Od albatrosa s Galapagosa do polarnog medvjeda, čimpanzi i orangutana – brojne vrste pokazuju ponašanje nalik ljubljenju. A sada znanstvenici sugeriraju da su to činili i neandertalci, pa čak i da su „razmjenjivali poljupce“ s ranim modernim ljudima.
Da bliski kontakti nisu bili rijetkost, pokazala su i ranija istraživanja. Primjerice, otkriveno je da su ljudi i njihovi krupnonosi rođaci stotinama tisuća godina dijelili iste oralne mikrobe, što upućuje na razmjenu sline, piše Guardian.
Dr. Matilda Brindle, evolucijska biologinja sa Sveučilišta u Oxfordu i glavna autorica nove studije, kaže kako brojna tumačenja postoje, ali najjednostavnije je – i najlogičnije. - Vjerojatno su se ljubili - ističe.
Ta tvrdnja dobro se uklapa u činjenicu da ljudi izvan Afrike nose male dijelove neandertalske DNK, što potvrđuje međusobno razmnožavanje dviju vrsta. - To cijeloj priči daje romantičniji prizvuk - dodaje Brindle.
U radu objavljenom u časopisu Evolution and Human Behavior, znanstvenici su najprije morali definirati što uopće znači „poljubac“ u širem evolucijskom kontekstu – bez oslanjanja isključivo na ljudski način ljubljenja. Neka ponašanja koja nalikuju poljupcu, poput prežvakavanja i prosljeđivanja hrane, ili „borbe poljupcima“ kod nekih vrsta riba, u stvarnosti su nešto sasvim drugo. Zato su Brindle i tim ljubljenje definirali kao prijateljsku, usmjerenu interakciju usta-u-usta pripadnika iste vrste, uz određeni pokret usta, ali bez razmjene hrane.
Istraživanje se fokusiralo na afričke i azijske primate – bonobe, čimpanze i orangutane – a opažanja su potvrdili i analizom videozapisa. Zatim su podatke usporedili s evolucijskim odnosima živućih i izumrlih vrsta velikih majmuna.
Rezultati pokazuju da se ljubljenje kao ponašanje razvilo prije između 21,5 i 16,9 milijuna godina, u zajedničkom pretku velikih čovjekolikih majmuna. To znači da je vrlo vjerojatno i neandertalac poznavao – i prakticirao – poljubac. A možda ga je dijelio i s pripadnicima naše vrste.
Dok znanstvenici raspravljaju o evolucijskoj svrsi ljubljenja, Brindle navodi moguće uloge: od seksualnog ponašanja koje može povećati reproduktivni uspjeh, do jačanja socijalnih i emocionalnih veza u prijateljskim odnosima.
Stručnjaci koji nisu sudjelovali u radu slažu se da široka rasprostranjenost ljubljenja među primatima upućuje na vrlo staro evolucijsko porijeklo. - Ponašanja koja smatramo isključivo ljudskima često to nisu, ako dovoljno pažljivo pogledamo druge životinje - kaže dr. Jake Brooker sa Sveučilišta Durham.
Premda poljubac nije univerzalan u svim društvima, prof. Penny Spikins sa Sveučilišta u Yorku ističe da su emocionalne veze ključ opstanka ljudske vrste. - Kad to znamo, nije nimalo čudno zamišljati da su se i neandertalci – pa čak i neandertalci i rani ljudi zajedno – ljubili - zaključuje.
Otvori KEKS Pay
