Teške borbe nastavljene su u istočnoj i južnoj Ukrajini, uglavnom u regijama koje je Rusija nezakonito anektirala u rujnu.
Tijek događaja:
22:20 - Visoki dužnosnik u istočnoj Ukrajini rekao je u nedjelju da su ukrajinske snage napale hotel u kojem su bili smješteni članovi ruske privatne vojne skupine Wagner, ubivši mnoge od njih.
Ovu informaciju iznesenu u intervjuu Serhija Gajdaja, guvernera regije Luhansk pod ruskom okupacijom, Reuters nije mogao provjeriti.
Gajdaj je rekao u intervjuu za ukrajinsku televiziju da su snage u subotu izvele napad na hotel u gradu Kadiivka, zapadno od glavnog središta regije Luhanska. Na fotografijama objavljenim na Telegramu vidi se ruševina zgrade.
On je ustvrdio da se "tamo nalazio Wagnerov stožer". "Veliki broj onih koji su bili tamo je poginuo."
Rusko ministarstvo obrane nije bilo odmah dostupno za komentar.
Gajdaj nije iznio broj žrtava, ali je rekao da su oni koji su preživjeli bili suočeni s neadekvatnom medicinskom skrbi.
"Siguran sam da će najmanje 50 posto onih koji su uspjeli preživjeti umrijeti prije nego što dobiju medicinsku pomoć", rekao je. "To je zato što su čak i u našoj regiji Luhanska ukrali opremu."
Neki ukrajinski mediji citirali su lokalne dužnosnike koji su rekli da je hotel zatvoren već neko vrijeme.
Wagner je paravojna skupina koja ima bliske veze s Kremljom. Poznato je da se njezine snage bore u dijelovima Ukrajine, a također su raspoređene u nizu afričkih zemalja.
Ukrajina je u nedjelju preuzela odgovornost za niz raketnih napada tijekom vikenda na zapovjedne točke i skladišta na teritoriju pod ruskom okupacijom. Međutim, ruske snage su također pokrenule niz napada u nedjelju.
20:53 - Međunarodni tim pravnih stručnjaka posljednjih je dana radio s lokalnim tužiteljima u ponovno osvojenom ukrajinskom gradu Hersonu. Počeli su prikupljati dokaze o navodnim seksualnim zločinima koje su počinile ruske snage u sklopu opsežne istrage.
Optužbe za silovanja i druga zlostavljanja diljem zemlje, prema izvještajima koje je prikupio Reuters i istražno tijelo UN-a, pojavile su se ubrzo nakon početka ruske invazije. Moskva je zanijekala počinjenje ratnih zločina ili ciljanje civila.
17:42 - Emmanuel Macron u nedjelju je telefonom razgovarao s Volodimirom Zelenskim kako bi se pripremio za novu konferenciju potpore Ukrajini koja će se održati u utorak u Parizu, objavili su iz ureda dvojice predsjednika.
"S predsjednikom Zelenskim smo pripremili konferencije čiji će domaćin u utorak biti Francuska. Na prvoj međunarodnoj konferenciji razgovarat će se o načinima koji će omogućiti da Ukrajinci prebrode zimu, a u drugoj će sudjelovati predstavnici francuskih tvrtki koje su uključene u obnovu zemlje", tvitao je francuski predsjednik.
"Uskladili smo stajališta uoči virtualnog samita članica G7 i konferencije potpore u Parizu. Razgovarali smo o provedbi našeg plana u deset točaka za mir, za suradnju na području obrane i za energetsku stabilnost", tvitao je ukrajinski predsjednik.
Zelenski će u utorak u konferenciji o obnovi Ukrajine sudjelovati putem video-linka, ali će joj ukrajinski premijer fizički prisustvovati u Parizu.
Prema Elizejskoj palači u radu konferencije sudjelovat će "šefovi država, šefovi vlada i ministri" iz 47 zemalja, kao i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres.
Konferencija se održava pošto je Emmanuel Macron početkom prosinca istaknuo da bi Rusiji trebalo dati "jamstva" da će se, nakon završetka rata u Ukrajini, uspjeti pronaći ravnoteža.
Neki ukrajinski te dužnosnici iz istočne Europe na to su ljutito reagirali, a neki su se i otvoreno usprotivili toj izjavi, no Elizejska palača je isključila postojanje bilo kakvih bilateralnih napetosti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je rekao da će na kraju trebati donijeti sporazum kako bi se okončao sukob u Ukrajini, ali i izrazio sumnju u to može li Moskva vjerovati drugoj strani.
Zelenskij je Putinu sredinom studenoga ponudio mirovni plan u 10 točaka, od teritorijalnog integriteta do sudbine zatvorenika, uključujući i sigurnost kada je riječ o namirnicama i hrani.
Macron je početkom prosinca najavio skori razgovor s Vladimirom Putinom, osobito o sigurnosnim pitanjima koja se odnose na korištenje "nuklearne energije" za civilne svrhe u Ukrajini.
16:00 - Turski predsjednik Tayyip Erdogan telefonom je u nedjelju razgovarao s ruskim kolegom Vladimirom Putinom o početku izvoza ostalih prehrambenih proizvoda i ostale robe kroz crnomorski žitni koridor i o mogućoj uspostavi plinskog čvorišta, priopćio je Erdoganov ured.
Odnosi s Turskom, koja je članica NATO-a, za Rusiju su ključni u vrijeme kada zapad zbog ruske agresije na Ukrajinu uvodi Moskvi nove i nove krugove sankcija kojima se Ankara nije pridružila i održava dobre odnose sa zapadom i Rusijom.
Turska ne prihvaća rusko pripojenje četiriju ukrajinskih regija i to smatra "teškim kršenjem" međunarodnog prava te je posredovala uz Ujedinjene narode u postizanju rusko-ukrajinskog dogovora o izvozu žitarica kojih su dvije zemlje najveći proizvođači.
"Predsjednik Erdogan izrazio je iskrenu želju za okončanjem rusko-ukrajinskog rata čim prije moguće", objavilo je tursko predsjedništvo.
Ankara i Moskva mogle bi početi izvoziti druge prehrambene proizvode i robu kroz crnomorski žitni koridor, objavio je Erdoganov ured.
Rusija je pozvala UN da pritisne zapad da ukine neke sankcije kako bi se Moskvi omogućio slobodan izvoz gnojiva i poljoprivrednih proizvoda, a što je dio sporazuma o izvozu iz crnomorskih luka koji nije primijenjen.
"Sporazum je složen i zahtijeva uklanjanje zapreka za relevantne isporuke iz Rusije zemljama kojima je ta roba najpotrebnija", priopćio je Kremlj.
Dvije zemlje su razgovarale i o inicijativi za stvaranje baze u Turskoj iz koje bi se izvozio ruski prirodni plin.
To bi značilo preusmjeriti zalihe iz ruskih plinovoda Sjeverni tok u Europu. Plinovodi su oštećeni u eksplozijama u rujnu. Erdogan je podržao taj koncept.
“Istaknuta je posebna važnost zajedničkih energetskih projekata, prvenstveno u plinskoj industriji”, priopćio je Kremlj.
Šef Gazproma Aleksej Miller prošli je tjedan razgovarao s Erdoganom u Istanbulu. Erdogan je Putinu kazao kako smatra da je potrebno "očistiti" sjevernu Siriju od kurdskih snaga.
"Prioritet je da se od terorista očisti područje duž granice, na daljini od najmanje 30 km i u skladu sa sporazumom iz Sočija 2019", rekao je Erdogan, misleći pritom na kurdske borce iz Jedinica narodne zaštite (YPG) u sjevernoj Siriji, stoji u priopćenju turskog predsjedništva.
Šef turske države od studenoga prijeti da će pokrenuti kopnenu vojnu operaciju u sjevernoj Siriji da bi odbio borce YPG-a koje Ankara optužuje i smatra odgovornima za napad 13. studenoga u Istanbulu u kojem je ubijeno šest ljudi.
Sporazumom između Ankare i Moskve iz 2019. okončana je još jedna turska ofenziva te je bilo obećano da će se oformiti "sigurna zona" od 30 km, koja će štititi Tursku od potencijalnih napada sa sirijskog teritorija.
Sporazum, koji je sadržavao slične uvjete, odvojeno su 2019. godine sklopili Ankara i Washington.
Turska predbacuje Rusiji, ali i Sjedinjenim Državama da ne poštuje spomenute sporazume, kao i da nisu uspjeli udaljiti YPG s turskih granica.
Turska je 20. studenoga pokrenula seriju zračnih napada na položaje kurdskih boraca u sjeveroistočnoj Siriji. Kurdske borce naziva "teroristima".
U ovoj regiji, koju drže Sirijske demokratske snage (SDF, kojima dominiraju Kurdi), raspoređeno je nekoliko stotina vojnika međunarodne koalicije. Oni vode borbu protiv džihadističke skupine Islamske države (IS) koja je iz svojih uporišta u Siriji protjerana 2019.
I Moskva i Washington izrazili su protivljenje mogućem turskom kopnenom upadu u sjevernu Siriju.
14:52 - Europa je svoju ovisnost o ruskom plinu jednostavno zamijenila za ovisnost o ukapljenom prirodnom plinu (LNG) iz Sjedinjenih Država i dok ona gubi milijarde, SAD ih zarađuje, rekao je u nedjelju glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Zemlje članice Europske unije održale su u subotu hitan sastanak u pokušaju da dogovore gornju granicu cijene plina za sastanak ministara energetike u utorak, no čini se da se još razilaze. Europska težnja da se otarasi ovisnosti o ruskom plinu "apsurdna" je i "suluda", smatra Peskov kako prenosi novinska agencija RIA.
"Svoju ovisnost su samo zamijenili prelazeći s ruskog plina na američki prirodni ukapljeni plin", citira RIA izjavu glasnogovornika Kremlja za državnu televiziju. U stvari, ovisnost se nastavlja, samo s "manje reciprociteta", ocijenio je Peskov.
"I sada Europljani gube milijarde eura svaki dan, a Washington te milijarde zarađuje u dolarima", zaključio je.
14:48 - Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je na sigurnosni koridor na turskoj granici sa Sirijom u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, priopćeno je u nedjelju iz Erdoganova ureda. Govoreći o kurdskim militantima koje Ankara smatra teroristima, Erdogan je ponovio "važnost i hitnost" stvaranja koridora u sjevernoj Siriji u skladu sa sporazumom između Turske i Rusije iz 2019., prenosi Associated Press.
14:13 - Ukrajinska luka Odesa nije u funkciji u nedjelju nakon niza ruskih napada dronom na energetski sustav, rekao je ministar poljoprivrede Nikola Solski, ali ne očekuje prekide u izvozu žitarica. Promet se i dalje odvija preko druge dvije luke - Čornomorsk i Pivdenji - koje također imaju dopuštenje za izvoz žitarica iz Ukrajine prema rusko-ukrajinskom sporazumu, rekao je.
"Čornomorsk sada radi s 80 posto kapaciteta", rekao je Solski.
Više od 1.5 milijuna ljudi u južnom ukrajinskom gradu Odesi ostalo je bez struje nakon ruskih napada bespilotnim letjelicama na infrastrukturu za proizvodnju električne energije, rekao je predsjednik Volodimir Zelenskij u video obraćanju u subotu.
Luka Odesa sada je izvan funkcije jer generatori još nisu ukopčani, a izvoz žitarica nastavlja se preko drugih dviju luka, rekao je Solski. "Problemi postoje, no nijedan od izvoznika ne spominje prekid isporuka. Luke se koriste alternativnim izvorima energije".
Moskva od listopada gađa ukrajinsku energetsku infrastrukturu raketama i bespilotnim letjelicama, a Kijev je u petak priznao da je svaka termoelektrana i hidroelektrana u zemlji oštećena.
Pokrajinske vlasti Odese rekle su da će struja za kućanstva biti ponovno uspostavljena "idućih dana", no cjelovita obnova mreža potrajat će i do dva ili tri mjeseca.
Ukrajina je jedna od najvećih svjetskih izvoznica kukuruza i pšenice, ali njezin izvoz je u velikom padu zbog ruske agresije.
Nakon gotovo šestmjesečne blokade izazvane ruskom invazijom, krajem srpnja omogućen je izvoz žitarica iz triju luka na Crnom moru u području Odese prema dogovoru Moskve i Kijeva postignuttom uz posredništvo Turske i Ujedinjenih naroda.
Kijev je zasebno pokušao dogovoriti proširenje sporazuma na druge luke, za sada bezuspješno.
Tri luke uključene u sporazum o izvozu žitarica - Odesa, Čornomorsk i Pivdenji - zajedno imaju kapacitet za otpremu do tri milijuna tona žita na mjesec.
Ukrajina je nastojala uključiti i luke u južnoj regiji Mikolajiv, preko kojih je do ruske agresije otpremano 35 posto ukrajinskog izvoza žita.
Mikolajiv je drugi najveći terminal za izvoz žita prema podacima iz 2021. godine, pa bi uključenje te luke omogućilo daleko veći izvoz žitarica i uljarica.
Izvoz žitarica iz Ukrajine u prvih osam dana u prosincu pao je na 1,09 milijuna tona, što je 47,6 posto manje u odnosu na razdoblje godinu dana prije rata, prema podacima ministarstva poljoprivede.
12:25 - Dvije su osobe ubijene, a još petero ranjeno nakon što su ruske trupe granatirale južnu regiju Herson, rekao je guverner. Grad Herson ponovno su zauzele u studenom ukrajinske snage tijekom protuofenzive u Kijevu.
U aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, guverner Yaroslav Yanushevich rekao je da su ruske snage u subotu pogodile rodilište, kafić i stambenu zgradu, izvještava novinska agencija France-Presse.
"Neprijatelj je ponovno napao stambene četvrti Hersona. Sinoć su dvije osobe poginule od ruskog granatiranja", kazao je.
10:49 - Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da zemlja pojačava proizvodnju oružja nove generacije kako bi se zaštitila od neprijatelja u Europi, Sjedinjenim Državama i Australiji, prenosi Reuters.
Medvedev je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram rekao: "Povećavamo proizvodnju najmoćnijih sredstava za uništavanje. Uključujući i one temeljene na novim načelima". Medvedev, koji je zamjenik čelnika ruskog Vijeća sigurnosti, nije iznio detalje o oružju.
10:11 - Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly rekao je da nije vidio ništa što dolazi iz Rusije da Putin želi riješiti sukob u Ukrajini. Govorio je o nedavnim izvješćima da je Putin sugerirao da bi mirovni pregovori mogli biti na pomolu.
"Zapravo ne vidim ništa što dolazi s ruske strane što mi daje povjerenje da Vladimir Putin ulazi u ove razgovore u dobroj vjeri. Šira retorika još uvijek je vrlo sukobljavajuća", kazao je.
Cleverly je rekao da, dok Britanija želi vidjeti mirovne pregovore "prije nego kasnije", on je ponovio da je na Ukrajini da odluči pod kojim okolnostima bi bila voljna pregovarati s Rusijom.
"Svi pregovori moraju biti stvarni, moraju biti smisleni, ne mogu biti samo smokvin list za rusko ponovno naoružavanje i daljnje novačenje vojnika”, kazao je.
9:19 - Američki dužnosnici zabranili su ruskim diplomatima da posjete grobove sovjetskih vojnika na groblju u vojnoj bazi na Aljasci, objavila je u nedjelju ruska državna agencija TASS. Rusko veleposlanstvo u Washingtonu objavilo je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram kasno u subotu da je skupina ruskih diplomata posjetila Anchorage u petak i subotu.
"Nažalost, lokalne američke vlasti bez objašnjenja nisu dopustile diplomatima veleposlanstva da posjete nacionalno groblje Fort Richardson i kleknu pred grobovima sovjetskih pilota i mornara koji su poginuli na Aljasci 1942.-1945.", citirao je TASS rusku diplomatkinju Nadeždu Šumovu.
"Pokušaji da se putem State Departmenta dobije pristup bili su neuspješni, diplomatska nota (ruskog) veleposlanstva u tom smislu je ignorirana." State Department nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Za pristup groblju u bazi američke vojske Fort Richardson potrebna je dozvola, navodi se na web stranici groblja. Ruski diplomati posjećivali su groblje u prošlosti, objavilo je veleposlanstvo na Twitteru. Devet sovjetskih pilota i još dva vojnika pokopani su na groblju, naveo je TASS.
Poginuli su dok su letjeli zrakoplovima iz Sjedinjenih Država u Sovjetski Savez u sklopu programa Lend-Lease u vrijeme Drugog svjetskog rata. Lend-Lease je bio pokušaj, započet prije nego što su se Sjedinjene Države pridružile ratu, da se saveznici opskrbe materijalom koji se smatra vitalnim za obranu Sjedinjenih Država.
7:43 - Ukrajina je napala Melitopolj pod ruskom okupacijom na jugoistoku zemlje. Promoskovske vlasti rekle su da su u subotu navečer u raketnom napadu ubijene dvije osobe, a 10 ranjeno. Gradonačelnik u egzilu rekao je da su deseci "osvajača" ubijeni.
Oleksiy Arestovych, savjetnik ukrajinskog predsjednika, rekao je da je Melitopolj, veliko industrijsko i prometno središte koje je Rusija okupirala od ožujka, ključno za obranu juga. Preko njega se odvija sva logistika koja povezuje ruske snage na istočnom dijelu regije Herson pa sve do ruske granice kod Mariupolja, rekao je.
"Ako Melitopolj padne, cijela linija obrane sve do Hersona pada. Ukrajinske snage dobivaju izravan put do Krima."
Ukrajinska vojska nije komentirala napade.
7:39 - Ruske snage su "uništile" istočni ukrajinski grad Bakhmut, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski, dok je ukrajinska vojska izvijestila o raketnim i zračnim napadima u više dijelova zemlje. Najnovije bitke ruskog devet i pol mjesečnog rata u Ukrajini bile su usredotočene na četiri pokrajine za koje je ruski predsjednik Vladimir Putin ilegalno tvrdio da ih je pripojio krajem rujna, izvijestio je Associated Press.
7:20 - Šef NATO-a izrazio je zabrinutost da bi borbe u Ukrajini mogle izmaći kontroli i postati rat između Rusije i NATO-a, navodi se u intervjuu objavljenom u petak. "Ako stvari krenu po zlu, mogu poći užasno po zlu", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u izjavi za norvešku televizijsku kuću NRK.
Potpora Irana ruskoj vojsci vjerojatno će rasti u nadolazećim mjesecima i Moskva će Teheranu vjerojatno ponuditi "neviđenu" razinu vojne potpore zauzvrat, reklo je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva. Najnoviji obavještajni podaci ministarstva kažu da je Iran postao jedan od glavnih vojnih podupiratelja Rusije otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači i da Moskva sada pokušava nabaviti više oružja, uključujući stotine balističkih projektila.
7:00 - Više od 1.5 milijuna ljudi u južnom ukrajinskom gradu Odesi ostalo je bez struje nakon ruskih napada bespilotnim letjelicama na infrastrukturu za proizvodnju električne energije, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski u video obraćanju u subotu.
Sva nekritična infrastruktura u ukrajinskoj luci Odesi ostala je bez struje pošto je Rusija iranskim bespilotnim letjelicama pogodila dva energetska pogona, rekli su dužnosnici u subotu i rekli da popravak štete mogao potrajati mjesecima.
U video obraćanju, Zelenskij je rekao da postoji velik manjak u proizvodnji električne energije.
Moskva od listopada u velikim valovima gađa ukrajinsku energetsku infrastrukturu raketama i bespilotnim letjelicama, a Kijev je u petak priznao da je svaka termoelektrana i hidroelektrana u zemlji oštećena.
Regionalna uprava rekla je da bi ljudi koji se u svojim domovima oslanjaju isključivo na električnu energiju trebali otići. Dužnosnici su rekli da su ruski napadi pogodili ključne dalekovode i opremu u ranim satima u subotu.
"Prema preliminarnim prognozama, trebat će puno više vremena da se obnove energetski objekti u regiji Odese nego nakon prethodnih napada", rekla je uprava.
"Ne govorimo o danima, nego o tjednima, a moguće i dva do tri mjeseca", rečeno je u objavi na Facebooku.
Kijev kaže da je Rusija lansirala stotine bespilotnih letjelica Shahed-136 iranske proizvodnje na ciljeve u Ukrajini i opisuje napade kao ratne zločine i zbog njihova razarajućeg učinka na civilne živote. Moskva tvrdi da su ciljevi vojno opravdani.
Ured ukrajinskog glavnog tužitelja rekao je da su dvije elektrane u regiji Odese pogođene bespilotnim letjelicama Shahed-136.
Ukrajinske oružane snage rekle su na Facebooku da je 15 bespilotnih letjelica poslano na ciljeve u južnim regijama Odesi i Mikolajivu te da ih je deset srušeno.
Teheran niječe da Moskvu snabdijeva bespilotnim letjelicama. Kijev i njegovi zapadni saveznici tvrde da je to laž.
Odesa, najveći ukrajinski lučki grad, imala je više od milijun stanovnika prije ruske invazije 24. veljače.
Sacuvaj Boze Ukrainu i njezin narod od ovakvih "prijatelja" i dusebriznika.