U wellness-hotelu u njemačkom gorju Harz zaposleno je 173 osoba. Direktor hotela Peter Windhagen se osobito u ovo doba godine suočava s velikim problemom: sve više bolesnih zaposlenika. On kaže da se od 2019. stopa bolovanja gotovo udvostručila te da neki zaposlenici odlaze na bolovanje i zbog blaže prehlade. „Mislim da pojedini zaposlenik uopće nije svjestan da nanosi gospodarsku štetu kada ide na bolovanje“, ističe Windhagen. I dodaje: „Naravno, važno je da zaposlenik ode liječniku ako se osjeća bolesno."
Povišenu stopu bolovanja u Njemačkoj ne primjećuje samo on: od 2021. broj bolovanja koja su prijavljena zdravstvenom osiguranju BKK znatno se povećao. To pokazuje ekskluzivna analiza podataka koje su novinarke njemačkog javnog servisa BR i list Augsburger Allgemeine dobili od BKK. Analizirani su podaci pet milijuna osiguranika. Vrlo velik broj dana bolovanja otpada na bolesti mišićno-koštanog sustava, poput bolova u leđima ili artroze. No te vrijednosti – unatoč starenju radne snage – godinama ostaju stabilne. Veliku ulogu igraju i psihički poremećaji. Oni kontinuirano rastu i pojedinačno uzrokuju osobito duga razdoblja izostanka s posla. Poseban skok zabilježen je 2022. kod bolesti dišnog sustava; tu se ubrajaju i korona i infekcije gripom, kao i klasična prehlada. Te brojke su ostale velike.
Bolesti dišnog sustava kao pokretač
Porast ima više uzroka. U tom je razdoblju, primjerice, uvedena obvezna elektronička potvrda o nesposobnosti za rad (eAU). To znači da pacijenti doznake za bolovanja više ne moraju osobno dostavljati zdravstvenom osiguranju, već se one automatski šalju. Dakle, podaci su sada potpuniji. I: „Postoji takozvani efekt nadoknađivanja“, kaže Leif Erik Sander, ravnatelj klinike za infektologiju u sveučilišnoj bolnici Charité u Berlinu. Jednostavno rečeno: ako se bolesti nekoliko godina nisu mogle jako širiti – jer su ljudi, primjerice, ostajali kod kuće ili nosili maske – u sljedećim godinama dolazi do većih valova infekcija. Osim toga, mnogi su zaposlenici postali senzibilniji, kaže Sander i pojašnjava: „Ljudi sada s infekcijom dišnih putova, ako ne mogu raditi od kuće ili su općenito previše bolesni za rad, radije idu na bolovanje jer ne žele zaraziti kolegice i kolege."
„S COVID-om19 pojavila se još jedna velika bolest dišnih putova koje ranije nije bilo", objašnjava infektolog. „Ona uzrokuje približno jednako veliki broj bolovanja kao sezonska gripa, influenca, a ona je svake godine opterećenje za gospodarstvo." I istraživanje Središnjeg instituta za liječničku skrb pokazuje: 58 posto dodatnih slučajeva bolovanja 2022. i 41 posto dodatnih slučajeva 2023. može se objasniti akutnim infekcijama dišnih putova i korona-infekcijama. Bolesti dišnog sustava činile su 2024. u Njemačkoj oko 20 posto svih dana bolovanja.
Značajne regionalne razlike
Regionalno postoje velike razlike u broju dana bolovanja osiguranika BKK u 2024. godini. Između savezne pokrajine s najviše i one s najmanje dana izostanka s posla u prosjeku leži gotovo deset dana. U Baden-Württembergu su zaposleni osiguranici BKK 2024. u prosjeku bili 18,5 dana na bolovanju, u Saarlandu i Saskoj-Anhaltu oko 28 dana. Razlozi za to vrlo su višeslojni, kaže Hendrik Berth, psiholog na Sveučilišnoj klinici u Dresdenu koji se bavi vezom između rada i zdravlja. Berth vidi mogući uzrok u radnim uvjetima: na gospodarski snažnom jugu Njemačke tvrtke si lakše mogu priuštiti poboljšanje radnih uvjeta. Osim toga, podliježu određenom pritisku da pridobiju dobre zaposlenike te im stoga moraju ponuditi bolje uvjete. Tu su i razlike u plaćama: „I članstvo u teretani se mora moći platiti od plaće”, kaže Berth za BR. I dodaje: važno je uvijek gledati pojedince.
Menadžeri najmanje na bolovanju
Broj dana bolovanja osobito je velik kod onih koji rade u djelatnostima čišćenja, prometa i logistike ili u proizvodnji. Čistači i čistačice u prosjeku provedu na bolovanju čak više od mjesec dana godišnje. To je dijelom i zato što su kod njih osobito česte bolesti mišićno-koštanog sustava, koje dovode do dugih izostanaka s posla. S druge strane, znatno rjeđe na bolovanje odlaze ljudi na upravljačkim pozicijama te u IT-u i prirodoslovnim djelatnostima, primjerice informatičari, biolozi ili geolozi.
Bolesti mogu utjecati jedna na drugu, kaže Leif Erik Sander i objašnjava: „Ako možda ionako postoji veće psihičko opterećenje i tome se pridruži infekcija dišnih putova, može se brže postati nesposoban za rad.“ On trenutno sa svojim timom istražuje milijune podataka pacijenata. Oni pokazuju da zarazne bolesti – primjerice dišnih putova – mogu između ostalog izazvati srčane probleme. Veza je, prema međunarodnim studijama, toliko očita da europska kardiološka društva za prevenciju srčanih bolesti odnedavno preporučuju cijepljenje, primjerice protiv gripe ili pneumokoka.
Otvori KEKS Pay
Po popisu djelatnosti u kojima ima najviše bolovanja, jasno je o čemu se radi. To su niže plaćeni poslovi koje rade sirotinja i migranti (oni koji se odluče na rad, a ne sisanje socijale). Neće ti oni radit' k'o švabe.