Grad Zagreb ne zna provoditi ni vlastitu javnu nabavu, moglo se proteklih mjeseci sve glasnije čuti od pripadnika političke oporbe nakon što se u medijima pisalo o važnim projektima čiji su natječaji zbog žalbenog postupka pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) morali biti stavljeni “na led”.
Referenca nepostojeća tvrtka
Projektiranje rekonstrukcije stadiona u Kranjčevićevoj tako je, primjerice, prolongirano nakon što je Arhitektonski fakultet u prosincu 2023. uložio žalbu jer, unatoč tome što je bio i autor idejnog rješenja, nije na natječaju odabran i kao glavni projektant. Žalba je na kraju odbijena, ali ugovor s odabranim projektantom nije mogao biti potpisan sve dok se slučaj nije razriješio krajem siječnja 2024. godine. Kapitalni projekt gradnje društveno-kulturnog centra Paromlin također je kasnio s realizacijom zbog problema u žalbenom postupku, a sporno je bilo pitanje odabira tvrtke koja treba obavljati nadzor i zaštitu na radu. DKOM je uvažio žalbu tvrtke ZEM koja je smatrala da je njezina ponuda neosnovano odbačena zbog preniskog iznosa pa je tražio ponovljeni postupak na kojem je na kraju odabrana kao najpovoljnija. S početkom radova na budućem kompleksu zato se kasnilo pa su oni krenuli u travnju umjesto početkom godine.
Problema je bilo i oko odabira tvrtke zadužene za nabavu polupodzemnih spremnika u metropoli. Natječaj vrijedan milijun i pol eura bio je dovršen u svibnju, a odabrana je zajednica ponuditelja zagrebačkog Vodoplasta i slovenskog Aplasta. Jedna od tvrtki koja je sudjelovala na natječaju odlučila se žaliti, a argument je bio to što je Vodoplast kao dokaz kvalitete prijašnjih poslova naveo nepostojeću tvrtku. DKOM je to uvažio pa je Grad morao ponovno provjeriti svu dokumentaciju, a nakon što je Vodoplast dostavio nove dokumente s ispravnim imenom tvrtke, ponovno je s Aplastom odabran kao pobjednik natječaja, no s tri mjeseca zakašnjenja. Primjera je još nekoliko pa možemo spomenuti i natječaj za gradnju zgrade kodnog imena A11 u Podbrežju, koji je također prolongiran zbog žalbe koja je na kraju odbijena, kao i postupak odabira izvođača na uređenju novog parkirališta u kompleksu Gredelj. U potonjem je slučaju natječaj vraćen na ponovni odabir najbolje ponude, a umjesto tvrtke Pedom Asfalti, posao će obavljati Graditelj svratišta.
Grad javnu nabavu provodi za svoje potrebe, ali i za one Zagrebačkog holdinga, kao i drugih gradskih tvrtki poput, primjerice ZET-a. A prema njihovim podacima zaključno s 27. studenoga, u protekloj su godini raspisali 935 natječaja. – Pritom je pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave izjavljeno 47 žalbi, od čega je 36 žalbenih postupaka riješeno. Od toga je 13 žalbi usvojeno, a 23 su odbijene, odbačene ili je postupak obustavljen – kazali su nam na Radićevu trgu.
To znači da je žalba uložena u otprilike pet posto svih objavljenih natječaja, ali ni u jednom od slučajeva, napomenuli su u Gradu, DKOM nije u cijelosti poništio postupak. – Naloženo je njegovo vraćanje u fazu koja prethodi nastanku žalbenog razloga. Slijedom navedenog može se zaključiti da Grad Zagreb kao javni naručitelj ima vrlo visoku razinu pravne sigurnosti u odnosu na broj objavljenih postupaka javne nabave i broj usvojenih žalbi od 98,61 posto – istaknuli su.
U međuvremenu je, nakon odgovora koji smo dobili s Radićeva trga, usvojena još jedna, 14. žalba u prošloj godini. A služeći se informacijama dostupnima na stranicama DKOM-a, izračunali smo i da je Grad lani za troškove žalbenih postupaka žaliteljima u tih 14 predmeta morao isplatiti 53.234 eura te je još 26.125 eura izdvojio u tri slučaja gdje se nije tražilo poništenje cijelog natječaja, već samo troškovnika ili dijela dokumentacije. Ukupno je, dakle, prošle godine zbog žalbi na natječajima iz svog proračuna Grad morao izdvojiti 79.359 eura.
Koliko uspješno zagrebačka gradska uprava provodi svoju javnu nabavu pitali smo i Marka Turudića, stručnjaka za javnu nabavu te izvanrednog profesora na katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta. – Njihove je brojke potrebno usporediti na razini Hrvatske, a nisam primijetio odstupanje niti bih rekao da postoji neka povećana nesposobnost s njihove strane – kazao je. Međutim, dodao je, to što je tek pet posto gradskih natječaja završilo pred DKOM-om, ne mora značiti da je ostalih 95 posto provedeno zakonito. To se, napomenuo je također, odnosi na sve naručitelje u postupcima javne nabave.
Važan alat kontrole zakonitosti
– Problem je u tome što imamo premalo žalbi, a one su alat kontrole zakonitosti postupaka. Od 20.000 predmeta godišnje, žalbeni postupak pokrene se za njih 500 do 600, što je apsolutno premalo da bismo utvrdili provodi li se javna nabava zaista dobro – istaknuo je prof. Turudić.
A razlog je i to što je podnošenje žalbe skup posao, objasnio je, jer žalitelji, kako bi pokazali da su ozbiljni, moraju platiti žalbenu naknadu koja u nekim slučajevima zna iznositi i do 60.000 eura. Nemaju svi novca da se upuste u taj postupak pa postoji mogućnost da neki nezakoniti ili loše provedeni natječaji prođu “ispod radara”.
– Naknada je do 2022. bila mnogo niža, a zbog ove zakonodavne promjene došlo je do pada predmeta od 30 do 50 posto. To nikako nije dobro, sustav javne nabave kod nas je u dubokoj krizi – zaključio je prof. Turudić. •
Ova dvojca zajedno nisu nikad jednu lopatu digli. Niti m2 trave pokosili.