Što se događa kada podaci na kojima se temelje javne politike, tehnologija i svakodnevni sustavi zapravo ne uključuju polovinu čovječanstva? Neugodno je to, ali potrebno pitanje koje postavlja britanska feministička autorica Carolina Criado Perez u svojoj knjizi “Nevidljive”, a koja se na hrvatskom jeziku može pronaći u izdanju Stilusa.
– Suvremeni svijet počiva na podacima. Od gospodarskog razvoja do zdravstva, obrazovanja i javnih politika, oslanjamo se na brojke pri raspodjeli sredstava i donošenju važnih odluka. No, s obzirom na to da statistika često ne uzima u obzir rod – jer se muškarci smatraju standardom, a žene iznimkom – pristranost i diskriminacija postaju sastavni dio naših sustava. A žene za tu prikrivenu diskriminaciju skupo plaćaju – vremenom, novcem, zdravljem, a nerijetko i vlastitim životom – stoji u opisu ove nagrađivane knjige koja razotkriva koliko su suvremeni društveni sustavi oblikovani prema muškom iskustvu kao nepisanom standardu.
Criado Perez u knjizi polazi od jednostavne, ali snažne teze da se mnogi sustavi koji oblikuju naš svakodnevni život, od urbanističkog planiranja i medicinskih istraživanja do dizajna tehnologije, temelje na podacima koji zapravo ne uključuju žene. Taj “rodni jaz u podacima”, kako ga autorica naziva, znači da se muškarci u statistici često pojavljuju kao univerzalni model, dok se žensko iskustvo promatra kao iznimka. Posljedice takvog pristupa često su daleko ozbiljnije nego što se na prvi pogled čini. One se ne očituju samo u društvenim nejednakostima, nego i u konkretnim, ponekad opasnim situacijama koje utječu na zdravlje, sigurnost i kvalitetu života žena.
“Poimanje muškarca kao zadanog standarda za ljudsko biće utkano je u samu strukturu našeg društva. To je stara, duboko ukorijenjena navika – duboka kao i teorije ljudske evolucije. Već je u 4. stoljeću prije Krista Aristotel otvoreno artikulirao podrazumijevanje standardnosti muškarca kao neospornu činjenicu: “Prvo odstupanje od idealnog tipa jest kad se potomak rodi kao žensko umjesto muško, napisao je u biološkom traktatu Razmnožavanje životinja. (Ipak, priznao je da je to odstupanje ‘prirodna nužnost’.)”, piše autorica, objašnjavajući duboku ukorijenjenost ovog jaza. Knjiga donosi niz primjera koji pokazuju kako se ta pristranost ugrađuje u svakodnevne sustave. U medicinskim istraživanjima, primjerice, testiranja lijekova i simptoma bolesti često se provode ponajprije na muškim uzorcima, što može dovesti do pogrešnih dijagnoza ili neadekvatnog liječenja kod žena. U urbanističkom planiranju gradovi se često projektiraju prema obrascima kretanja koji odgovaraju tipičnom muškom radnom danu, dok se složeniji obrasci kretanja, koji uključuju brigu za djecu, starije ili kućanske obveze, rjeđe uzimaju u obzir. Slični se obrasci pojavljuju i u dizajnu tehnologije, sigurnosnoj opremi ili prometnim sustavima.
Criado Perez oslanja se na stotine istraživanja iz različitih područja, od ekonomije i sociologije do medicine i javnih politika, kako bi pokazala da rodna pristranost u podacima nije izolirani problem, nego sustavni obrazac koji se pojavljuje u brojnim društvenim institucijama. Autorica analizu organizira u nekoliko tematskih cjelina koje prate različite sfere društvenog života. Nakon uvodnog poglavlja u kojem objašnjava koncept “muškog kao standarda”, autorica prelazi na područja svakodnevice, radne sredine, dizajna, medicine i javnog života. Knjiga završava poglavljima koja se bave situacijama u kojima takva pristranost postaje posebno vidljiva, primjerice u krizama i katastrofama, čime se dodatno naglašava koliko duboko rodni jaz u podacima može utjecati na društvo.
Iako se bavi ozbiljnom temom, autorica piše pristupačno i često duhovito, čime složene statističke i društvene probleme uspijeva približiti široj publici. A važnost knjige prepoznata je i izvan akademskih krugova te je dobila prestižnu nagradu za poslovnu knjigu godine u izboru Financial Times i McKinsey & Company, kao i nagradu za najbolju znanstvenu knjigu britanskog Royal Societyja. Pritom je kao najveća vrijednost ove knjige prepoznato upravo to što čitatelje potiče da preispitaju ono što često uzimaju zdravo za gotovo: ideju da su statistika i podaci objektivni.
Otvori KEKS Pay
