Danas je pred Istražnim povjerenstvom za Agrokor, na četvrtoj sjednici, svjedočio Franjo Gregurić, koji je bio premijer tijekom 1991. i 1992. godine, a obnašao je i dužnost potpredsjednika u vladi Josipa Manolića te savjetnika predsjednika RH Franje Tuđmana.
Drugi svjedok, bivši premijer Zlatko Mateša, ispričao se za danas jer je na službenom putu, rekao je predsjednik povjerenstva Orsat Miljenić.
Sjednica je obilježena prepucavanjem između Gregurića i saborskih zastupnika Gordana Marasa i Nikole Grmoje, koji često nisu bili zadovoljni njegovim odgovorima. Gregurić je na neka od njihovih pitanja i odbio odgovoriti, zbog čega ga je Miljenić opomenuo.
U nastavku pratite tijek sjednice:
12.45 - Nakon Gregurića svjedočio je i Jurica Pavelić, potpredsjednik Vlade u Gregurićevom mandatu.
11.40 - Maras ga je pitao zašto je HDZ odabrao da članovi upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju budu Zlatko Canjuga, Ivić Pašalić, Ivan Milas..., koji, kaže Maras, nisu imali veze s gospodarstvom.
Jelkovac je rekla da se radi o povredi poslovnika zbog sugestivnog postavljanja pitanja, a Miljenić je rekao da bi se složio s njom da su na sudu, ali je saborsko povjerenstvo prvenstveno političko tijelo.
Brkić je rekao da Maras kao iskusni političar zna da politika imenuje svoje ljude na takve pozicije i pitao Marasa po kojim je referencama on postao ministar poduzetništva i obrta.
- Nismo sudbeno tijelo - prekinuo je raspravu Miljenić.
Maras je na kraju povukao pitanje.
11.35 - Miljenić ga je pitao je li kao savjetnik predsjednika RH razgovarao o bilo kakvim pretvorbama društava iz koncerna Agrokor, o Todoriću, eventualnoj potpori državnih banaka... Gregurić je ponovio da se kao savjetnik orijentirao na jačanje suradnje između Hrvatske i BiH.
- Nikad nisam s predsjednikom razgovarao niti bio nazočan dogovoru koji bi se ticao privatizacije bilo koje firme u Agrokoru - rekao je Gregurić.
11.30 - Grmoja je rekao da je Gregurić do 24. 11. 1995. bio savjetnik za gospodarstvo predsjednika RH te da je u tom razdoblju Agrokor kupio Zvijezdu, Unikonzum i niz drugih poduzeća. Gregurić je ponovio da je bio usmjeren na suradnju s BiH. Grmoja ga je pitao za Astru, gdje je Gregurić bio direktor, a čiji su neki prostori, uključujući Kulmerove dvore, završili u rukama Ivice Todorića i Agrokora.
- Neki vas čak nazivaju i tatom Agrokora. Možete li to prokomentirati? - pitao je Grmoja.
- Vi ste u pravu, neki me nazivaju, ali me nazivaju i da sam svemogući kadrovik u RH, a ni jedno ni drugo nije točno. To su potpune neistine - rekao je Gregurić. Dodao je da je Astra svoje prostore prodavala nakon njegovog odlaska iz tvrtke.
Čuraj je pitao Gregurića sjeća li se zašto je 1991. razriješio Zdravka Mršića s mjesta direktora Agencije za restrukturiranje, na što je Gregurić odgovorio da se ne sjeća.
11.15 - Milijan Brkić pitao je Gregurića je li se iz ureda tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana vršio pritisak na Vladu oko pretvorbe određenih poduzeća generalno ili sustava Agrokor.
- Ni tada ni kasnije, nikad Tuđman, bar ne u mom prisustvu, nije razgovarao o tome treba li nekome pogodovati. Takve razgovore mi nikad nismo vodili - rekao je Gregurić.
- Kad smo govorili o onoj sintagmi 200 velikih ili bogatih poduzeća koja trebaju preuzeti i voditi Hrvatsku, koja se stavlja u usta Tuđmanu, uvjeren sam da nikad takvu izjavu nije dao - rekao je Gregurić. Dodao je da se o pogodovanju nije razgovaralo ni u HDZ-u.
11.09 - Stjepan Čuraj pitao je Gregurića ima li saznanja o pogodovanju koncernu od strane državnih tijela. Gregurić je rekao da ne može odgovoriti drugačije nego da ne zna jer nije sudjelovao ni u jednom pregovoru nekoga iz Agrokora s bilo kojom državnom institucijom, bankom ili poduzećem.
Ante Babić pitao ga je je li mu poznato je li tada Agrokor kupovao poduzeća gotovim novcem ili kreditima, na što je Gregurić rekao da se ne može sjetiti.
- Pokušajte shvatiti da smo 1991. i 1992. u teškom ratu. Svaki dan razmišljam o tome, dolazio sam u Vladu rano u 7, odlazio navečer u 9 ili 10. Mjesec dana spavao sam u policijskoj stanici. Što se mene, tiče takvih saznanja stvarno nemam i ne mogu reći nešto što ne mogu potvrditi - rekao je Gregurić.
Babić ga je pitao i zna li da je Manolić prijetio zastupnicima da će se s njima obračunati ako ne bude bio donesen Zakon o pretvorbi i privatizaciji. Gregurić je odgovorio da on sam takav razgovor nije vodio, a da se ne sjeća ni da je to radio Manolić.
Zašto kao bivši član SKH nije ostao s Ivicom Račanom nego je otišao u HDZ, pitao ga je Babić.
- Ja sam to javno rekao u Saboru da sam bio član SKH i da se ne stidim toga. Svi naši generali, od Tusa, Agotića, Stipetića, svi su bili članovi Partije, ali su bili i hrvatski domoljubi pa su se stavili na raspolaganje - rekao je Gregurić.
Babić ga je pitao i je li istina da je Račanu savjetovao da kod izglasavanja neovisnosti ostane u Saboru, no Miljenić ga je prekinuo rekavši da "ovo zbilja nema veze s Agrokorom".
Maras je Miljenića zamolio da upozori HDZ-ovce da su povrijedili poslovnik te dodao da je jedno 80-90 tisuća članova SKH devedesetih postalo grlatim članovima HDZ-a.
10.55 - Maras je rekao da poslovne banke u ti vrijeme nisu funkcionirale kao danas. Gregurić opet nije htio odgovoriti na njegovo pitanje.
- Dužni ste odgovoriti. Ako vas kolega pita, a pitanje je povezano s temom, možete reći "ne znam", "znam", "sjećam se", "ne sjećam se". Ne smijete reći da ne želite odgovoriti jer potencijalno činite kazneno djelo. Molim vas, zbog vašeg digniteta i digniteta ovog tijela, da napravite pravi izbor - rekao je Miljenić.
Grmoje se nadovezao rekavši da je ovo što Gregurić radi nedopustivo.
- Pokazuje nepoštivanje ovog tijela, još ima potporu kolega iz HDZ-a. Mislim da morate ovdje puno žešće reagirati - rekao je Grmoja.
10.47 - Iako je na ranije Grmojino pitanje kada je postao član HDZ-a odgovorio da je to bilo 1990. godine, na isto Marasovo pitanje Gregurić je rekao da se ne sjeća s potpunom sigurnošću te da je to bilo 1991. ili 1990. Na pitanje o ortačkom kapitalizmu odgovorio je da je bilo propusta, ali ne takvih da bi ugrozili temeljne ciljeve. Gregurić je rekao da za vrijeme njegovog mandata nije bilo ni vremena za razmišljanje o tome kuda će odvesti proces privatizacije. Rekao je da je bilo ljudi koji su iskoristili priliku te stekli imovinu kojom nisu znali ni upravljati, pa je propadala.
- Za Todorića u to vrijeme nije bilo nikakvog govora o stvaranju carstva - rekao je Gregurić.
- Kad se radi o vlasti, za to je odgovorna kako HDZ-ova, tako i SDP-ova vlast - dodao je.
Maras ga je opet pitao je li bio svjestan ortačke ekonomije koja se tada događala.
- Ne treba gledati na to pitanje na način jesam li ja bio svjestan, nego kada se to dogodilo. Tada toga nije bilo, on se pojavio u nastavku - rekao je Gregurić.
Maras je rekao da su neke privatizacije dogodile i u njegovom mandatu.
- Nabrojite mi koje su to privatizacije provedene, a da... Ja stvarno to ne znam - rekao je Gregurić.
Maras ga je još jednom pitao o tome je li bio svjestan toga što se tada događalo.
- Ja nisam na sudu da odgovaram na takav način. Nitko u 1991. i 1992. nije bio opterećen time hoće li netko nešto kupiti ili neće nego kako nahraniti prognane - rekao je Gregurić.
- Znači, niste bili svjesni? - pitao je Maras.
- Koliko god puta pitali, neću vam odgovoriti ništa više nego što sam odgovorio na prethodna pitanja - rekao je Gregurić, dodajući da Maras uporno inzistira i traži nešto na što on ne može odgovoriti.
Marija Jelkovac rekla je da je povrijeđen poslovnik jer je Maras ponavljao pitanje na koje je već dobio odgovor.
- Imamo uvijek dva svjedoka. Svjedoka i HDZ-ovog odvjetnika - komentirao je Maras.
Opet je uslijedilo prepucavanje između Miljenića i Marasa jer ga je Miljenić prekinuo kako bi dao riječ Mariji Jelkovac.
- Kolega je vrijeđao čast i ugled drugih članova povjerenstva kad je rekao da sam odvjetnik svjedoka - rekla je Jelkovac, na što je Miljenić rekao da Maras nije po toj točki povrijedio poslovnik.
10.35 - Došlo je do prepucavanja između stranačkih kolega Miljenića i Marasa jer je potonji prije postavljanja pitanja Greguriću opet kritizirao Brkića zbog navodne povrede poslovnika.
- Nemojte tako Brkiću dopustiti da non stop zloupotrebljava poslovnik - rekao je Maras.
- Kolega, sad ću vam reći zadnji put: ako mislite da se zloupotrebljava poslovnik, izvolite se javiti - poklopio ga je Miljenić.
10.30 - Gregurić je rekao da poznaje Todorića iz poratnog perioda, ali je rekao da nije sudjelovao ni u jednoj poslovnoj transakciji, te da se situacija s Agrokorom dogodila nakon njegovog premijerskog mandata.
- Osobno, kad me pitate za Todorića, razočaran sam time što se dogodilo, ali imam dio pozitivnog mišljenja za one firme koje je Todorić uspio dići - rekao je Gregurić.
Grmoja je rekao da je u tom razdoblju Gregurić bio savjetnik predsjednika RH te da je nemoguće da nije ništa znao o tome da je Todorić kupovao ratom uništene tvrtke. Gregurić je rekao da je bio savjetnik za BiH.
Nakon još jednog pitanja o intervjuu iz 1996. godine Gregurić je rekao da se iz Grmojinih pitanja vidi tendencija. Na pitanje tko je odgovoran za to da su pojedinci dobivali milijunske kredite koji su nenamjenski potrošeni Gregurić je rekao da je besmisleno tražiti takav decidiran odgovor.
- Pa pitajte poslovne banke koje su dale kredite, imate izvještaje, registracije tih firmi iz kojih se vidi i proizlazi tko je kupio, za koji novac i tko je vlasnik - rekao je Gregurić.
- Uporno inzistirate na pitanju je li to ovaj ili onaj, Ivan ili Pero - dodao je.
Grmoja je, nakon što je Gregurić rekao da ne želi odgovoriti na jedno pitanje o Manoliću, predložio sučeljavanje Gregurića i Manolića.
10.22 - Kako to da su neki za tri-četiri godine postali vlasnici brojnih tvrtki, pitao je Grmoja. Gregurić je rekao da je bilo malverzacija, ali da se to ne može natovariti njemu na leđa.
- To stalno potenciranje jesam li ja bio član HDZ-a mi vodi više na politiku nego na objektivno ispitivanje stanja - rekao je Gregurić.
Grmoja mu je rekao da bi, ako smatra da nije odgovoran, trebao navesti one koji su po njemu odgovorni.
- Vi se abolirate odgovornosti, ali ne želite reći tko su odgovorni - rekao je Grmoja.
Grmoja je naveo pitanje novinara Nacionala iz 1996. godine o kreditima Ivicu Todoriću na koje je Gregurić tada odgovorio da su "svi naši poduzetnici politički neutralni", što Grmoja vidi kao izbjegavanje odgovora.
- Ova vaša pitanja se odnose na organizacije koje su bile odgovorne kontrolirati poslovanje. Financijske tokove ne može kontrolirati Franjo Gregurić. Može kontrolirati Narodna banka, poslovne banke koje su davale kredite... - rekao je Gregurić.
10.15 - Grmoja ga je zamolio da da svoje viđenje okolnosti koje su dovele do donošenja Zakona o pretvorbi. Gregurić je rekao da su od 1991. i čitavu 1992. vodili brigu da stvore uvjete za samostalnost i priznanje i Hrvatske, kako da naoružaju vojsku...
- Taj period nije bio usmjeren na bilo koji proces koji bi imao veze s tom Vladom i njezinim odlukama da se privatizira ova ili ona firma - rekao je Gregurić, dodajući da nijedna firma gdje je on bio nije propala.
Rekao je da nikada ni u Ini ni bilo kojoj drugoj tvrtki sudjelovao u bilo kojem procesu privatizacije u smislu prodaje ili kupovine dionica.
Grmoja ga je pitao za izjavu bivšeg premijera Josipa Manolića da je upravo Gregurić kriv za pretvorbu i da ima dosta grijeha u pretvorbi.
- Žao mi je za Manolića, u njegovoj dobi pamćenje ga vjerojatno dobro služi, ali je pobrkao - vladu nacionalnog jedinstva je vodio Gregurić, a ne Valentić - rekao je Gregurić.
Gregurić je rekao da je njegova politička odgovornost samo za vođenje Vlade za vrijeme rata.
10.07 - Milijanu Brkiću zasmetalo je uvodno pitanje Nikole Grmoje o tome kada je Gregurić postao član HDZ-a, no Miljenić je rekao da pitanja o strankama nisu sporna. Gordan Maras rekao je da je Brkić povrijedio poslovnik.
- Primljen sam u HDZ 1990. i nema tu nikakvih tajni - rekao je Gregurić.
Nemam namjeru amnestirati Gregorića, a niti bilo koga drugoga. Međutim ovo je povjerenstvo doista parada demagogije i polulizma. Naime, na Grmojino pitanje o kreditu koji je Zagrebačka banka dala tvrtci Agrokor, Gregorić je odgovorio kako on osobno nije sjedio u upravnom odboru banke ta da bi trebalo izvršiti uvid u tu dokumentaciju iz koje će biti razvidno tko je i pod kojim ovjetima dodjelio taj kredit Agrokoru. Posve logično, ali unatoč tomu, povjerenstvo i nakon ove konstatacije, uopće ne donosi zaključke kako treba izuzeti tu dokumentaciju te pozvati odgovorne iz tadašnje uprave banke pred povjerenstvo. Dakle, s punim pravom se građani pitaju, što je zapravo primarna zadaća ove lakrdije kad uopće nemaju namjeru poduzimati korake koji bi imali za cilj rasvijetliti nastanak i razvoj koncerna Agrokor?