Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Zarada je 25.000 kn po hektaru: Kultura je to koja je i do 8 puta isplativija od pšenice

Kako su rasli nasadi šparoga, rasla je i priprema ovoga povrća po kućanstvima pa su recepti sa šparogama postali neizostavan dio brojnih kuhinja. Od šparoga se prave juhe, specijaliteti s mesom, salate, pizze...
06. lipnja 2020. u 09:54 22 komentara 50086 prikaza
Rokovci: Zadruga Vinkovačka Šparoga
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/18

Do prije samo desetak godina u Hrvatskoj se malo znalo o šparogama kao povrću od kojega se pripremaju najrazličitija ukusna jela po restoranima širom svijeta. O njoj se u najvećoj mjeri znalo kao o povrtlarskoj kulturi koju se u proljeće ide brati u Njemačku da bi se nešto zaradilo. U međuvremenu je šparoga postala raširena po cijeloj Hrvatskoj, a samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji njome je zasađeno više od 120 hektara. U cijeloj Hrvatskoj je do 200 hektara pod šparogama. Uzgojem šparoga bavi se i Đuro Krznarić (70) iz Rokovaca, koji ih od 2012. godine sadi na 2,2 hektara. Kaže da je do tada sadio kukuruz i pšenicu, ali da je s godinama vidio da je šparoga kao kultura znatno isplativija.

Šparoge na pulskoj tržnici OMILJENA DELIKATESA Šparoge se pojavile na tržnicama, za svežanj će se morati izdvojiti i 50 kuna

Bitka s korovom i nametnicima

– Isplativija je od kukuruza ili pšenice, ali i zahtjevna kao kultura. Riječ je o stalnom nasadu koji zahtijeva puno posla. Iskreno, na početku smo mislili da neće biti toliko radova oko nje, ali ubrzo smo vidjeli koliko posla zahtijeva borba s korovom i nametnicima, održavanjem zemlje i njezinom pripremom za sljedeću godinu... Ako želite dobar prinos, kvalitetnu šparogu i zaradu, onda se mora i raditi – objasnio je Krznarić.

I na njegovu polju u tijeku su posljednji ovogodišnji dani berbe šparoga koja počinje krajem ožujka ili početkom travnja. U samo jednome danu, ako je vrijeme toplo i zemlja zagrijana, šparoga izraste desetak centimetara. Stabljika se mora istoga dana ubrati jer, ako procvjeta, više ne može u prodaju. Ako su vremenski uvjeti idealni, ima dana kada se u polje mora i dva put dnevno.

– Tijekom 2018. godine, koja je bila idealna, imali smo 5,7 tona po hektaru. Ova je bila vremenski lošija, a bilo je i mraza, pa će prinosi biti oko četiri tone, što je također dobro. Prošle su one „hit godine“, ali i dalje je dobro – rekao je Krznarić.

Na njegovu polju desetak radnika bralo je šparoge i stavljalo ih u plastične gajbe, nakon čega sve to ide u sortirnicu i pakirnicu, a odatle na tržište.

Rokovci: Zadruga Vinkovačka Šparoga
1 / 18
Rokovci: Zadruga Vinkovačka Šparoga

– Ovo mi je prva godina da berem šparoge. Na polju smo svaki dan po četiri-pet sati. Tu smo i po suncu i po kiši ako nas uhvati, ali stabljike se moraju pobrati ili će propasti. Najgore je za leđa, ali izdržimo – kratko nam je rekla Martina Devčić (21).

Od alata koristi se specijalan metalni pomagač koji je naoštren na vrhu tako da stabljika šparoge upadne unutra i samo bude odsječena. Radnici na Krznarićevu polju koriste i njegov izum koji im pomaže u branju i transportu, a za koji je ideju dobio na YouTubeu. Riječ je o „vozilu“sa sjedalicom, tako da radnik sjedi i bere šparoge koje potom ubacuje u plastične gajbe. Kada ih napuni, stavlja ih iza i tako prenosi.

Dobra za jetru, bubrege...

Kako su rasli nasadi šparoga, rasla je i priprema ovoga povrća po kućanstvima pa su recepti sa šparogama postali neizostavan dio brojnih kuhinja. Od šparoga se prave juhe, specijaliteti s mesom, salate, pizze... Šparoga se i kiseli pa služi i kao salata.

– Šparoge su iznimno zdrave za normalan rad jetre, bubrega i pluća, a odlične su i za dijetalnu prehranu oboljelih od dijabetesa. Pomaže i kao prevencija srčanih bolesti. Prepuna je vitamina – kaže Snježana Bartulović.

3,2,1 - kuhaj! Špiček: Zar mislite da šparoge rastu na drveću u Zagorju?!

Veliku ulogu u sve većim površinama pod šparogama ima i zadruga Vinkovačka šparoga, osnovana 2013. godine. Danas ona broji 15 zadrugara i četiri kooperanta, koji svi zajedno obrađuju više od 40 hektara zasađenih šparogom. Upravitelj zadruge Branko Horvat kaže da je prve stabljike šparoge u županiju donio Marko Hervojević, koji je danas predsjednik Skupštine zadruge, te da od tada površine pod tim nasadima iz godine u godinu rastu. Dobri rezultati i zarada pridonijeli su tome da su neki prestali s uzgojem pšenice i kukuruza te prešli na šparoge. Ima i onih koji se nisu ni bavili poljoprivredom, a danas se bave uzgojem šparoga. U Hrvatskoj se najviše uzgaja mary washington vrsta šparoge koja je zelene boje. Domaći uzgajivači kažu kako je to radi sunca i da naše šparoge imaju samim tim više vitamina.

– Po hektaru zasađenom šparogom dobit ide do 25.000 kuna, no boljih godina ona može biti i veća. Drugim riječima, ova kultura je 7-8 puta isplativija od pšenice. Cilj nam je individualne proizvođače dovesti u zadrugu jer bismo tada postali ozbiljan igrač na tržištu, a mogli bismo i zaštititi cijenu šparoge. Veliki nam je uspjeh to što nam je od 2017. godine Lidl strateški partner koji od nas otkupljuje više od 60 posto šparoga – kaže Horvat.

Kako su se širili nasadi, stizali su i recepti

Mljeveno meso sa šparogama i porilukom

500 grama mljevenog mesa po želji, 250 grama šparoga, jedan poriluk, 2 trokuta topljenog sira, ulje, začini (sol, papar, Vegeta).

Nasjeckati poriluk i šparoge na željenu debljinu te sve oprati. Ispeći mljeveno meso na masti ili ulju, dodati narezani poriluk i podlijevati vodom. Kada omekša, dodati nasjeckane svježe šparoge i topljeni sir. Začiniti po želji.

Krem juha od šparoga

Crveni luk, sol, papar, Vegeta, šparoge.

Pirjati crveni luk do zlatnožute boje. Dodati nasjeckanu šparogu i željenu količinu vode. Kuhati 2-3 minute te potom sve samljeti štapnim mikserom ili u blenderu. Dodati sol, papar, malo Vegete i vrhnje za kuhanje.

Strani džavljani ulaze u RH na graničnom prijelazu Kaštel
PROMJENE
Slovenija je skinula Hrvatsku s liste zelenih zemalja, odluka vrijedi od subote
Pratimo li ishode?
Građani žele znati koje bolnice imaju najbolje ishode liječenja
  • njonjica:

    Čim se riješim puževa, nojeva, paulovnije, lješnjaka, borovnice, oraha... odmah prelazim na ovo.

  • gemist:

    Sve se isplati ako imaš uređeno tržište i otkup po nekoj normalnoj cijeni,samo to je fantazija kod nas.Hrpa ljudi radi u ministarstvu poljoprivrede i koja im je svrha?Ne bavim se ozbiljno poljoprivredom,ali radim vinograd i vrt od 100m2,posadim svašta,ali mi ... prikaži još! nešto s vremenom zmanjka.Idem u dućan,crveni luk iz Austrije,mrkva iz Nizozemske.To su države puno jače od nas kad gledamo npr.minimalac,Nizozemska,klima lošija nego kod nas,sve imaju,cvijeće,mrkvu,meso,sjemenski krumpir,koji je 5x skuplji nego konzumni,imaju za sebe i još hrpu toga za izvoz,onaj Izrael je gola pustinja,ali i oni su u višku u izvozu poljoprivrede.Vinogradari nemaju kome prodati grožđe i vino,a sušene grožđice su iz Turske,oni mali krastavci,delikatesni su od svikud samo ne iz HR,feferoni itd.Našu ,recimo nekvalitetniju pšenicu prodajemo za stočnu hranu,a proizvođači tjestenine moraju kupovati izvana kvalitetniju durum pšenicu,isto tako izvezemo 800.000t kukuruza nekome koji uzgaja stoku,jer se mi s time ne bavimo i što onda reći?

  • Avatar Gilles Auguste Kremer
    Gilles Auguste Kremer:

    Prije par godina tako je bilo s aronijom - "čudo!" "ona raste vi brojite novce!" "zarada zajamčena!" a danas pitajte kako stoje uzgajivači aronije i zašto ne voze ferrarije...