Nakon što je Agencija za zaštitu osobnih podataka na naš upit odgovorila da su pokrenuli nadzor okolnosti i zakonitosti korištenja osobnih podataka iz zemljišnih knjiga od strane tvrtke Druga Fundacija SPV d.o.o. (IIF) u vezi s ponudom poslanom na adrese ugovaratelja kredita u “švicarcima”, istražili smo praksu AZOP-a u slučajevima koji su najbliži pristupu tvrtke Marka Rakara.
Postupak je podnesen temeljem javno dostupnih informacija, odgovorio je AZOP na upit Večernjeg lista.
Pravo pretraživanja
AZOP je u opširnom odgovoru (objavljen na našem portalu) kao ključne izdvojio članke 5., 6. i 14. Opće uredbe o zaštiti podataka. Rakar tvrdi da je do tisuća adresa na koje je slao pisma s ponudom, došao temeljem zabilježbi u zemljišnim knjigama.
Prema Zakonu o zemljišnim knjigama (čl. 28.) “pravo na pristup i pretraživanje podataka zemljišne knjige za sve katastarske općine po nazivu/imenu nositelja knjižnih prava ili osobnom identifikacijskom broju imaju tijela sudbene vlasti i nadležno državno odvjetništvo kada je to potrebno u pripremi ili vođenju određenog sudskog ili upravnog postupka.”. To pravo imaju još i Ministarstvo financija, Porezna uprava i centri za socijalnu skrb za poslove iz svoje nadležnosti, a ostala javnopravna tijela ako im to odobri ministar pravosuđa.
Ostali nadležnom sudu moraju “učiniti vjerojatnim postojanje pravnog interesa”. Ta pravila ne idu u prilog privatnih rješenja. Opća uredba primjenjuje se adekvatno i na javno dostupne podatke, ističe AZOP, pa (čl. 5.) osobni podaci moraju zadovoljiti šest načela obrade. Podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani, prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama, zatim moraju biti primjereni, relevantni i ograničeni samo na nužno u pogledu svrhe obrade, točni, te čuvani koliko je potrebno i obrađivani na način adekvatan zahtjevima sigurnosti od neovlaštene ili nezakonite obrade.
Zatim u pogledu zakonitosti obrade (čl. 6.), treba dokazati najmanje jedan od šest pravnih osnova, a Rakar je isticao što i većina, legitiman interes. U njegovu slučaju to je profit koji mora nadjačati interese i prava osoba čiji je podatke koristio. U članku 14. još se navode informacije koje se mora pružiti osobama kad podaci nisu pribavljeni od njih. AZOP ističe da se podaci mogu koristiti samo za svrhu zbog koje su i prvotno prikupljeni, a daljnja obrada mora s tim biti usklađena. I kad se ispune zahtjevi zakonitosti, osobito se ispituje jesu li osobe imale opravdana očekivanja da će njihovi osobni podaci, u ovom slučaju iz hipotekarne zabilježbe, biti iskorišteni na način kako je to Rakar učinio. AZOP će istražiti i ima li IIF primjerenu zaštitu svoje baze podataka. Svrha zemljišnih knjiga je sigurnost pravnog prometa nekretnina.
Rakar je pisma poslao svima s kreditima u “švicarcima” pa i onima koji su već dobili presudu protiv banaka. Među odlukama AZOP-a našli smo primjere bliske Rakarovu pristupu. U srpnju 2018. predstavnica stanara, 50 suvlasnika poslovne zgrade, požalila se AZOP-u da, iako imaju svoga upravitelja zgrade, e-mailom im se obratila osoba s ponudom promjene upravitelja, pri čemu je prikupila podatke o njihovu identitetu, OIB-u i suvlasničkim udjelima. Prijavljeni se branio da je sve prikupio “temeljem isključivo podataka iz zemljišnih knjiga”, a o svrsi je izvijestio u preambuli potpisne liste. Iako je riječ o tvrtki koja je registrirana za upravljanje i održavanje nekretnina, i korišteni su javno dostupni podaci, AZOP-u nije dostavio dokaz da su ga suvlasnici ovlastili za daljnju obradu osobnih podataka u svrhu promjene upravitelja, a niti ih je valjano informirao o svrsi obrade pa je time izostala i njihova privola, kao jedan od uvjeta za zakonitu obradu. Rješenjem mu je zabranjeno daljnje korištenje podataka svih suvlasnika.
Prevladava javni interes
Agencija je otkupila potraživanje banke koja joj je zakonito prenijela i osobne kontakte dužnika, ali kako se ta osoba nije javljala na mobitel, zvali su njezina oca na fiksni telefon. AZOP je utvrdio kršenje Opće uredbe jer nisu dokazali pravnu osnovu za pozive ocu na broj fiksnog telefona (još ni ne žive na istoj adresi) do kojeg su došli iz javno dostupnog izvora. Iako bi po Rakaru naplata duga trebala biti legitimni interes. U drugom slučaju nezakonito je korištenje telefonskog imenika jer je pozivana osoba u registru “ne zovi”. Srednja.hr objavila je iz javno dostupnog izvora popis honorara profesora za Školu za život što AZOP-u nije bilo sporno jer “prevladava javni interes”.
>> VIDEO Kronologija zločina u hrvatskim školama: Imali smo i talačku krizu, a najkrvavije je bilo 2001.
