Vrdoljak: Tito je bio šarmer i manipulator, a Tuđman krut

manjihrvat Čini mi se da se u tvojim komentarima može isčitati žaljenjej što film o titiu ne režira netko tipa Goldstaina ili Matvejevića.....

Dakle: tito je raselio milion hrvata po svijetu, dvjesto tisuća ih poubijao odmah poslije rata, a dvjesto tisuća u miru za 40 godina vladavine. dakle tito je na 9 mjestu zločinaca svijeta gdje je poubijao 2 miliona ljudi, to su napisali najeminetniji svjetski povjesničari, naravno da će to mesić i jakovina demantirati, pa će mesić reći da su partizani morali poubijati ustaše na blajburgu i zabetonirati ženu i djecu u okna rudnika,.

manjihrvat Zajedničko tebi i fisku je čini se...opče neznanje.,ali kod tebe baš i ne bi rekao da je neznanje u pitanju...ti si običan udbaški provokator,a fiska poznajem iz ranijih komentara,...on je jedan bivši HOS-.ovac koji je dugo muslimane smatrao hrvatskim cvijećem.....

danas je moda biti anti-komunista zato sto ce se zaraditi nesto novaca i prvaiti profit po sustavu kapitalitsicke hrvatske.kaze on taj vrdoljak da je tito bio to i ono i kozna sto drugo.tito je bio ono sto je bio , u ono vrijeme je bilo jugoslavije i nista drugo i hrvatsku je nemoguce bilo napraviti , jedino kao slugu ili protektorat nacisticke i fasisticke njemacke i italije.ako je tako imati hrvatsku bez dalmacije i istre i poptpuna porobljena pod tim uvjetima, onda je logicno da hrvatska u jugoslaviji je bila bolja opcija.barem pod jugolsaviji hrvatska je odrzala dalmaciju i istru.tudman je htjeo hrvatsku i dosla mu je prilika jer bez te prilike to bilo puno sanjaranje i nista drugo.u meduvremenu hrvati su morali ici u rat a u bosni potpuna propast zato sto skoro 400 tisuca hrvata moralo napustiti svoje domove i nikad se nece vratiti.za danas sloboda je samo u sustavu kapitalizma i ekonomski provatak na nacin zivotinje za stanovistva hravtska u nacin vuk vuciji i to je covjek prema covjeka ko u ratu kriminalaca za novac i profit.hrvati su izdali sami sebe, proizvodnja morala je ostata u rukam naroda i to je jedina sloboda kojii su izgubili zato sto su slabi i nemocni.

sebucrlene je napisao/la: JOS NESTO O RATNOM ZLOCINCU TITU KOJI JE UBIJAO ZENE, DJECU I RANJENIKE NAKON IIWW reci ime i prezime i adresu djece koje je Tito likvidirao pa cemo ti vjerovat

Fisk4 ubij se majmune retardirani.Sto ce ti zivot kad si smece pokvareno jugoslavensko.

fisk4, daj se iseli.

Ti dosadni Janez si izgleda uvjeren da imas literarnih sklonosti, bolje bi ti bilo da ne sjedis cijele dane i noci po forumima, vec se odmah prihvati pisati neku knjigu, mozda za 1000 god. budete imali slovensku knjizevnost i ispeglate taj vas smijesni jezik. U glazbenoj kulturi ste dosli jako daleko, u jodlanju ste vec prvaci svijeta. Provodis cijele dane i noci na hrvatskim forumima, zar ti je tako zalostan zivot u tvojoj eu dezeli? Daj si covjece nadji neku mojcu, pa si sredi hormone! Mozes potraziti i nesto iz zivotinjskog svijeta (jadne zivotinje!) kao onaj vas doktor. Ucini nesto, brinemo se za tvoje zdravlje.

\"fisk4\"....misliš li da je Hrvatsku 1990. /91. vodila Savka Dapčević,Račan ,Budiša ili bilo tko drugi ,da bi danas bilo slobodne Hrvatke ? Nevjerovatna je bila ta energija kojom je Franjo zračio, (u svemu je moglo biti kompromisa,samo NIKADA u pitanjuu samostalne Hrvatske) ! A imao je podršku u golemoj večini hrvatskog naroda. Možete mu zamjerati svašta,ali svi morate skinuti kapu do poda i izraziti mu jedno veliko HVALA ! Laka ti hrvatska zemlja dragi Franjo za koju si cijelog sebe dao !

Vrdoljak pacenik i proganjan zbog svog nacionalizma, a u sedendesetim napravio viletinu u Zagrebu, snimio ne desetine filmova i zivio kao bubreg u loju. Ako zeli znati, kako su patilii pravi disidenti, neka pogleda zivot, Solzenicinja, Dubceka, Kopoleva...Molio bih Vrdoljaka ga da se s time nesprda. Nije nacionala osvijescenost, pjevati ustaske pjesme u Imotskom, nego fasistoidna glupost, koja se kaznjava u svim normalim zemljama.

08.05.2010. u 13:59h Hajduk_058 je napisao/la: sebucrlene je napisao/la: JOS NESTO O RATNOM ZLOCINCU TITU KOJI JE UBIJAO ZENE, DJECU I RANJENIKE NAKON IIWW reci ime i prezime i adresu djece koje je Tito likvidirao pa cemo ti vjerovat ======================================== Možda tek kada vi potomci največih zločinaca na ovim područjima kažete imena i prezimena 700.000 vaših Srba pobijenih u Jasenovcu !

U službenim partizanskim priopćenjima se čak i priznaju partizanski zločini. Partizanske novine objavile su 1. svibnja 1942. godine slijedeće: \"Dana 16. travnja su partizanske snage napale ustašku posadu u Jezeranama. Borba se vodila cijeli dan po ulicama mjesta kao i na obroncima brežuljaka okolo /mjesta/. Sve zgrade u kojima su se nalazili okupatori su zapaljene. Partizani su sa otvorenog herojski jurišali na kuće, pod najtežom neprijateljskom vatrom se penjali na krovove kako bi ih zapalili benzinskim flašama.

Tito je 1945 odgovoran za BLAIBURG Ali gdje je tih dana bio veliko povijesno smece Tudjman. Gospodo moja lijepa sto se LAZETE Tudjman je bio u TITINIM PARTIZANIMA a sto je to Tudjman radio, Radio i te kako koliko jee pobio tada HRVATA u Hrvatskoj na siroj teritoriji ZAGREBA Zasto je Tudjman ukljanjao svu dokumentaciju, a koja ga je vezivala za te strasne zlocine u kojima je i sam ucestvovao. ZASTO TUDJMAN NIJE RASVIJETLIO ZLOCINE NAD HRVATIMA 1945. NIJE IH RASVIJETLIO JER JE SAM U NJIMA UCESTVOVAO. Bog i PRAVI Hrvati

08.05.2010. u 13:55h Zonapotpunogmraka je napisao/la: manjihrvat Zajedničko tebi i fisku je čini se...opče neznanje.,ali kod tebe baš i ne bi rekao da je neznanje u pitanju...ti si običan udbaški provokator,a fiska poznajem iz ranijih komentara,...on je jedan bivši HOS-.ovac koji je dugo muslimane smatrao hrvatskim cvijećem..... _________________________________________ Iako mi je gnjusno polemizirati s nistarijama koje skacu na prvu vrijedjanjem jer to jednostavno ne razumijem, Morat cu odgovoriti. Prvo bilo me posvuda 91 u hrvatskoj vojsci . i time se ponosim stoga ne dozvoljavam da me netko vrijedja po toj osnovi. Svojih stavova se drzim i vec duze vrijeme diskutiram po forumu. Sto se teme tice na osnovi koje me vrijedjas koazat cu ti da se okanis komentara ukoliko nisi sudjelovao u akcijama. Ukoliko te nesto znaima mozes pitati, ukoliko zelis civilizirano diskutirati takodjer moze. Ukoliko kanis vrijedjati tada mi se skini s grbace i zaobidji u luku!

08.05.2010. u 14:04h fisk4 je napisao/la: Tito je 1945 odgovoran za BLAIBURG Ali gdje je tih dana bio veliko povijesno smece Tudjman. Gospodo moja lijepa sto se LAZETE Tudjman je bio u TITINIM PARTIZANIMA a sto je to Tudjman radio, Radio i te kako koliko je pobio tada HRVATA u Hrvatskoj na siroj teritoriji ZAGREBA Zasto je Tudjman ukljanjao svu dokumentaciju, a koja ga je vezivala za te strasne zlocine u kojima je i sam ucestvovao. ZASTO TUDJMAN NIJE RASVIJETLIO ZLOCINE NAD HRVATIMA 1945. NIJE IH RASVIJETLIO JER JE SAM U NJIMA UCESTVOVAO. Bog i PRAVI Hrvati ============================ Da je Tuđman znao kada vas je nazvao stokom sitnog zuba kolika ste vi ustvari gamad, šljam i najgori ljudski ološ, sigurno nas ne bi spriječavo da vas potamanimo, jer je to jedino što ste vi i vaši preci iz šuma i gora zaslužili ! A inače ako ne znaš gade degenerirani baš radi rasvijetljavanja tih zločina i ne pridržavanja odredbi iz Atlanske povelje (nikada nisi ni čuo za tako nešto zar ne degenerirani gade?) je i otišao iz JNA \'60. godine. I ti se usudiš pričati o strašnim zločinima, a te zločine napravili tvoji preci.

Može li boljševik i masovni ubojica biti antifašist Ratni zločini maršala Tita U povodu 60. obljetnice bleiburških žrtava jugokomunističkog tiranina, 25. obljetnice diktatorove smrti, i 14. obljetnice zagrebačkog Trga maršala Tita u samostalnoj Republici Hrvatskoj, upoznajemo hrvatsku javnost sa doici Hrvatskoj, upoznajemo hrvatsku javnost sa do sada skoro nepoznatim povijesnim činjenicama o tome što je Josip Broz Tito radio u Drugom svjetskom ratu, kako bi vlasti naše Republike danas mogle odgovoriti zašto se Hrvatska poziva na balkanskog boljševika koji nije bio antifašist nego komunist i masovni ubojica. Za što se bore partizani? O Titovom ratnom putu najbolje svjedoče partizanski dokumenti poput proglasa KPJ iz 1941. pod naslovom: \"Za što se bore partizani u Bosni i Hercegovini\" (Original preveden sa srpskog na hrvatski jezik.) Ovaj dokument predstavlja Titovu boljševičku Oktobarsku revoluciju protiv demokracije. U proglasu Tito brani barbarski režim Sovjetskog Saveza od \"invazije fašističkih barbara\" i poziva sve \"opljačkane narode\", ne samo na \"uništenje fašističke oružane sile\", nego i na \"obračun i uništenje svakog člana pete kolone\", na \"pljenidbu cjelokupne imovine kako bi se ostvarila \"narodna demokracija i istinski narodni oblik vladavine\" nakon rata kako \"nikada više ne bi došlo do rata\" i kako bi \"narodi živjeli zajedno u bratstvu\". Kako su narodi živjeli u bratstvu i kako je izgledala \"narodna demokracija\" vidjelo se na primjerima u Mađarskoj 1956. kada su tenkovi sovjetskih komunista gazili mađarski narod, ili 1968. kada je taj isti \"tenkovski komunizam\" pregazio volju češkog i slovačkog naroda za slobodom od totalitarnog komunizma. U propagandi u Lenjinovom stilu su jugokomunisti u proglasu čak upozorili \"jugoslavenske narode\" u Bosni i Hercegovini, koje nazivaju \"bosanskim seljacima i radnicima\", da se moraju sami boriti za \"oslobođenje od fašizma\", a \"najmanje iščekivati da budu oslobođeni od neke imperijalističke sile\" kao na pr. Velike Britanije. Titovi partizani su dakle već na početku rata bili uvjereni da pobjeda antihitlerovske Savezničke koalicije Velike Britanije i Sovjetskog Saveza u Europi znači u biti pobjedu komunizma. Takvo shvaćanje je među jugokomunistima zato bilo jako izraženo, što su komunističke partije iz 37 zemalja svijeta 1920. na II kongresu Komunističke internacionale (Kominterna) u Moskvi bespogovorno prihvatile Lenjinov program \"21 točka\" o \"Svjetskoj revoluciji\". Zlo u liku i djelu Vladimira Iljiča Lenjina i Oktobarske revolucije trebalo je po zamisli boljševika zavladati svijetom još za Lenjinova života, ali zbog oružane intervencije Zapada 1918. u Sovjetskom Savezu je plan o izvozu revolucije odgođen. Moskva je Oktobarsku revoluciju počela ponovo izvoziti u svijet za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tako je i bilo, s obzirom kako je nakon 1945. pola Europe bilo zarobljeno u totalitarnom komunizmu.

Komunistički diktator i uspješni državnik Evo nekoliko bitnih, neprijepornih činjenica o Josipu Brozu Titu. Tito je, nesporno, bio okrutni komunistički diktator, kojemu nikada nije palo na pamet da poštuje stvarnu volju naroda, izraženu na biralištima. Falsificirao je rezultate prvih ii jedinih višestranačkih izbora u bivšoj SFRJ, a vođe nekomunističkih političkih stranaka dao uhititi. Tito je izbore smatrao nepotrebnom aberacijom, te je vladao isključivo silom. Masovno je hapsio skoro sve svoje političke protivnike, od onih s ljevice, poput Milovana Đilasa, do onih liberalno i nacionalno orijentiranih. Tisuće i tisuće Titovih političkih neistomišljenika završilo je u jugoslavenskim zatvorima isključivo zbog drukčijeg mišljenja. Tito je dopustio da se oko njega izgradi tragikomični kult ličnosti. Dakle, po elementarnim standardima pravih liberalnih demokracija, kao i po standardima po kojima danas živimo, Tito i njegov sustav potpuno su neprihvatljivi. Kako biste se, uostalom, osjećali da završite u zatvoru zato što mislite različito od Ive Josipovica U Titovoj Jugoslaviji ne samo da nije bilo slobode političkog udruživanja i djelovanja nego nije bilo ni elementarne slobode govora, osim u rijetkim razdobljima, koja su opet, nužno, završavala represijom (bilo protiv radikalno lijevog Praxisa, bilo protiv nacionalnog Hrvatskog tjednika). Da danas živimo po Titovim kriterijima, internet bi u Hrvatskoj bio zabranjen ili poluzabranjen (otprilike kao na Kubi). Nadalje, navodna socijalna sigurnost iz Titova doba, koje se mnogi nostalgično sjećaju, vrlo je upitna kategorija. Da je u SFRJ uistinu vladala socijalna sigurnost, bivša Jugoslavija ne bi postala jedan od većih izvoznika radne snage u Njemačku, Švicarsku i druge zapadne zemlje. Bivšu su SFRJ stotine i stotine tisuća ljudi napustile u potrazi za poslom. To je, naprosto, još jedna materijalna činjenica o Titovu režimu. Ne može se, naravno, negirati da je u bivšoj državi postojala određena socijalna jednakost, što je, vjerojatno, i glavni argument današanjih nekritičkih apologeta Josipa Broza. Međutim, za mnoge kategorije stanovništva bila je to jednakost u oskudici. Sjetimo se - a svi oni koji su stariji od 35 godina mogli bi se toga sjetiti - dugih redova za crni kruh. Kruh je u Titovoj, a osobito u posttitovoj SFRJ, postao socijalna kategorija. O višesatnim, redovitim redukcijama struje, o redovima za benzin i kavu, ili masovnim putovanjima po levisice u Trst i u Graz, da i ne govorimo. S druge strane, činjenica je, također, da su i Hrvatska i Jugoslavija 60-ih i 70-ih godina doživjele strahoviti gospodarski procvat, temeljen i na liberalizaciji privrede, i na turističkoj eksploziji, ali i na stranim kreditima, koje je SFRJ, za razliku od drugih socijalističkih zemalja, mogla dobivati pod relativno povoljnim uvjetima. Naposljetku, o Titu se uopće ne može govoriti izvan konteksta Bleiburga, kada je Broz odobrio, a vjerojatno i naredio, masovna smaknuća ratnih zarobljenika i civila, među kojima je bilo najviše Hrvata. Bleiburg je zločin od kojega Tita nikada nitko neće moći ekskulpirati. Usprkos svemu tome, Tito je bio jedan od najvažnijih svjetskih državnika u drugoj polovici prošlog stoljeća. Golema je povijesna zasluga Broza što je Jugoslaviju, pa tako i Hrvatsku, izvukao iz sovjetskog bloka. Titova je povijesna zasluga što je uspostavio dobar odnos za Zapadom, i što je Jugoslaviju pozicionirao kao neutralnu, ali zapravo prozapadnu socijalisitičku zemlju. Zbog toga je SFRJ, svoj represiji usprkos, bila neusporedivo slobodnija od Češke, Poljske ili Rusije. Titova je zasluga, na unutarnjem planu, što je obuzdao srpske imperijalne težnje, koje su sastavni dio srpskih državnih politika unatrag stotinjak godina. Tito je srpski hegemonizam prvo organski usporio tako što je Muslimane i Makedonce proglasio nacijama, a zatim definitivno onemogućio kada su jugoslavenskim Ustavom 1974. Kosovo i Vojvodina dobili status autonomnih pokrajina. Tito je, dakle, institucionalno onemogućio srpsku dominaciju u SFRJ: stoga ga stari beogradski intelektualni krugovi smatraju glavnim srpskim neprijateljem. Posebno je važno što je Ustav iz 1974. godine jugoslavenskim Republikama omogućio samoopredjeljenje do odcjepljenja. Ta je odredba, prema mišljenju poznate Badinterove komisije, poslužila kao temelj za međunarodno priznanje RH. Titovi su unutarnji politički grijesi uistinu grozni i neodgovorno je zapostavljati njegovu nasilnost i protudemokratičnost. Međutim, Titove državničke zasluge od iznimnog su povijesnog značaja. Stoga nam ovdje, još jednom, preostaje citirati pokojnog predsjednika Tuđmana, čovjeka koji nije želio dopustiti da se preimenuje najljepši zagrebački trg, i koji je često ponavljao: “Da nije bilo Tita, ne bi bilo ni današnje Hrvatske”.

Vinovac Tvoji komentari me podsjećaju na onu svjetinu koja je bila u sudnici kada se sudilo kardinalu Stepincu....Dovoljno je pogledati, tko to ima danas moć i kapital,i tko je financirao čiju npr predsjedničku kampanju....sve je jasno...oni kojima su puna usta privatizacijske pljačke najviše su umoćeni u taj proces,ali ograničeni umovi poput tvoga može složiti mišljenje samo ako mu na radiju,novinam ai televiziji zaliijepe neku anketu..i eto Vinocac je složio kockice u glavi....

Dakle postoje činjenice, kada u zadnjim godinama u sloveniji pronalazimo masovne grobnice gdje u njima pronalazimo masovno ženu i djecu, dali je to dovoljan dokaz da je tamo nad nedužnim napravljen težak zločin.

U spomen na mjesec svibanj 1945., mjesec najvećeg pokolja Hrvata, Vinko Nikolić POSLIDNJA VEČERA ¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯ U peton danu, u peton misecu godine četrdesetpete, u Zagrebu, glavnon gradu, blagova san poslidnju večeru sa mojon materon. U Zagrebu, to kanda je ue u Šibeniku: di mater je moja, tamo i Grad je moj, mi smo svuda po šibensku divanili, tako smo jedno drugon nikako bliži bili: tu rič san s nježinin mlikon popija. Za večeru je bilo kruva i sira, ja san priko voje ija: kruv ka da je plisan bija, umisila moja ga mater o\' zadnjega brašna u kući, a s vodon ka da je umišala previše svoji\' suza. Svaki san zalogaj mora zaliti vinon, što ga je ona donila iz naše konobe, o\' naši\' loza, a bilo je žuko, kano o\' pelina. Mater se sklonila k naman u Zagreb, bižeć ispri\' crjene „slobode“; ostavi ondi najstarijeg sina, što greb je naša nigdi po\' maslinon u našem poju, i naš opustili dom zakjučala. Stol bija je posve mali, mala famija za njin, s udovicon i sirotin diteton, u sve nas petoro, a svi kanda smo nimi i gluvi, svaki se zalogaj po justin čuje i samo disanje kanda je bilo priglasno. Svaki kanda se boja prozboriti i jednu jedinu besidu, da ne provali nevera, što nan je svima vitlala u duši. Mater će prva: -Šta će to biti, moj sinko, o\' ove naše nesritne zemje o\' jadne \'Rvaske? U mojin je smućenin očima našla crni odgvoor, svaka je besida suvišna bila. -Što o\' nas sviu, sinko ka\' one sotone dođu, nastavi mater, nji\' puno se plašimo, mi i\' poznamo, to ne će svršiti dobro, žedni su naše krvi... suze naše, kiša su oplodna za njiovu mržnju, sva se gadno razgranala ka divja drača; a naše muke, njiman su prava naslada, zlo nan se piše, moj nesritni sine, nesritne mene! Moja je mater bila kriva, što nas je rodila: U Rvatskoj, rvatska mater rodila dicu Rvate. -Šta će o\' tebe biti, moj sinko, ti si mi zadnje uzdanje, kukavne mene sirote, kome me ostavjaš? Da se rodila nisan, boje bi bilo, i za me, i za te. Očaj je sledija nježine suze u očin šta bile su modre ka samo vedro nebo. Tri pitanja nježina, ka tri velike krvave rane iz nježina srca prisađene u moje, bujno se rascvitale ka tri ogromne crjene ruže. I jopet samo muk, on najglasnije divani. Svaki zalogaj kruva i sira zalivan vinon, a ne znan što mi je grče, i kruv i vino žuki ka sami pelin, oli to gorči život: to mračno rvasko Sutra? Pri\' nama bila je noć, zadnja po\' našin krovon: na\' krovon sjale su zvizde, nji\' na mijune, po\' krovon sami oblaci crni i teški, strašna nevera. Svaki je tražija posteju svoju, a svi smo i priviše dobro znali, da ova noć nije noć sna ni počinka: naše će oči roniti suze, naše će glave mučiti brige, naše će srce bol izidati, svi ćemo žuditi brzo svanuće crnoga Jutra. Sutradan mater me isprati pri\' našu kuću: -Nikad te više viditi ne će moje žalosne oči, bidne i nesritne mene! Nježini poljupci prikrili moja su oba obraza, i moje kose, i oči, po njima najviše bija san nježin, sama slika i prilika matere moje. Moja je snaga narasla divja, da se istrgnen iz nježina grča, ruke je ovila ka utopjenik okolo mene, nije me dala o\' sebe, kanda me zavik gubi. Moja je mater na raskrižju naricala za menon kano za mrcen: ja nisan zna, da li je više žalila nad menon, oli nad samon sobon: moja draga sirota, rodi nas jedanajst, sad je i zadnji napušta. Nježina velika ljubav njojzi je okrila: nas dvoje se nikada više ne ćemo sresti. Blagovali našu smo poslidnju večeru ja i moja mater, kruva, sira i vina, kanda smo samog pelina ili, i žuči pili, u Zagrebu, glavnon gradu, u peton danu petoga miseca godine četrdesetpete.