Centar za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka putem projekta VerifEye bavit će se provjerom točnosti informacija koje su od interesa za mlade, u sklopu projekta GenderFacts provjeravat će se točnost informacija u području ravnopravnosti spolova s ciljem suzbijanja rodnih dezinformacija te spolne i rodne diskriminacije, a projekt DU-CHECK Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku bavit će se utjecajem stranih aktera u širenju dezinformacija i teorija zavjera na hrvatskom internetskom prostoru.
Glavni cilj – zajednička platforma
To su samo tri od ukupno 12 projekta koji su odabrani za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu javnog poziva za uspostavu sustava provjere točnosti informacija, a upravo su oni predstavili svoje planirane aktivnosti ovog vikenda na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji “Dubrovački medijski dani”. Na Sveučilištu u Dubrovniku tijekom dva dana svoja je istraživanja, naime, predstavilo više od 90 autora iz 23 države, a najviše se raspravljalo o trendovima i perspektivama u istraživanju dezinformacija pa se tako govorilo o dezinformacijama i demokraciji, revoluciji umjetne inteligencije u komunikaciji, ali i o korištenju umjetne inteligencije s ciljem suzbijanja dezinformacija, o ruskim dezinformacijskim kampanjama, situaciji u pojedinim europskim državama, društvenim mrežama i dezinformacijama…
Na završenom se panelu, na kojem su se predstavili ranije spomenuti projekti iz Hrvatske, govorilo upravo o uspostavi novih neovisnih provjeravatelja informacija, odnosno o jačanju kompetencija postojećih. Takozvani fact-checker sustavi prepoznati su, naime, kao važni akteri u borbi protiv dezinformacija i baš zato su Ministarstvo kulture i medija te Agencija za elektroničke medije, kao nositelji mjere “Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka”, a koja se provodi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, početkom ove godine raspisali javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti gotovo 6 milijuna eura.
VEZANI ČLANCI:
– Stiglo je ukupno 50 projektnih prijava od čega ih je 26 odbačeno zbog nezadovoljavanja formalnih i administrativnih uvjeta, 12 prijava nije dobilo potreban broj bodova te je u končanici gotovo 2.300.000 eura otišlo u ruke 12 projekta koji se bave raznolikim spektrom tema – od medicine, klimatskih promjena, ravnopravnosti spolova, turizma, kulture, energije, tehnologije i računarstva pa do vjerskih tema, mladih, javnog i zajedničkog dobra te informacija vezanih uz povijesne, kulturne i društvene teme 19. i 20. stoljeća, sve do Domovinskog rata. Tu raznolikost smatramo izrazito važnom – rekao je zamjenik predsjednika Agencije za elektroničke medije Robert Tomljenović te dodao da su nositelji sedam odabranih projekata znanstveno-obrazovne institucije, dok su pet projekata prijavile udruge civilnog društva, od kojih većina ima za partnere fakultete i sveučilišta. S obzirom na relativno velik broj odbačenih prijava u prvom krugu, odlučeno je da se otvori i drugi krug prijava, a u konačnici je cilj stvoriti zajedničku platformu, odnosno specijaliziranu web stranicu za provjeru informacija.
Da je za uspjeh projekta ključna suradnja većeg broja specijaliziranih fact-checkera na panelu je poručila i profesorica Marijana Grbeša sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti koja je sa suradnicom Ivom Nenadić provela analizu rada fact-checkera i njihove vjerodostojnosti.
– Glavni problem s kojim se fact-checkeri suočavaju je pitanje povjerenja u njih, bez obzira djeluju li u sklopu nekog medija ili neovisno. Istraživanja pokazuju da fact-checkere prati etiketa pristranosti, pogotovom u konzervativnijem dijelu javnosti. S druge strane, puno je dokaza da fact-checking reducira dezinformacije i zato je potreban, ali je nužno pronaći način na koji komunicirati s publikom i na koji im način predstaviti informacije – zaključila je Grbeša, a državni tajnik Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl rekao je da cijela Europa traži odgovor na pitanje kako se nositi s dezinformacijama, koje se šire posebice na društvenim mrežama.
I kritičko razmišljanje
– Da je netko prije 20 godina počeo među ljudima govoriti o ljudima-gušterima, vjerojatno ga nitko ne bi doživljavao ozbiljno, ali danas je situacija drugačija jer se na društvenim mrežama okupljaju pristalice raznih teorija. Upravo zato što je povjerenje u medije sve niže, smatramo da nam je potrebna fact-checking mreža te u konačnici platforma za provjeru informacija – rekao je državni tajnik koji je također naglasio i važnost medijskog opismenjavanja mladih i to od prvog razreda osnovne škole s ciljem poticanja razvoja kritičkog razmišljanja kod mlađih generacija.
O važnosti medijske pismenosti na otvorenju konferencije govorila je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek koja je poručila da su društvu potrebni građani koji odgovorno konzumiraju medije, a potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica tom je prilikom poručila kako će borba protiv dezinformacija biti posebno veliki izazov u izbornoj godini.
O važnosti rasprave o ovoj temi govorili su i dubrovački gradonačelnik Mato Franković, programski direktor Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO) Paolo Cesarini, prorektorica Sveučilišta u Dubrovniku Sanja Žaja Vrbica i pročelnik Odjela za komunikologiju Mato Brautović.
Udruge i njihovi "projekti"?! Koje besmisleno bacanje novaca (2.300.000,00 €). A komičan je i ovaj dio o "nepristranim" lijevo liberalnim fact-checkerima, čiju vjerodostojnost analizira FPZ. Što je slijedeće?