Danas su točno dvije godine od početka rata u Ukrajini. Trenutno je u cijeloj zemlji otvoreno 56 frontova, a posljednjih dana dogodila su se dva značajna događaja. U zatočeništvu je preminuo najveći kritičar ruskog predsjednika Aleksej Navaljni, a grad Avdiivka, koji je nekad imao 32.000 stanovnika, pao je u Putinove ruke, što je njegova najveća pobjeda na bojnom polju od kada su ruske snage zauzele grad Bakhmut u svibnju 2023.
Vojni analitičar Večernjeg lista Ante Kotromanović smatra da se Ukrajina nalazi u najgoroj situaciji od početka agresije. Nekoliko je, kaže nam, razloga za to.
"Prvo, politička i vojna previranja na vrhu vlasti, uključujući smjenu načelnika Glavnog stožera. Zatim, dugotrajan i iscrpljujuć rat koji rezultira općim zamorom na svim razinama, od običnog civila do vojnika na ratištu. Također, primjećujemo nedostatak adekvatne pomoći Zapada, prvenstveno u oružju i streljivu za ukrajinsku vojsku. Ključni infrastrukturni objekti su dosta uništeni, država je pred bankrotom zbog ekonomije koja je u lošem stanju. Nažalost, ofenziva koju je pokrenula ukrajinska vojska u proteklih osam mjeseci nije polučila očekivane rezultate", objašnjava bivši ministar obrane za Večernji TV.
S druge strane, ruska vojska je, nakon što je uspješno odbila ukrajinske protunapade, u potpunosti preuzela stratešku inicijativu na bojnom polju. "Nažalost, čini mi se da su se Ukrajinci preračunali i podcijenili rusku obrambenu moć, u principu se nije uspjelo u nakani da se naprave duboki prodori u srce ruske obrane. Krenuli su s nedovoljnim brojem vojnika, pedesetak tisuća vojnika nije značajna sila na frontu dugačkom 900 km. U jednom smjeru napravili su svega 15 km i to sve skupa s tisuće ranjenih i poginulih vojnika. Jednostavno su se istrošili u silnim napadima na čvrstu rusku obranu i ostali su bez energije potrebne u ovakvim sukobima. Sada Rusi, kada su se Ukrajinci iscrpili i potrošili zalihe, krenuli su u protunapad sa svoje strane. Rusi su u nekoliko smjerova sada pokušali probiti ukrajinski front, dovodeći ukrajinsku vojsku u težak položaj", kazuje Kotromanović, dodajući da je gubitak grada Avdiivke za Ukrajince veliki gubitak.
Ovaj razvoj situacije u Ukrajini nije slučajan, dodaje. "Čini mi se da su Rusi napokon shvatili kako najbolje iskoristiti svoju modernu tehnologiju, zrakoplovstvo i topništvo. S njihovom silnom dominacijom na terenu, u smislu broja oružja, tenkova i topova, oni uspješno nagrizaju i razbijaju ukrajinsku obranu. Jednostavno rečeno, vrlo je teško obraniti se protiv toga", govori vojni analitičar Večernjeg lista, koji smatra da smo u Ukrajini vidjeli ono što je uvijek karakteristično za rusku vojnu.
"Povijest kaže da su oni prvih dana rata loši, da gube puno ljudi, tehnike i teritorija, ali se kasnije stabiliziraju. Tada se profiliraju zapovjedni kadar i ljudi koji su odlučni te mogu promijeniti smjer i poboljšati situaciju na ratištu. To su, naravno, i Rusi naučili nakon godinu dana ratovanja i bit će težak izazov za Ukrajince, bez ikakve sumnje. Stalno smo govorili da će pobijediti oni s "dužom klupom". Svatko jasno vidi da je Rusija veća država, da ima puno više resursa i da je njezina vojna proizvodnja znatno pojačana u posljednjih nekoliko mjeseci. Poslali su na desetine tisuća novih vojnika, proizvedene su stotine novih tenkova, topništva... Oni tu imaju značajnu prednost", smatra Kotromanović.
Vojni analitičar dodaje da će Ukrajini, gledajući trenutnu situaciju na ratištu, biti vrlo teško vratiti okupirani dio teritorija. S druge strane, sada ruska vojska, pojašnjava nam, nastoji zaokružiti i proširiti svoj teritorijalni utjecaj duž granica koje su, kaže, sami zacrtali.
"Već su anektirali dio ukrajinskog teritorija, poput Harkiva, Luganske oblasti i Donbasa. Oni će vjerojatno pokušati izbiti na te granice i na taj način zaokružiti svoju poziciju o ratu", govori. Veliki problem za Ukrajince je i što se uvelike oslanja na pomoć Zapada, a ona kasni. Naime, američki Senat je nedavno, nakon dugog natezanja, odobrio novi paket pomoći Ukrajini u vrijednosti od oko 60 milijardi dolara, no to tek treba proći u Zastupničkom domu, u kojem su u većini republikanci.
FOTOGALERIJA Rat u Ukrajini
Predsjednik SAD-a Joe Biden, koji od početka rata šalje pomoć ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, čak je optužio Kongres za pad Avdiivke. "Ukrajinska vojska bila je prisiljena povući se iz Avdiivke zbog nestašice streljiva, što je rezultat nedjelovanja Kongresa i rezultiralo je prvim značajnim dobicima Rusije u nekoliko mjeseci", objavila je nedavno Bijela kuća.
Republikance kritizira i Kotromanović, koji smatra da takvo "neshvatljivo ponašanje" nije primjereno za saveznika poput Sjedinjenih Američkih Država. Naglasio je da su mnogi ljudi iz drugih zemalja, potom Ukrajinaca, ranije gubili živote podržavajući američku politiku, čak i kada su se te politike pokazale neodgovornima, kazuje Kotromanović, poput invazija na Irak.
Pohvalio je analitičar Večernjeg lista pritom Dansku, koja je odlučila Ukrajini besplatno ustupiti svu svoju artiljeriju, a kratko se osvrnuo i na bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. "Stvarno jadno, bahato i neodgovorno ponašanje", kratko je kazao Kotromanović o Trumpu, koji je nedavno, da podsjetimo, sugerirao da ne bi, kada bi iznova došao u Bijelu kuću, branio saveznike NATO-a koji ne bi ulagali dovoljno u obranu te da bi čak poticao Rusiju da ih napadne.
U protekle dvije godine ovaj rat izmijenio je svjetsku geopolitičku scenu na značajan način. SAD i Zapad do sada su se uglavnom čvrsto pozicionirali kao saveznici Ukrajine, izražavajući podršku demokratskim vrijednostima koje su, smatra Kotromanović, najbolje što svijet ima. Također, brutalna invazija ruskog predsjednika Vladimira Putina pokrenula je mnoge zemlje da preispitaju svoje vojne kapacitete. "NATO je ojačao i definitivno će ojačati. Dok sam ja bio ministar, Nijemci, primjerice, nisu željeli izdvajati za svoju vojsku više od jedan posto, a sad su spremni izdvojiti čak 100 milijardi u jednom trenutku. I druge zemlje su svjesne da se jednostavno moraju više oslanjati na vlastite kapacitete, više se udruživati u nekim stvarima. Ta najava zajedničke proizvodnje na europskom tlu nije loša, to će osnažiti europske zemlje", kazuje gost Večernjeg TV-a.
U povijesti civilizacije ovo je zapravo "prvi dronski rat". Naime, kako smo ranije pisali, ruska agresija u Ukrajini rezultirala je sve većom upotrebom dronova na bojištu koji se koriste ne samo za izviđanje nego i borbene operacije s ciljem uništavanja ljudstva i tehnike. "Jednostavno su ljudi shvatili da je to oružje koje je jako i moćno i koje može ugroziti bilo koga na bilo kojem mjestu. U principu, nema neke velike zaštite protiv njih, osim modernih PZO sustava, pa je ovo sada zanimljivo vrijeme kada bi hrvatska vojska, kao i NATO u cjelini, trebali proučiti i vidjeti koje su to nove taktike razvijene u ovom sukobu. Kako se koriste dronovi na masovnoj i taktičkoj razini te na strateškoj razini, kao i kako se koriste oklop i topništvo. Sve je to sada potpuno drugačije, s puno dinamike", savjetuje Kotromanović, koji dodaje da ovakav rat nikada nije viđen, i to ne samo zbog uporabe modernog oružja.
"Vidjeli smo potpuno atipičan rat, mogao bih reći, takav kakav do sada nismo vidjeli ni u Vijetnamu. Uglavnom su se velike borbe vodile za gradove, nije bilo velikih bitki na otvorenom polju s tisućama vojnika. Borbe su uglavnom vodile manje postrojbe, poput bojne ili brigade. No, u Ukrajini najveći sukobi i najveće žrtve događale su se oko gradova poput Bakhmuta, prije Mariupolja. Danas je to Avdiivka, sutra možda neki drugi grad", pojašnjava. Kada je pokrenuta invazija na Ukrajinu, bilo je različitih procjena koliko će rat trajati, od tri mjeseca do dvije godine. Kotromanović govori da je i sada teško procijeniti kada će sukob konačno biti gotov, iako se on nada se da će biti što kraći te da će doći do nekog rješenja koje će zadovoljiti obje strane.
"Čini mi se da je Ukrajina umornija od rata nego Rusija, što je i logično s obzirom na to da ovi imaju više kapaciteta i više ljudstva od Ukrajine, stoga mogu lakše rotirati i mobilizirati ljude. Ovo može ići prema nekakvom zamrznutom konfliktu. Rusi će nastojati doći do svojih zamišljenih granica koliko će, naravno, uspjeti. To će ovisiti o ukrajinskom otporu, organizaciji i pomoći koja dolazi od Zapada. Ukrajinci teško da se mogu nadati povratu, primjerice, Krima, što im je bio cilj u protunapadu od prije nekoliko mjeseci", smatra vojni analitičar.
Za kraj gostovanja u Večernjem TV-u Kotromanović je odgovorio na pitanje naše novinarke kakva budućnost očekuje ukrajinskog i ruskog predsjednika. Što se tiče Putina, kazao je da nije teško predvidjeti što njega čeka. S obzirom na nedostatak demokracije u Rusiji, Putin će, smatra Kotromanović, vjerojatno ostati na vlasti dokle god to fizički bude mogao izdržati.
"Znamo da tamo nema demokracije i da su svi njegovi protivnici ili mrtvi ili po zatvorima. Može se vrlo lako dogoditi i da Putin, kao i Staljin, umre u krevetu, a da nitko ne smije pristupiti njemu, da provjeri u kakvom je stanju", govori.
Što se tiče Zelenskog, situacija je, kazuje naš analitičar, bitno drugačija. Naime, Kotromanović ukazuje na političke potrese unutar same Ukrajine, kao i na kritike gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička i drugih koje sugeriraju da bi Zelenski mogao naići na otpor ako ukrajinska vojska ne postigne uspjeh. "Ako ukrajinska vojska uspije, uspjet će i on. Ako ukrajinska vojska ne uspije osloboditi teritorij Ukrajine ili ako doživi nove poraze, mislim da njegova politička budućnost neće biti baš onako izvjesna", zaključio je bivši ministar obrane za Večernji TV.
VIDEO 'Otac joj je agent, a varala je Navaljnog': Ovako su je Rusi diskreditirali, a postala je Putinova noćna mora
ovo je na nivou severine, nives c., maje šuput, dvornikovih, .....