Hrvatskoj je proteklih dana boravio naš znanstvenik svjetskog glasa prof. Luka Čičin Šain s Helmholtz centra za istraživanje infekcija u Braunschweigu. Redovni profesor na Medicinskom fakultetu u Hannoveru i odnedavno koordinator radne skupine za cjepiva Njemačkog imunološkog društva, prof. Čičin Šain diplomu doktora medicine stekao je na riječkom Medicinskom fakultetu, gdje je danas počasni profesor. Prošlog je tjedna realizirao svoju ideju i potpisao Sporazum o suradnji u okviru Programa kliničkog boravka između Helmholtz centra za istraživanje infekcija (HZI) iz Braunschweiga te Medicinskog fakulteta u Rijeci (MEDRI) i Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Tu smo prigodu iskoristili za razgovor o temama iz njegova područja – virusnoj imunologiji i cjepivima.
Što znači ovaj sporazum za naše liječnike i pacijente?
Radi se o sporazumu za kliničku razmjenu. Mladi kliničari dobit će slobodno od svojih ustanova u Hrvatskoj da bi se u Njemačkoj šest do 12 mjeseci bavili znanošću i usvojili znanja i vještine koje znanstvenici moraju imati kada postavljaju pitanja i hipoteze u modernoj znanosti. Mladi liječnici imaju velika opterećenja u smislu vremena koje se od njih traži, uz rad tu su dežurstva pa im je teško naći vremena ciljano se baviti znanošću. Ovaj im program omogućuje da se ciljano posvete znanstvenom usavršavanju kako bismo odgojili novu generaciju mladih kliničara koji će biti znanstveno potkovani i koji će nam pomoći kad vi i ja budemo u mirovini. Jedna internistica od iduće će godine istraživati reaktivacije herpes virusa kod pacijenata s gastrointestinalnim krvarenjima. Mi znamo da reaktivacija herpes virusa može biti komplikacija kod stanja sepse ili kod drugih ozbiljnih situacija poput velikih opeklina, i to može dodatno ugroziti život pacijenta, ali manje znamo o tim manje naglašenim septikemijama, kao npr. kod gastrointestinalnog krvarenja. Stoga ona otvara prozor u svijet koji do sada nismo istražili i veselim se novim znanjima.
Na kojim istraživanjima trenutačno radite?
Moj laboratorij trenutačno radi na nekoliko stvari. Razvijamo jedno vektorsko cjepivo za koje mislimo da bi moglo biti primjenjivo za velik broj različitih infekcija. Ono što je prednost našeg pristupa jest da bi se cjepivo moglo dati jednom pa da onda potiče imuni sustav dulje vrijeme pa nije potreban booster. Druga stvar koju u mojoj grupi istražujemo je upravo reaktivacija herpes virusima kod imunokompromitiranih bolesnika, npr. kod transplantacije pluća ili drugih organa i na koji način možemo prepoznati osobe kod kojih je potrebna rana intervencija.
Za koje bi infekcije bilo to cjepivo?
Prva infekcija kojoj smo u ovom istraživanju pristupili je respiratorni sincicijski virus, RSV. Cjepivo za RSV već postoji, ali problem je što, slično kao i kod nekih drugih cjepiva protiv dišnih infekcija, dolazi do imunog jenjavanja u roku od jedne do tri godine pa su potrebni boosteri. Svi znamo da boosteri više nikom nisu simpatični i ljudi bi ih najradije preskočili, stoga mislimo da bi cjepivo s trajnom imunosti moglo pružiti rješenje.
U kojoj ste fazi s cjepivom?
Tek smo u pretkliničkoj fazi, daleko od kliničkog istraživanja. Osigurali smo sredstva kako bismo nastavili s radom, a sljedeći cilj je da proizvedemo proizvod koji će zadovoljavati norme Europske agencije za lijekove kako bi ga se moglo koristiti u kliničkim istraživanjima. To traži jako puno dogovora s regulatornim agencijama i puno investicijskih sredstava, ali optimističan sam jer smo do sada osigurali puno više nego što smo mislili i potvrdili smo da naše cjepivo funkcionira u relevantnim životinjskim modelima. Postoji RSV cjepivo koje je odobreno u raznim europskim zemljama, ali u Hrvatskoj je tek ograničeno dostupno. Ono se daje starijima od 65 i pogotovo od 75 godina i mislim da bi bilo zanimljivo da hrvatski epidemiolozi još jednom provjere bi li se to moglo ponuditi starijima i u Hrvatskoj.
Nakon iskustva s COVID-19, što je najveći izazov za znanstvenike?
Postoji jako puno projekata u smjeru pandemijske pripravnosti. Znanstvenici pokušavaju osigurati potrebnu infrastrukturu kako bi se moglo reagirati brzo i učinkovito te razviti cjepivo protiv neke nove bakterije ili novog virusa za koji ne znamo još što točno predstavlja jer nije još došlo do pandemijskog širenja. Želimo biti spremniji kad dođe do nove pandemije, da može doći do brže intervencije i bržeg razvoja. Postoje velike europske i svjetske mreže u kojima se takva cjepiva razvijaju. U tome smo imali jaku podršku u Americi, ali tužno je što je sada zbog političkih i ideoloških razloga podrška u razvoju cjepiva opala. To znači da je Europa sad na potezu da preuzme inicijativu zajedno s drugim zemljama koje još uvijek vjeruju u znanost, tu moramo tražiti suradnju i s Kinom i drugim zemljama iz Azije, s Australijom, Kanadom, zemljama koje vjeruju u znanost i koje razumiju koliko znanstvena metoda može unaprijediti medicinsko zbrinjavanje bolesnika.
Koliko je izgledna neka nova pandemija?
Mi smo sigurni da će izbiti, pitanje je samo kada. Kad uzmete u obzir trendove u prošlosti, vidimo da sve brže dolazi do novih pandemija. Prošlo je 90 godina od španjolske gripe do svinjske gripe 2009., a sada je prošlo tek desetak do pandemije COVID-19. To su trendovi ubrzavanja jer je sve više međunarodnog prometa, sve više putovanja u egzotične krajeve i sve više sredina u kojima se živi u tijesnom kontaktu s divljim životinjama, gdje može doći do prijenosa nekih uzročnika sa životinje na čovjeka i onda se taj mikroorganizam, zbog neprilagođenosti na ljude, počne širiti na način koji je teško kontrolirati i koji dovodi do teških bolesti i smrti.
Promatra li se posebno neki određeni mikroorganizam?
Kod mene ne, ali u drugim se laboratorijima puno i s velikom zabrinutošću radi na ptičjoj gripi koja se proširila na kravama u Americi. To je već samo po sebi problem jer te krave nisu dobro i mlijeko im je inficirano te se infekcija širi. Druga infekcija je virus mpox, majmunske boginje, za koje smo imali cjepivo, ali je i ono pokazalo imunojenjavanje pa dolazi do probojnih infekcija. Ta su dva virusa na vrhu liste, odnosno pod posebnim nadzorom, ali ima i puno drugih infekcija koje se šire preko insekata – denge groznice, groznica Zapadnog Nila, krpeljni meningoencefalitisi, hemoragijske groznice.
U sezoni smo cijepljenja protiv gripe, pneumokoka i COVID-19. Zašto se cijepiti i koliko su postojeća cjepiva učinkovita?
Kad je riječ o mlađim osobama, prepustio bih svakome da sam odluči hoće li se cijepiti. Starijima bih svakako to preporučio. COVID cjepivo, kao i cjepivo protiv gripe, prilagođava se svake sezone i cjepivo koje dobijete ove godine nije isto kao cjepivo koje ste dobili prošle godine. Radi se o novoj formulaciji koja je slična onom virusu koji se sada širi. Stoga ima smisla uzeti cjepivo protiv COVID-19 jer ono znatno smanjuje rizik od bolesti, pogotovo teške bolesti i hospitalizacija. Naročito se preporučuje osobama starije životne dobi i osobama s dodatnim opterećenjima, u koja ulaze čak i visoki krvni tlak i dijabetes te povećana tjelesna težina. Sve te osobe imaju dodatne rizike od infekcije, mogu imati teže oblike bolesti i cijepljenje im uistinu može pomoći. Ali i svima nama pomaže da ne budemo tjedan dana bolesni. Zašto biste bili bolesni ako se umjesto toga možete cijepiti?
Otvori KEKS Pay
