Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 133
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
'PODZEMNA KATEDRALA'

Izgradili ogromne rezervoare za vodu ispod grada: 'Podzemno čudovište' s gigantskim stupovima čuva ljude od potopa

Sustav za zaštitu od poplava u Japanu
Screenshot/YouTube
01.11.2026.
u 20:43
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Podzemna komora, često nazvana podzemnom katedralom, ključna je za regulaciju protoka vode i smanjenje pritiska na manje vodotoke tijekom obilnih kiša.

Ispod japanskog grada Kasukabe, sjeverno od Tokija, nalazi se golemi sustav tunela i podzemnih komora koji tijekom obilnih kiša preuzima višak vode iz okolnih rijeka i odvodi je u rijeku Edo. Riječ je o jednom od najvećih podzemnih odvodnih sustava na svijetu, izgrađenom kako bi se smanjio rizik od poplava u gusto naseljenom području japanske prijestolnice. Službeno nazvan Metropolitan Area Outer Underground Discharge Channel, sustav se nalazi u prefekturi Saitama i obuhvaća pet velikih vertikalnih okana povezanih podzemnim tunelima. Njegova je zadaća preusmjeriti dio poplavnih voda iz manjih rijeka u Edo, gdje ih je moguće sigurnije odvesti. Japansko ministarstvo zemljišta, infrastrukture, prometa i turizma navodi da je sustav posebno važan za područje u kojem se voda zbog konfiguracije terena teško otječe, a urbanizacija dodatno smanjuje mogućnost njezina upijanja u tlo. 

Sustav je građen kako bi zaštitio naselja uz rijeke Nakagawa, Kuramatsu, Ootoshi-Furutone i druge vodotoke koji tijekom velikih oborina mogu poplaviti okolno područje. U takvim se situacijama višak vode preusmjerava kroz pet okana u podzemni tunel dug približno 6,3 kilometra, položen oko 50 metara ispod površine. Na kraju sustava voda dolazi do goleme komore za regulaciju tlaka, koja služi za smirivanje njezina toka prije nego što stigne do crpne stanice. Ondje je čeka četiri velike crpke, a svaka može izbaciti do 50 kubičnih metara vode u sekundi. Kada rade sve četiri, ukupni kapacitet iznosi 200 kubičnih metara u sekundi. Za usporedbu, riječ je o količini vode koja bi napunila bazen dug 25 metara svake sekunde, prema podacima japanskog ministarstva. Sustav tako omogućuje kontrolirano preusmjeravanje velikih količina vode u rijeku Edo i smanjuje pritisak na manje vodotoke koji prolaze kroz naseljena područja. 

Jedan od najupečatljivijih dijelova građevine jest podzemna komora dimenzija približno 177 metara u duljinu, 78 metara u širinu i 25 metara u visinu. Njezini masivni armiranobetonski stupovi podupiru strop i omogućuju da prostor izdrži golema opterećenja. Zbog veličine i izgleda komoru često uspoređuju s podzemnom katedralom. No njezina je svrha prije svega tehnička: prihvatiti vodu iz tunela, ublažiti njezinu brzinu i usmjeriti je prema crpkama. Sustav nije samo spremnik, nego složena infrastruktura koja objedinjuje prihvat, privremeno zadržavanje i odvodnju poplavnih voda. Izgradnja je počela 1992., a sustav je dovršen 2006. godine. Prema podacima uprave nadležne za rijeku Edo, podzemni tuneli dugi su oko 6,3 kilometra, dok ukupni kapacitet odvodnje doseže 200 kubičnih metara u sekundi. 

Zašto je Tokiju potrebna ovakva zaštita? Japan je izložen obilnim oborinama, tropskim ciklonama i poplavama, a rizici su osobito izraženi u urbanim područjima s velikim udjelom nepropusnih površina. Kada voda padne na asfalt i beton, manje je upija tlo, pa brže otječe u rijeke i kanalizaciju. Ako vodotoci ne mogu prihvatiti svu vodu, razina može naglo porasti i ugroziti okolna naselja. Japanska meteorološka agencija u izvješću o klimatskim promjenama iz 2025. navodi da su ekstremne oborine u zemlji sve češće. U razdoblju od 2015. do 2024. broj slučajeva s najmanje 80 milimetara kiše u jednom satu bio je približno 1,7 puta veći nego u razdoblju od 1976. do 1985. Kod još intenzivnijih oborina zabilježeni su slični ili veći porasti učestalosti. Agencija pritom upozorava da godišnja ukupna količina oborina u Japanu ne pokazuje isti dugoročni trend kao učestalost ekstremnih kiša. 

Podzemni odvodni kanal jedan je od načina na koji se gradovi mogu prilagoditi takvim rizicima. Njegova je učinkovitost, međutim, ovisna o uvjetima na terenu, količini vode koja pritječe i mogućnosti rada crpki. Ne može ukloniti svaki rizik od poplave, ali može znatno smanjiti količinu vode koja bi se inače zadržala u ugroženim naseljima. Tokio istodobno ulaže u širu zaštitu od prirodnih katastrofa. Japanska prijestolnica pokrenula je projekt TOKYO Resilience, čiji je predviđeni ukupni opseg ulaganja do 2040-ih oko 15 bilijuna jena. Program obuhvaća više vrsta rizika, uključujući poplave, oluje, potrese, vulkanske erupcije te prekide opskrbe električnom energijom i komunikacija. Među mjerama za zaštitu od poplava nalaze se unapređenje riječnih nasipa i odvodnje te jačanje kanalizacijskog sustava. 

Kristina (20) stopirala na mostu, Luka je mučio i ubio francuskim ključem: Poslije otišao na kavu pa tvrdio da je čuo glasove
Sustav za zaštitu od poplava u Japanu
1/25

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata