenja meteoalarma da u kratkom vremenu može pasti velika količina kiše što onda može uzrokovati bujične i urbane poplave što smo vidjeli da se i dogodilo na zagrebačkom području su se obistinila, nastavlja. Upozoravali smo na snažne nalete vjetra, a imamo i podatak da je na automatskoj postaji Gradište zabilježen udar vjetra od 180 kilometara na sat, stoga ne čudi da je takva silina vjetra čupala krovove.
Postavlja se onda sasvim logično pitanje, a to je s obzirom na to da su prognostičari predvidjeli ovakav razvoj situacije, doduše ne toliko silovit, kako to da nevrijeme koje je toliku štetu napravilo u Zagrebu je isto tako iznenadilo Slavoniju te da se tamo očigledno isto ljudi nisu na vrijeme pripremili. Najkasnije sat ili dva ranije može se točno u minutu znati gdje i otprilike kakvom će silinom nevrijeme pogoditi, pomaže u tome suvremena tehnologija za vremensku prognozu, koja nije nepogrješiva, ali je vrlo pouzdana. Ipak, većina ljudi olako shvaća upozorenja meteorologa, smatra Blažević.
VEZANI ČLANCI:
Nastavlja kako nije riječ o zastrašivanju kada stručnjaci za vrijeme i klimu upućuju dramatične apele posljednjih dana, ali i godina te mjeseci. Svatko naočigled može vidjeti da su ekstremi postali izraženi i učestali, a fizika i matematika su jasne.
– Naravno da jedan ovakav događaj ne možemo dovesti u vezu s klimatskim promjenama. Sada će klimatski skeptici reći bilo je oluja i prije, no ono što naglašavam cijelo vrijeme jest da svakim stupnjem zagrijavanja zemlje imamo sedam posto više vlage u atmosferi, a to je nešto što hrani ovakve oluje. Upravo to donosi globalno zagrijavanje i tako uzrokuje sve veće i češće oluje i ekstreme – govori.
To je naša nova realnost i ne može se isključiti da će ovakvih pojava biti sve više u budućnosti jer smo si sve to sami priredili desetljećima ignoriranja upozorenja struke da sa Zemljom ne možemo raditi baš što poželimo, barem ne bez posljedica.
GALERIJA Zagreb: Posljedice oluje i dalje vidljive na ulicama
– Znamo uzročnike klimatskih promjena, a to su napose fosilna goriva, ali ljudi moraju znati da moramo više djelovati i prije svega zaustaviti i smanjiti i emisije i koncentracije štetnih stakleničkih plinova jer ako se to ne dogodi, klimatske projekcije koje imamo su vrlo jasne. Nije zastrašivanje to je realnost. Nadam se da ćemo iz ove oluje izvući pouke kako bismo bolje reagirali ubuduće – dodaje meteorologinja.
Naravno, ne treba generalizirati i reći da će sve oluje biti kao jučerašnja, svaki meteorološki događaj fenomen je sam za sebe, odnosno jedinstven je. Isto tako, nitko ne govori da ekstrema nije bilo ranije, no na kraju ostaje pitanje, ako ne možemo zaustaviti podivljalo vrijeme, što možemo.
– Najvažnije je pripremiti se, u smislu što smo mogli napraviti, primjerice ukloniti trula stabla iz vrtova i okućnica da ne bi došlo do ozljeđivanja. Kad nailazi takav sustav s obzirom na njegovo praćenje možemo znati i sat i dva prije kakva se opasnost sprema i onda je ključno poštovati upozorenja struke i skloniti se na vrijeme na sigurno i naravno broj jedan je djelovanje u pogledu klimatskih promjena, odnosno toga da zaustavimo rast globalne temperature odmicanjem od štetnih fosilni goriva i okretanjem čistim i zelenim oblicima energije – zaključuje Tea Blažević u razgovoru za Večernji list.
Nije da se napada tko god bio odgovoran za izdavanja opasnosti novim sustavom porukama. Ali recimo za ubuduće. Ako smo platili taj sustav nekakve novce onda ajmo ga i koristiti par puta godišnje. Ovo jučer je tipičan primjer kada ga koristiti. Pa mislim nije valjda da ga imamo zbog cunamija, vulkana, ili upozorenja na bombe. To se nadajmo neće nikada dogoditi. Ili bar je malo izgledno.