Vrdoljak: Tito je bio šarmer i manipulator, a Tuđman krut

Poštovani šjor Vrdoljak...cijenim Vaš životni opus apsolutno...jedino mi je žao kaj u ovom serijalu o komunističkom mega-zločincu i hohštapleru niste izmiješali i sekvence iz Vašeg legendarnog filma \"Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja\"...i onu scenu iz \"Prosjaka i sinova\", kad Špiro Guberina pili pilom kuću napola...

09.05.2010. u 11:15h fabry je napisao/la: Ja sam rodjena u normalnoj obitelji. Nitko od mojih nije nikada bio clan partije i politika ............... =================================== volim te fabry iako sam stariji, i ne mogu si pomoći. balavim je..cima će se ispuhati jaja kada čitaju tvoj komentar- pozdrav tomsom

\"fabry\" nije problem u normalnim komentarima kao sto je tvoj, vec u komentarima \"TITO SVETINJA, TITO I JUGA ZAKON\" itd. Covjek ne moze shvatit cemu i odakle takva ljubav prema necem kao sto je TITOSLAVIJA

6. lipanj 1945., srijeda (17.) tito je prenoćio u Osijeku, ujutro je obišao veliki logor u Kovinu, Vojvodina, a odatle produžio u Beograd. Tog dana je Vjesnik donio samo kratku vijest: \"Tito je na putu iz Zagreba u Beograd posjetioo ranjenike u glavnoj VB u osječkoj Tvrđavi, vraćajući se sa svog putovanja kroz Sloveniju i Hrvatsku\". pozdrav vaš zmijicamala

E moj gospodine Vrdoljak ... LakoVam je sada davati ovakve izjave i post mortem biti jako pametan ... U ono doba ste svi Vi odreda ljubili toliko njegove skute da se je sve cijedilo niz obraze i usta a svee ucilju dobivanja njegove blagonaklonosti i milosti ...

Stravična je brojka zločina koje su počinili komunisti zajedno s chetnicima nad hrvatskim narodom? Ubijeno je bez suđenja oko 320 000 Hrvata i to nakon završetka rata. Protjerano je još 4 mio. Hrvata. Jedini cilj komunista i chetnika je bioio istribiti hrvatski narod tj. svesti broj Hrvata na broj koji se može kontrolirati Sve je to bio dio velikosrbske politike a Tito je nedjelima i zločinima nad hrvatskim narodom potpomagao velikosrpske ciljeve, jer je dok je Hrvate istrebljivao s jedne strane, s druge je strane je zločince chetnike priključio partizanima ZAKLJUČAK: Tito je bio najveći zločinac i izdajnik hrvatskog naroda svih vremena Tko drukčije kaže kleveće i laže

Svu ovu gospodu koju kritizira osvjedeceno klerofasista su bili netko i nesto, a on nikad nista.

Kako je Tonči samo dobio dar govora i istorisjko pamčenje..A da su Tito i Tuđman živi samo bi se uz njih smijuckao i udvaravao jednom i drugome..Pravi Hrvat ovaj Tonči..

E, moj Tonči, kažeš za Franju da je bio krut. Da, bio je krut za mnoge od nas, ali za tebe je on bio plodno tlo na kojem si uspješno posijao i požnjeo žito.

Janez, Tonči je isti kao i Ti. Nije vjerodostojan.

Janez, čudna pitanja? Da. Za nekog tko nije Slovenac. Nisi vjerodostojan.

Tonci nikad bio komunjara!? A sto da radimo sa onom tezom da nisi mogao dobro da zivis i da budes uspjesan ako nisi clan partije?? Netko nam oci zamazuje! Sve su to bile komunjare, od Tudjmana pa do Jace, svi odreda a i Tonco isto tako. Nije njemu bila potrebna partiska knjizica kao dokaz pripadnosti, imao je on daleko veci dokaz o lojalnosti, \"Po sumama i gorama\".

08.05.2010. u 12:00h bourne je napisao/la: Janez, čudna pitanja? Da. Za nekog tko nije Slovenac. Nisi vjerodostojan. Vrlo čudna pitanja postavljaš..ja sam čak mislio da težko shvačam pa sam pozvao sina..a sin če studirati medicinu i vrlo dobro shvača i i pojma nije imao poput mene šta bi ti htio i šta bi to trebalo značiti..mora da sam ja Srb a sin je Francuz kada ne shvačamo te navodne slovenske fore..

Molim Vas,a tko je ovaj Frdoljak ? Jel \' to onaj Sranjin gromobran u saboru koji je branio sve lopovluke vezane za tu stranku opasnih namjera ? Sta je ta stranka uradila od ovako persspektivne drzave mislim da je svakomakom pametnom jasno i vidljivo. A tko je Frdoljaku (bitangi ) dao toliki milijune EVRA da snimi film o Titu (legendi) kojoj je se cijeli svijet dosao pokloniti ......? Dal\' je se ikad itko poklonio bitangama koje hvali bitanga Frdoljak ? Nikad se rijesiti ustasoida,cetnikoida...cetnikoidi velicaju cetnike..a nasi ustase...a cijeli svijet se zgraza nad njihovim idolima i njima.

Janez, pa naravno da Ti ni sin nezna kada ni on nije Slovenac. A tvrdiš da si iz Štajerske? Nisi vjerodostojan nisi Slovenac

08.05.2010. u 12:00h bourne je napisao/la: Janez, čudna pitanja? Nisi vjerodostojan. Inače šta tebi znači vjerodostojnost ? Jeli morti vjerodostojno sa sa susjedom sporiti i sudovati do poslednjem metra oko nečega čega imaš puno ? Ili je možda vjerodostojno bititi pravedan, pošten i plemenit ? Jeli možda vjerodostojno tražiti zajedničke interese ili je bolje tražiti greške ? I jeli vjerodostojno procjeniti o nacionalnoj pripadnosti nekoga na bazi par redaka ?

Jedino u čemu je vjerodostojan čovjek sa slike je obračunavanje sa svima koji ne misle zatucanim, kamenjarskim i ognjištarskim mentalitetom, čak i pri kraju svojeg životnog puta, uporno ga namećući i gradu i selu. I dalje pokazuje da je jedino njegovo zanimanje oduvijek bilo biti HRVAT (vrlo dobro naplaćeno) koji zna sve o svemu i svakomu i na tome želi zgrtati novac do svoga kraja, trujući svoj isti narod. To je radio na HTV-u, to je radio u HOO, to radi i na filmu i uvijek na račun nas budala koji financiramo njegove projekte, u ovom ili prošlom režimu - svejedno. Pritom ne propušta da svoju užu i širu umjetničku obitelj namiri i uhljebi gdje god je to prilikia. Živio Tonči i puno zdravlja !

Kako ocjenjujete reakcije na dokumentarac o Titu? – Očito je da podjela u zemlji nije završena. I nikad nece biti ! Ja ...vec i svoje unuke ucimo da su partizani i Toto bili saveznici,antifasisti....a vasi poglavnici zlikovci.....jedna sreca je uu tome,sto nas ima znatno vise,tako da ce nasi mladi narastaji biti upoznati od nas tko ste vi i sta ste vi. Na kraju krajeva,svi Hrvatski prerdsjednici od Tuđmana do Josipovica su bili ANTIFASISTI i takvi ce uvijek biti birani za predsjednika,nikad vasi ideolozi.Havala Bogu da je tako.

08.05.2010. u 12:24h bourne je napisao/la: Janez, A tvrdiš da si iz Štajerske? Nisi vjerodostojan nisi Slovenac Dobro gubim vrijeme na očite stvari..Idem radije zajebavati domoljubno hendikepirane..Sa tobom nema zajebancije jer te očito okupiraju bezvezni detalji umjesto suštine..A suština ležiži u tome šta neko piše i želi a ne u tome kakve je nacije..To je samo vama zapadnim balkancima tako važno zbog ratova, klanja i silovanja koje ste oduvijek imali..Mi tih problema nemamo jer ionako nasuprot hrvatskim domoljubno hendikepiranim predrasudama 90% Slovenije su rođeni Slovenci po krvi, pameti, izgledom i ponašanjem..Dakle sa balkanom se malo bavimo osim kada nas pokušaju pokrasti kao u slučaju Piranskog..

U spomen na mjesec svibanj 1945., mjesec najvećeg pokolja Hrvata, Vinko Nikolić POSLIDNJA VEČERA ¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯ U peton danu, u peton misecu godine četrdesetpete, u Zagrebu, glavnon gradu, blagova san poslidnju večeru sa mojon materon. U Zagrebu, to kanda je ue u Šibeniku: di mater je moja, tamo i Grad je moj, mi smo svuda po šibensku divanili, tako smo jedno drugon nikako bliži bili: tu rič san s nježinin mlikon popija. Za večeru je bilo kruva i sira, ja san priko voje ija: kruv ka da je plisan bija, umisila moja ga mater o\' zadnjega brašna u kući, a s vodon ka da je umišala previše svoji\' suza. Svaki san zalogaj mora zaliti vinon, što ga je ona donila iz naše konobe, o\' naši\' loza, a bilo je žuko, kano o\' pelina. Mater se sklonila k naman u Zagreb, bižeć ispri\' crjene „slobode“; ostavi ondi najstarijeg sina, što greb je naša nigdi po\' maslinon u našem poju, i naš opustili dom zakjučala. Stol bija je posve mali, mala famija za njin, s udovicon i sirotin diteton, u sve nas petoro, a svi kanda smo nimi i gluvi, svaki se zalogaj po justin čuje i samo disanje kanda je bilo priglasno. Svaki kanda se boja prozboriti i jednu jedinu besidu, da ne provali nevera, što nan je svima vitlala u duši. Mater će prva: -Šta će to biti, moj sinko, o\' ove naše nesritne zemje o\' jadne \'Rvaske? U mojin je smućenin očima našla crni odgvoor, svaka je besida suvišna bila. -Što o\' nas sviu, sinko ka\' one sotone dođu, nastavi mater, nji\' puno se plašimo, mi i\' poznamo, to ne će svršiti dobro, žedni su naše krvi... suze naše, kiša su oplodna za njiovu mržnju, sva se gadno razgranala ka divja drača; a naše muke, njiman su prava naslada, zlo nan se piše, moj nesritni sine, nesritne mene! Moja je mater bila kriva, što nas je rodila: U Rvatskoj, rvatska mater rodila dicu Rvate. -Šta će o\' tebe biti, moj sinko, ti si mi zadnje uzdanje, kukavne mene sirote, kome me ostavjaš? Da se rodila nisan, boje bi bilo, i za me, i za te. Očaj je sledija nježine suze u očin šta bile su modre ka samo vedro nebo. Tri pitanja nježina, ka tri velike krvave rane iz nježina srca prisađene u moje, bujno se rascvitale ka tri ogromne crjene ruže. I jopet samo muk, on najglasnije divani. Svaki zalogaj kruva i sira zalivan vinon, a ne znan što mi je grče, i kruv i vino žuki ka sami pelin, oli to gorči život: to mračno rvasko Sutra? Pri\' nama bila je noć, zadnja po\' našin krovon: na\' krovon sjale su zvizde, nji\' na mijune, po\' krovon sami oblaci crni i teški, strašna nevera. Svaki je tražija posteju svoju, a svi smo i priviše dobro znali, da ova noć nije noć sna ni počinka: naše će oči roniti suze, naše će glave mučiti brige, naše će srce bol izidati, svi ćemo žuditi brzo svanuće crnoga Jutra. Sutradan mater me isprati pri\' našu kuću: -Nikad te više viditi ne će moje žalosne oči, bidne i nesritne mene! Nježini poljupci prikrili moja su oba obraza, i moje kose, i oči, po njima najviše bija san nježin, sama slika i prilika matere moje. Moja je snaga narasla divja, da se istrgnen iz nježina grča, ruke je ovila ka utopjenik okolo mene, nije me dala o\' sebe, kanda me zavik gubi. Moja je mater na raskrižju naricala za menon kano za mrcen: ja nisan zna, da li je više žalila nad menon, oli nad samon sobon: moja draga sirota, rodi nas jedanajst, sad je i zadnji napušta. Nježina velika ljubav njojzi je okrila: nas dvoje se nikada više ne ćemo sresti. Blagovali našu smo poslidnju večeru ja i moja mater, kruva, sira i vina, kanda smo samog pelina ili, i žuči pili, u Zagrebu, glavnon gradu, u peton danu petoga miseca godine četrdesetpete.