Dok hakeri napadaju rashladne sustave supermarketa diljem Europe, novo istraživanje otkriva da je gotovo 13.000 sustava za upravljanje rashladnim uređajima dostupno na internetu u 99 zemalja, od supermarketa do bolnica i farmi, a mnogi od njih koriste zastarjeli softver. Kibernetički napad pogodio je rashladne sustave u desecima belgijskih supermarketa, zbog čega su trgovine morale baciti hranu vrijednu oko 100.000 eura. Pogođeno je oko 40 supermarketa lanca Delhaize, najmanje 15 trgovina Carrefoura, pet trgovina lanca Spar te mesarska grupacija De Laet en Van Haver. Belgijski mediji izvijestili su da su temperature u hladnjacima porasle čak do 70 °C. Glasnogovornik Delhaizea rekao je za Euronews da je tvrtka "identificirala informatički incident koji je utjecao na rashladne sustave u nekoliko desetaka trgovina". Problemi su prijavljeni i u nekoliko trgovina švedskog lanca ICA. Napad se dogodio nakon sličnog incidenta 12. listopada, kada su hakeri manipulirali rashladnim sustavima u stotinama francuskih supermarketa.
No kako je moguće da netko na daljinu preuzme kontrolu nad hladnjakom ili zamrzivačem u supermarketu? Velikim rashladnim sustavima u supermarketima upravljaju središnje upravljačke jedinice koje kontroliraju temperaturu, cikluse odmrzavanja i alarme za svaki rashladni uređaj i zamrzivač u trgovini. Povezivanje tih jedinica s internetom već je dugo podržana mogućnost, navodi se u istraživanju koje je u listopadu objavila tvrtka za kibernetičku sigurnost Forescout. To omogućuje serviserima rashladnih uređaja da na daljinu dijagnosticiraju kvarove i prilagođavaju postavke, umjesto da šalju tehničara u svaku trgovinu. Danfoss, jedan od glavnih dobavljača takve opreme u Europi, navodi da povezivanje rashladnih sustava s internetom obično smanjuje broj nepotrebnih dolazaka servisera za 15 do 30 posto jer se kvarovi mogu otkloniti na daljinu.
Tvrtka također ističe da daljinski nadzor supermarketima omogućuje automatsko vođenje evidencije o temperaturama, koja je obvezna prema pravilima o sigurnosti hrane, umjesto da zaposlenici ručno provjeravaju svaki rashladni uređaj i do četiri puta dnevno. Upute proizvođača za instalaciju opisuju kako se sustavi mogu učiniti dostupnima izvana, primjerice tako da se usmjerivač trgovine postavi kako bi internetski promet prosljeđivao do upravljačkog uređaja rashladnog sustava. Problem je, navodi Forescout, u tome što je odgovornost često podijeljena. Izvođač radova može upravljati softverom, trgovina može biti vlasnik opreme, a njezin IT odjel može biti zadužen za internetsku vezu. Ako uloge nisu jasno definirane, "nijedna strana možda nema potpuni uvid u izloženu uslugu", napisali su istraživači. Dio opreme također je zastario. Jedan od Danfossovih upravljačkih uređaja koji su bili obuhvaćeni istraživanjem prestao je primati podršku u svibnju 2021., što znači da više ne može dobivati sigurnosna ažuriranja te je izložen riziku od napada s vanjskih uređaja.
Koristeći Shodan, tražilicu koja indeksira uređaje povezane s internetom, Forescout je pronašao 12.976 izloženih usluga za upravljanje rashladnim sustavima na 6.017 internetskih adresa u 99 zemalja i teritorija. Većina ih je pripadala dvjema skupinama proizvoda: sustavima Copeland i Dixell XWEB (7.075) te Danfossovu StoreViewu (4.697). Od Danfossovih usluga njih 80 posto koristilo je verzije programskih sustava (firmware) starije od one u kojoj su ispravljeni poznati sigurnosni propusti. Ti podaci odnose se na sustave dostupne putem interneta, a ne na one koji su doista hakirani. Rizik se ne odnosi samo na supermarkete. Isti se sustavi koriste u prehrambenoj industriji, vinarijama, trgovinama voćem, na farmama i u rashladnoj opremi bolnica.
Napadačima nije potreban sofisticirani zlonamjerni softver. Nakon što dobiju pristup sustavu, mogu koristiti njegove uobičajene funkcije za promjenu temperature, pokretanje ciklusa odmrzavanja ili isključivanje alarma. Forescout napominje da takve promjene mogu izgledati kao uobičajene aktivnosti. Forescout prvenstveno preporučuje da se sustavi za upravljanje rashladnim uređajima uklone s javnog interneta, a serviserima omogući pristup isključivo putem sigurnih alata za daljinski pristup. Tvrtka također poziva operatere da zamijene opremu koja više ne prima sigurnosna ažuriranja, prestanu koristiti zajedničke lozinke za servisere i uvedu pojedinačne korisničke račune s višefaktorskom autentifikacijom te vode evidenciju o tome tko mijenja sigurnosne postavke.
Otvori KEKS Pay
