Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ustaše, partizani... A gdje su reforme? Ideologija ispred životnih tema

Udio prihoda od PDV-a u BDP-u iznosi 13 posto, dok je u prosjeku EU upola niži – oko 7 posto
06. rujna 2017. u 14:16 40 komentara 2340 prikaza
Andrej Plenković
Foto: Željko Lukunić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

Širenje gospodarstva koje bilježimo u posljednje dvije godine posljedica su veće osobne potrošnje građana i jačeg izvoza potaknutog narudžbama iz zemalja Europske unije. Investicije i dalje kaskaju, odnosno ne pokazuju zadovoljavajući ritam oporavka. Dokaz je to niske konkurentnosti tržišta, a glavna zamjerka ulagača ponavlja se desetljećima – porezno je opterećenje previsoko, ali nužno za hranjenje nepotrebno nabujalog državnog aparata. Vrijeme rasta pogodno je za reforme jer su u dobrim vremenima rezovi manje bolni, a privatizacije uspješnije. Ipak, Vlada Andreja Plenkovića zasad radi samo kozmetičke promjene i na čekanje stavlja promjene koje bi Hrvatsku pogurale među zemlje zapadne civilizacije u kojima vrijedi tržišna, a ne državna ekonomija.

Ministar Marić podastro je izračun koliko za stari i novi stan te za kuću s bazenom stoji komunalna naknada, a koliki bi bio porez na nekretnine Rješenje za otpor Novi sadržaj i ime porezu na nekretnine

Reforme bi ubrzale rast

Mladi i obrazovani ljudi sele se upravo na takva tržišta pa je sve veći problem nedostatak radne snage, ali unatoč tome ne uspijevamo prilagoditi obrazovni sustav potrebama poslodavaca. I dalje školujemo mlade naraštaje za burzu, a dolaze godine kada će rad svakog građanina biti presudan za isplatu mirovina onima koji su svoj radni vijek odradili.

>>Komentar Ive Boban Valečić: Ne da nisu stišane, rasprave su dovedene do apsurda

Područja na kojima je potrebno raditi promjene dobro su poznata, ali smo ih ponovno prokomentirali s ekonomistima i poslodavcima koji apeliraju na Vladu da započne s promjenama dok rastemo kako bi one mogle biti postupne, kontrolirane i kako bi kratkoročna odricanja bila što blaža.

– Smanjenje poreza oslobađa gospodarstvo, a državni je aparat prevelik da bi ga hrvatsko gospodarstvo hranilo. Zato je nužno smanjenje prevelikog broja jedinica lokalne i regionalne samouprave i svih institucija jer dok se troškovi ne smanje, neće biti ni manjih poreza – kaže nam Branko Roglić, vlasnik kompanije Orbico Grupa koja zapošljava i radi u sedamnaest država. Najveći distributer u Europi, Orbico, u svim tim zemljama ima zaposlene pa iz prve ruke ima uvid u uvjete poslovanja diljem Europske unije.

Ističe da smo zemlja u kojoj je poduzetnik pod najvećim opterećenjem te da često ima dojam da političari zaboravljaju da je gospodarstvo temelj države jer bez njega nema plaća za zaposlenike ministarstava, agencija, gradova, državnih i lokalnih tvrtki... Ako bismo se usporedili sa zemljama u okruženju, lako je utvrditi da smo porezno opterećeni više nego konkurenti na tržištu. Prosječni udio poreza i doprinosa u BDP-u diljem Europske unije je oko 40 posto, a u Hrvatskoj je 37,6 posto, ali u nama konkurentnim zemljama on je znatno niži.

Tako je u Rumunjskoj, koja je u drugom tromjesečju, a nakon smanjenja opće stope PDV-a za pet postotnih bodova, rasla 5,2 posto, udio poreza i doprinosa u BDP-u oko 28 posto, u Bugarskoj oko 29 posto, Slovačkoj oko 32,4 posto, a Poljskoj 33,3 posto. Sve te zemlje rastu brže od Hrvatske i imaju više investicija.

– Porezna reforma i kvalitetnija rješenja u oporezivanju proizvodnje i potrošnje podržala su rast BDP-a i poslovnih rezultata tvrtki, a da istodobno nisu ugrozila financiranje državne potrošnje. Ipak, odrađene porezne promjene treba shvatiti tek kao početak izgradnje kvalitetnijeg poreznog sustava, a početne ohrabrujuće rezultate kao poticaj za nastavak započetog poreznog rasterećenja koje i dalje nije dovoljno i ne svrstava Hrvatsku među privlačne i konkurentne zemlje za izravna ulaganja i razvoj proizvodnih djelatnosti – ističe Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore.

Naglašava da je nužno nastaviti s ukidanjem i smanjivanjem parafiskalnih nameta te sniziti trošak rada nižim socijalnim doprinosima kako bi se popravila konkurentnost tvrtki. Savić podržava i smanjenje PDV-a te i to ponajprije zbog toga što je opterećenje PDV-om preveliko, što dokazuje i činjenica da je udio prihoda od PDV-a u BDP-u u Hrvatskoj 13 posto dok u Europskoj uniji u prosjeku iznosi gotovo upola manje odnosno oko 7 posto BDP-a. S druge strane, analitičar Velimir Šonje iz Arhiva analitike ne vjeruje da je moguće značajnije smanjiti porezni teret.

Andrej Plenković ANDREJ PLENKOVIĆ Posebno stručno povjerenstvo u srijedu će dogovoriti usuglašen Akcijski plan

– Zbog potrebe za smanjenjem javnog duga nema puno prostora za smanjenje poreza. Više se može dobiti kroz fiskalnu disciplinu. Treba još samo dodatno smanjiti najvišu stopu poreza na dohodak da zadržimo IT industriju i privučemo top menadžere i talente, a fokus staviti na smanjenje neporeznih opterećenja i smanjivanje troškova regulacije – kazao je Šonje, koji ne prepoznaje vjerodostojnu javnu reformu. Poslodavci su još na ljeto Andreju Plenkoviću poručili da od njega očekuju puno, odnosno da očekuju konkretne reforme koje bi ubrzale rast i iznad tri posto.

– Dok se naše Vlade premišljaju i okolišaju oko reformi, druge zemlje provode ih i napreduju – ustvrdila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja. Jedna od reformi svakako je i privatizacija na koju se država nikako ne može odlučiti.

Poslodavci je zazivaju jer ne vide smisao aktivnosti države u sektorima poput turizma, proizvodnje hrane ili sličnih u kojima nema strateških interesa, Šonje naglašava i da je kritično što nema vjerodostojnog modela koji bi obećavao bolje, profesionalnije i depolitizirano upravljanje tim ogromnim sistemom javnih i državnih poduzeća. Roglić napominje da se sve što nije od strateškog interesa hitno mora prodati.

Što Vlada treba napraviti?

1. Dodatno smanjenje poreza i nameta

Iako je poreznom reformom rasterećen rad, Hrvatska i dalje svoje gospodarstvo i građane opterećuje težim teretom nego ih mogu podnijeti. Obećano je smanjenje PDV-a, ali to još nije realizirano

2. Usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta

Na Zavodu za zapošljavanje registrirano je više od 170 tisuća nezaposlenih, a poslodavci vape za radnicima. Nije riječ o paradoksu, nego o posljedici neusklađenosti obrazovanja s potrebama ekonomije

3. Reforma javne uprave i smanjenje aparata

Više je od 550 lokalnih i regionalnih jedinica, brojne su državne tvrtke, agencije, ministarstva... Državni je aparat nefunkcionalan i preskup ako se gleda masa plaća, dok su pojedinačna primanja nedovoljna

4. Privatizacija državnih tvrtki koje nisu strateške

U portfelju države više je stotina manjinskih udjela u tvrtkama gdje država nema pravog utjecaja, ali i većinski udjeli u kompanijama koje rade na tržištu. Država se bavi proizvodnjom hrane i turizmom, naplatom vezova...

5. Nastavak mirovinske reforme

Od početka mirovinske reforme proteklo je 15 godina, a ona još nije završena. Obećano povećanje izdvajanja za drugi stup nije nikada provedeno, a broj umirovljenika prevelik je u odnosu na broj zaposlenika, što je trajni izazov

Obeshrabriti odlazak u ranu mirovinu i revidirati povlaštene

Nismo napravili ništa u prilog održivosti mirovinskog sustava, upozorava Savić te naglašava da još uvijek trećina ljudi odlazi u prijevremenu mirovinu, što hitno treba obeshrabriti penalima. Imamo, kaže najkraći radni vijek koji se mjeri na oko 32,6 godina, dok je u EU u prosjeku dulji od 35 godina, a prijevremena je mirovina u prosjeku niža od prosječne pune mirovine samo za 140 kuna mjesečno.

Treba, kaže, revidirati i posebna prava povlaštenih i specijalnih mirovina. Iako se mirovinska reforma provodi od 2002., Šonje također ističe da se treba dodatno otežati rano umirovljenje, a dodaje da je i nužno poboljšanje odnosa povrata, rizika i troškova u drugom stupu te rješavanje nepravde u pogledu uskraćivanja mirovinskog dodatka za drugostupaše koji su u trenutku početka mirovinske reforme imali 40-50 godina.

Andrej Plenković 'STANJE SE POPRAVLJA' Premijer: 'Iako ljudi odlaze iz Hrvatske, imamo 50.000 više zaposlenih nego prije 2 godine' Zdravko Marić Ljubica Gatarić Porezno rasterećenje puka je želja kojom će se opet licitirati Zdravko Marić Vlada još kalkulira PDV za sada isti jer dobro puni državnu blagajnu
oglasila se
Mikulić pokazala užasne poruke koje je dobila nakon objave o sinu: Nije li te sram, neka djeca stvarno su bolesna
G
PASTELNO PROLJEĆE
Guess nagradni natječaj - uslikaj svoju kombinaciju i osvoji nagrade!
  • Deleted user:

    Cudna smo mi zemlja, svi sve znaju bilo o politici ili o nogometu, ili o nastanku svemira.... imaju rijesenje za sve, ali samo jezikom. Svi bi neku promjenu a kada do promjene dodje onda su svi protiv promjene. Kada se ... prikaži još! smanji porez ( npr. ugostiteljstvo) oni ne smanjuju cijene, ako se porez vrati na staro oni naravno povecaju cijene..Ali zato svi znaju da su vlade krive za sve i tamo neki politicari , koji su bili , ili su sada, ili ce biti, ali... Hebeni balkanski mentalitet..

  • SoloHan:

    U Hrvatskoj u državnom i javnom sektoru ima minimalno 100.000 izmišljenih radnih mjesta koja nas koštaju 20 milijardi kuna godišnje i tako sve ove godine, dakle jednostavno je zaključiti odakle ovoliki dug koji imamo, sve ostalo su priče

  • LudiAlen:

    Baš komentiram sa kolegom, danas ujutro naslovnica Večernjeg lista: https://www.vecernji.hr/vijesti/ustaska-ikonografija-i-danas-je-glavno-oruzje-neprijatelja-hrvatske-1192802 https://www.vecernji.hr/vijesti/hasanbegovic-za-dom-spremni-je-ustaski-pozdrav-1192783 Alooo dajte i vi mediji prestanite trovati više sa tim glupostima. Država je blago rečeno banana....imamo zakone isti se ne provode....ljudi bježe glavom bez obzira ...a vi i dalje ... prikaži još!lje trujete o ustašama i partizanima!!! Gdje u svjetu 200 mil kn ode u zastaru za najam otoka, novih 30-40 nezna se kako će se naplatit...i u konačnici istom se omogući ljetovanje.... Takvih je bezbroj situacija a o kojima se uopće ne govori.... Tko Vas plaća da i dalje trujete sa ustašama i partizanima????