Peticiju za potpunu zabranu držanja pasa na lancu od 26. veljače, otkad je pokrenuta, do danas je potpisalo više od 40.000 ljudi. Peticija je dio nacionalne kampanje "Za Hrvatsku bez pasa na lancu”, koju su pokrenuli Sklonište Prijatelji Čakovec, udruga Prijatelji životinja i Udruga Pobjede te više od 50 članica Mreže za zaštitu životinja, uz podršku drugih udruga i institucija.
Potpora je pristigla je i od najvažnijih strukovnih udruga doktora veterinarske medicine – Hrvatske veterinarske komore i Odjela veterinara male prakse Hrvatske te mnogih privatnih veterinarskih praksi.
– Hrvatska veterinarska komora, kao strukovna udruga doktora veterinarske medicine, podržava navedenu nacionalnu kampanju te smo mišljenja da će njena konačna realizacija doprinijeti povećanju standarda zaštite i dobrobiti životinja u RH – navodi u pismu potpore univ. mag. med. vet. Ivan Zemljak, predsjednik Hrvatske veterinarske komore.
Dr. med. vet. Tatjana Zajec iz Odjela veterinara male prakse Hrvatske istaknula je da su psi prirodno društvena bića koja trebaju društvo ljudi, ali i drugih životinja.
– Često zatvaranje ili dugotrajno držanje na lancu mogu nanijeti ozbiljnu štetu njihovoj fizičkoj i psihološkoj dobrobiti. Inače prijateljski raspoložen i poslušan pas, ako ga se neprestano drži na lancu ili na bilo koji način intenzivno ograničava, postaje neurotičan, nesretan, tjeskoban i često agresivan – ističe dr. Zajec.
Dr. med. vet. Lea Kreszinger upozorava da neprestano vezani psi podnose fizičku bol.
– Vrat im je bolan, a veterinari često svjedoče vrlo bolnim ranama od lanca uraslog u kožu. Ne mogu se braniti od drugih životinja, osjetljivi su na ugrize insekata, na parazite, napade drugih pasa i vrlo lako mogu se i ugušiti skokok preko ograde ili zbog zaplitanja lanca – kaže dr. Kreszinger.
Veterinari ukazuju da se često takvi psi ne hrane redovito, lancem prevrnu posudu s vodom pa je često prazna, a psi su žedni, rijetko se vode veterinaru i izloženi su vrlo velikim temperaturnim promjenama s izmjenama velike hladnoće i jako velike vrućine. Napominju da je dobrobit takvih pasa vrlo niska jer nemaju ni dovoljno igre i aktivnosti poput trčanja, niti ih se uči životu s drugim životinjama i ljudima. Zato su vrlo često opasni, ne samo za životinje nego i za ljude, pa postoji veliki rizik za napad i ugriz zato što nemaju mogućnost ni bijega ni povlačenja na sigurnu udaljenost. Pritom su najčešće žrtve djeca, a i kada se oslobode s lanca mogu biti opasni zbog teških bihevioralnih problema koje razviju tijekom vremena.
– Jedna od pet temeljnih sloboda životinja je i sloboda izražavanja normalnog i tipičnog ponašanja za vrstu, što je ograničenjem hodanja, trčanja, igranja i skrivanja u potpunosti onemogućeno držanjem na lancu. I zato podržavamo kampanju "Za Hrvatsku bez pasa na lancu" – zaključuju veterinarke Tatjana Zajec i Lea Kreszinger u ime Odjela veterinara male prakse Hrvatske.
Mnogi veterinari svjedočili su strahovitoj patnji, pa i teškim ranama kod pasa na lancu. Potvrđuje to i univ. mag. med. vet. Branimir Rebselj, ističući kako je svjedočio urastanjima lanaca u kožu i teškim operacijama koje su zahtjevale rekonstrukciju kože vrata psa. Dr. med. vet. Goran Spasovski potvrđuje da psi koji su na lancima imaju vidljive i učestalije ortopedske probleme te problema s kukovima, kralježnicom i mišićima.
Iz udruga javljaju da su poslalie i dopis Vladi o pokretanju kampanje i peticije, sa zamolbom za hitnom izmjenom Zakona o zaštiti životinja te očekuju pozitivan odgovor.
Peticija se i dalje može potpisati na www.zabranimolanac.net.
Tko ne može se briniti o psu a da nije na lancu, ne treba ga ni imati. Znači, nemaš uvjete za držanje psa i točka. Ako nemaš svinjac ne možeš držati ni svinje, mislim na selo prije svega. Lako se donese zakonske odredbe o tome i ostalim stvarima bitnim po tom pitanju.