Maturanti danas pišu prvi od tri obvezna predmeta na državnoj maturi, višu razinu engleskog jezika. Tim je povodom u studiju Večernjeg lista gostovao v. d. ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.
Maturanti zadnjih godina masovno prijavljuju višu razinu engleskog jezika. Prema rezultatima, bolje ga poznaju od hrvatskog jezika.
Da, vrlo često se to događa. Državna matura provodi se već 11 godina i često pokazatelji govore da učenici bolje poznaju engleski ili neki drugi strani jezik, premda, ako se vodimo parametrima praga prolaznosti i praga koji je dostatan za odličnu ocjenu, tu baš nema velikih razlika. Velika je razlika u pragu prolaznosti za STEM područje, dakle za matematiku, fiziku i kemiju. Tu je letvica praga prolaznosti znatno niža, a i letvica za ostvarenje odličnog uspjeha.
Kakva je jutros bila situacija u školama?
Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je 17.986 učenika pristupilo državnoj maturi. Do ovog trenutka nismo dobili dojavu o bilo kakvoj vrsti problema. Nacionalni centar na vrijeme je dostavio ispite. Zahvaljujući ispitnim koordinatorima i njihovu dugogodišnjem iskustvu, dežurnim nastavnicima i ravnateljima, imamo jako dobru suradnju. Koristim priliku da zahvalim nastavnicima što su u pandemijskim uvjetima stručno, profesionalno i odgovorno odradili taj izuzetno važan posao jer maturanti polažu takozvani ispit zrelosti koji mi zovemo državna matura, koji će u velikoj mjeri odrediti njihovu budućnost.
Sve se u obrazovnom sustavu pripremalo za državnu maturu, savjetovano je da se ne održi ni norijada. Kakva je danas situacija? Koliko je djece u samoizolaciji ili zaraženo pa nisu pristupila ispitu?
Rekao bih da je situacija dosta povoljna. Na današnji dan, za "A" razinu engleskog, od 17.986 učenika imamo pet učenika u samoizolaciji, a sedam učenika nije moglo pristupiti ispitu. Što se tiče učenika u samoizolaciji, oni će polagati ispit kao svi drugi, samo što će organizacija ispita biti drukčija i sa zadovoljstvom mogu istaknuti da su sve srednje škole u kojima se nalaze učenici u samoizolaciji uspjele organizirati ispit bez pomoći Centra u smislu ljudskih resursa. Što se tiče COVID pozitivnih, njima je na neki način ipak olakšavajuća okolnost da će najesen moći polagati i, ako ostvare isti broj bodova ili veći od onih koji su upisali na ljetnom roku, moći će se ravnopravno upisati. To govori o fleksibilnosti fakulteta i Ministarstva. Imat će jednake mogućnosti kao učenici koji polažu u ljetnom roku.
U ponedjeljak slijedi niža razina iz engleskog jezika. Je li sve isto što se tiče organizacije?
Sve je isto. Svaki dan u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo dobivamo nove podatke o broju učenika koji su u samoizolaciji ili koji su COVID pozitivni i tako ćemo iz dana u dan sa školama sve koordinirati i uskočiti pri eventualnim problemima. Kada govorimo o pomoći, imamo škole na potresom pogođenoj Banovini. Prije dva tjedna održali smo operativni sastanak s ravnateljicama i ravnateljima škola. U tim školama državna matura polagat će se kao i u svima drugima, s tim što su u istoj zgradi, a takvih slučajeva imamo i u Zagrebu i u nekim drugim gradovima. Svaka škola imat će posebnog ispitnog koordinatora, polagat će svaka za sebe.
Matematika je predmet koji maturanti u većoj mjeri prijavljuju na osnovnoj razini. Što nam govori ta "linija manjeg otpora"?
Ta linija manjeg otpora, meni je žao što se događa, ali donekle to i razumijem. Morat ćemo ozbiljno razmisliti kako premostiti taj problem jer meni je žao da se pojedini učenici već unaprijed opredjeljuju za osnovnu razinu i time si eliminiraju mogućnost upisa u neke studijske programe. Općenito je problem matematike i prirodoslovlja u tome da su konačni uspjesi znatno niži, što se pokazuje i strukturi upisa na fakultete. Svi fakulteti koji traže višu razinu teže dobivaju studente.
Plaše se matematike, a već četiri godine izborni je predmet s najviše prijava fizika.
Fizika je upravo zbog nekoliko studijskih programa koji su u ovom trenutku tržišno konkurentniji. Dobro je da je tako, međutim, unatoč tome vrlo često neki od tih fakulteta imaju problema s upisnim kvotama jer je više zainteresiranih za fakultete u kojima su izborni predmeti iz društvenog područja.
Biologija, politika i gospodarstvo, kemija i psihologija također su predmeti s najvećim brojem prijava ovogodišnjih maturanata.
To je već postala na neki način tradicija. Ljestvica pet najzastupljenijih izborih predmeta gotovo se ne mijenja, još je vrlo blizu i informatika. To govori da učenici osluškuju potrebe tržišta rada. U tom pogledu opredjeljuju se za one fakultete za koje računaju da će se, po završetku, lakše zaposliti pa postoje situacije nezamislive prije 10, 20 godina, da neki društveni fakulteti imaju problema s upisom studenata u prvom roku.
Kažete da maturanti osluškuju potrebe tržišta rada, a s druge strane Zagrebačko, Osječko i Splitsko sveučilište ove godine najviše upisnih mjesta ostavlja ekonomiji i pravu. Prema prijavama maturanata, to nije njihov interes.
Složit ću se s vama, međutim, to je problematika koja postoji već desetljećima. Vjerujem da će upisne kvote na fakultetima i tržišta rada u dobroj mjeri biti usklađeni. Znam da postoje objektivni razlozi zašto fakulteti imaju određene upisne kvote koje ne mijenjaju. Vjerujem da će sveučilišta naći način kako uskladiti interne potrebe fakulteta i u konačnici potrebe učenika i tržišta rada. Što se tiče Sveučilišta u Zagrebu, nemam detaljnije uvide, ali vjerujem da će se time ozbiljno pozabaviti.
Maturanti su već trebali naučiti da postoje pravila ponašanja, varanje ne dolazi u obzir, ali svake godine pojavi se nekolicina koja pokušava biti kreativna, ako možemo to tako reći.
Očekujem da će ove godine takvih pojavnosti biti manje. Državna matura ima svoj temeljni smisao i mislim da je jedan od boljih projekata Ministarstva u posljednjih dvadesetak godina. Mislim da će učenika koji misle da mogu varati biti minimalno, mi ćemo učiniti sve da to bude maksimalno regularno. Državna matura nudi standard pravednosti, transparentnosti, jednakosti koji nekada nedostaje u društvu. Nećemo dopustiti ni da sa strane Nacionalnog centra bilo koji učenik bude oštećen niti nagrađen za ono što nije zaslužio.
Lani su učenicima koji to nisu zaslužili dodani bodovi čak i za netočne odgovore. Kako garantirati ovoj generaciji da takvog nepoštenja neće biti?
Vrlo jednostavno, poštujući struku. Dakle, prigovori učenika mogu biti izrečeni nakon preliminarne objave. Nakon toga posebno povjerenstvo prosuđuje jesu li odgovori na pitanja bili točni ili nisu.
Jesmo li ugrozili državnu maturu prošlogodišnjim postupcima?
To je jedna mrlja, ali mislim da nismo. Uključeno je više od 360 srednjih škola, isto toliko ispitnih koordinatora, ravnatelja, još nekoliko puta više nastavnika, uz 31 tisuću učenika u ovom slučaju. Ja doista u to želim vjerovati i mi smo sa strane Nacionalnog centra učinili sve da se ne dogodi nijedan propust koji će baciti mrlju na državnu maturu.
Što je s pragovima prolaznosti? Hoćemo li prema ovoj generaciji biti blaži?
U ovom trenutku ne mogu govoriti o apsolutnim postocima pragova prolaznosti, ali oni će biti definirani nakon provedbe svih ispita i vodit će računa o prethodnim godinama te rezultatima ispita na ovoj državnoj maturi. Učinit ćemo sve da prag prolaznosti bude mjera između interesa i očekivanja učenika, ali isto tako mjera zadržavanja razine očekivanog znanja.
Prestanite se više zaebavat,Davor!Filipov'ć