Iako se uvijek čini da je trava u tuđem dvorištu zelenija, zdravstveni sustav nije sjajan ni u susjednoj Sloveniji. Unatoč značajnom povećanju broja doktora i medicinskih sestara te dodatnom plaćanju pregleda u cilju smanjenja listi čekanja, u što je Slovenija uložila 100 milijuna eura, javne bolnice imaju 10 posto manje izvršenje zdravstvenih usluga, a privatne istodobno bilježe rast od 15 posto, čulo se od Same Fakina, bivšeg slovenskog ministra zdravstva na 126. Kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ). U posljednjih je deset godina u Sloveniji broj zaposlenih u zdravstvenom sustavu narastao za 10 tisuća zaposlenika.
Povećao se broj timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s 928 na 1257, broj liječnika obiteljske medicine s 5000 na 7000 a broj medicinskih sestara gotovo se udvostručio s 4500 na 8000. - Smanjio se broj pacijenata po timu, sve zbog stručnosti i kvalitete koju, međutim, nitko ne mjeri. I dalje je premalo liječnika i sestara, preopterećeni su i žale se na burn-out. Zdravstveni sustav ne funkcionira bolje, nezadovoljni su i pacijenti i medicinsko osoblje. Imali smo veliki prosvjed pacijenata pred parlamentom, udruge pušu za vratom premijeru i ministru - navodi Fakin.
POVEZANI ČLANCI:
Mlade generacije liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne žele više raditi kao prethodne generacije, ne žele dežurati, ići u kućne posjete, dodaje Fakin. - Cilj je im da se u ambulanti radi četiri dana u tjednu, između 20 i 25 sati tjedno - kaže i dodaje: - Sada se većinom komunicira e-poštom i telefonom i broj kontakata obiteljskih liječnika s pacijentom s 50.000 do 60.000 godišnje povećao se na dva milijuna. Bilježi se 60 posjeta pacijenata dnevno, ali pokazalo se da ih fizički dolazi samo 15 na dan, a to je manje od optimalnog broja dnevnih pregleda u PZZ-u.
Broj hospitaliziranih u bolnici s 353 povećao se na 367, što nije značajno povećanje, osobito uz povećanje broja liječnika za 54%. No, slovenski sindikati su i dalje nezadovoljni. - Liječnici ne žele raditi u javnom sektoru i odlaze u privatni sektor, a sve se to odražava na sustav. No Slovenija i dalje, kao ni Hrvatska, ne prati brojke odnosno ne mjeri kvantitetu i kvalitetu rada, niti prati koliko sati prosječan liječnik provede na radnom mjestu - upozorava Samo Fakin i zaključuje: - Hajde da počnemo pričati što jest: Želimo više para, a da radimo što manje. Da se ne lažemo. Očito, trebamo novi društveni ugovor, a ne da sami sebe lažemo o dijagnozi našeg zdravstvenog sustava!
>> VIDEO I mi smo zdravstvo': Stotine medicinskih sestara prosvjeduje na Zrinjevcu, Beroš ih neće primiti
